Za te mjere trebalo bi mobilizirati ukupno više od 50 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja za potporu digitalizaciji industrije.
Prijedlog uključuje uspostavu europskog oblaka za otvorenu znanost kojim će se omogućiti da 1,7 milijuna europskih istraživača i 70 milijuna znanstvenika i tehničkih stručnjaka dobije virtualno okruženje za pohranu, razmjenu i ponovno korištenje podataka bez obzira na granice i područje kojim se bave.
Temelj svega bit će europska podatkovna infrastruktura koja će uključivati brze širokopojasne mreže, velike kapacitete pohrane i superračunalne kapacitete za učinkovit pristup velikim skupovima podataka pohranjenima u oblaku i za njihovu učinkovitu obradu. Tom najnaprednijom infrastrukturom osigurat će se da u globalnoj utrci u području računalstva visokih performansi Europa sudjeluje u skladu sa svojim gospodarskim potencijalom i potencijalom znanja.
Baza korisnika u početku će obuhvaćati samo znanstvenu zajednicu u Europi i njezine globalne partnere, no s vremenom će se proširiti na javni sektor i industriju.
Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije, ali Komisija ističe da je potreban sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnog razvoja, poput interneta stvari.
U okviru tog pristupa, Komisija najavljuje da će uložiti 500 milijuna eura u paneuropsku mrežu digitalnoinovacijskih središta (centara izvrsnosti u području tehnologije) u okviru koje će poduzeća moći zatražiti savjete i testirati digitalne inovacije.
Jedinstveno digitalno tržište moralo bi omogućiti sigurnu i neometanu komunikaciju nebrojeno mnogo povezanih uređaja, uključujući telefone, računala i senzore, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. Za tu je komunikaciju potreban zajednički jezik, tj. zajedničke norme.
Stoga Komisija predlaže konkretne mjere za brže utvrđivanje pet prioritetnih normi - 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost.
Komisija predlaže i 20 mjera koje kani pokrenuti do kraja sljedeće godine, koje bi donijele poboljšanja u digitalnim javnim uslugama.
Te mjere, između ostaloga, uključuju uspostavu jedinstvenog digitalnog pristupnika s pomoću kojeg će se korisnicima omogućiti pristup svim potrebnim uslugama informiranja, pomoći u rješavanju problema potrebnih za učinkovito prekogranično poslovanje.
Nadalje, te mjere uključuju uzajamno povezivanje svih poslovnih i stečajnih registara te njihovo povezivanje s portalom e-pravosuđe, koji će postati jedinstvena točka za informacije, pomoć državama članicama u razvoju prekograničnih usluga e-zdravstva kao što su e-recepti i elektronički zdravstveni kartoni pacijenata te brži prijelaz na e-nabavu i e-potpise.
Prema procjenama nedavnih studija u sljedećih će pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećati godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi EUR.
"Europa raspolaže vrlo konkurentnim industrijskim temeljom i globalnim vodstvom u važnim sektorima. No kako bi zadržala vodeći položaj, Europa mora uspješno i brzo digitalizirati svoju industriju. To je i cilj naših prijedloga. Zato je potrebno uložiti zajedničke napore diljem Europe kako bi se privukla ulaganja potrebna za ostvarenje rasta digitalnoga gospodarstva”, rekao je povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Guenther Oettinger.