Pod pojmom geo-blokiranja smatra se ograničavanje kupnje, plaćanja ili dostave između kupaca i prodavača iz različitih država, stoji u priopćenju. Zastupnik Picula ističe da je to jedan od razloga manjeg opsega prekograničnog online trgovanja te naglašava da je "geo-blokiranje, osim što ograničava dostupnost pojedinim kupcima, značajna zapreka razvoju Jedinstvenog digitalnog tržišta i ima značajne ekonomske posljedice".
Picula je stoga postavio Komisiji pitanje "koje specifične mjere ćete poduzeti kako bi se u državama članicama naprednije promovirala važnost Jedinstvenog digitalnog tržišta i tako smanjile ekonomske neravnoteže među državama, u vidu pristupa i poslovnih praksi?“.
"Svi građani koji putuju diljem EU-a moraju imati pristup glazbi, filmovima i igrama na koje su se pretplatili u jednakoj mjeri kao da su kod kuće", upozorio je zastupnik Picula. Zbog toga je Komisiju upitao i o dodatnim zakonodavnim mjerama koje planiraju poduzeti kako bi se smanjila pojavnost geo-blokiranja u svim njezinim varijantama.
Istraživanja pokazuju da je putem interneta u 2015. godini kupovalo 63 posto Europljana, no prekograničnu kupovinu u Europskoj uniji koristi samo 18 posto potrošača, dok ih je u Hrvatskoj 12 posto.
Istraživanjima je utvrđeno i da 38 posto ispitanih trgovaca koji prodaju robu poput odjeće, obuće i tehnike online, koristi geo-blokiranje, što se uglavnom radi na način da se odbija zahtjev za dostavom u inozemstvo. Po pitanju digitalnog prijenosa sadržaja, većina davatelja usluga (68 posto) potvrdila je da da su blokirali korisnike koji se nalaze u drugim državama članicama Unije. To se uglavnom obavlja na temelju IP adrese, koja služi za identificiranje lokacije putem računala ili smartphonea. Čak 59 posto ispitanih pružatelja sadržaja naznačilo je da su dužni geo-blokirati određene države, prema ugovoru koji imaju s dobavljačima.