Zbog rizičnih uvjeta u kojima ta djeca žive, nužno je prepoznati njihove potrebe i zaštititi njihova prava. Nema jedinstvenih rješenja za tu problematiku, ali zajedničko joj je da zahtijeva vrijeme i novac te stalno poboljšanje zakonodavnog okvira i borbu protiv birokracije, rekla je hrvatska pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.
Vrlo je važno da se prema djeci migrantima ne odnosimo kao prema brojevima već humano, te da u međusobnoj suradnji nastojimo riješiti njihove probleme, poručila je Jelavić.
Na skupu, kojem je nazočio predstavnik Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice u RH Terence Pike, studije o djeci u pokretu predstavili su predstavnici Srbije, BiH i Crne Gore, a sve su ostvarene u suradnji s organizacijom "Save the Children International" i nevladinim organizacijama iz tih zemalja.
Po podacima i iskustvima iz studija pokazuje se da je perspektiva djece koja su postali migranti različita od perspektiva odraslih, djeca žele da ih se sluša i čuje što imaju za reći.
Navedeni su porazni primjeri kada, primjerice, u pojedinim objektima gdje su smješteni nema apsolutno nikakva prostora za njih, igračaka ili organizirane nastave, a sve što žele je da budu kao ostala djeca. U završnom izvješću s Dana opće rasprave Odbora za prava djeteta Ujedinjenih naroda, održanog krajem prošle godine, istaknuto je da su prava djece migranata često zanemarena u nacionalnim zakonodavstvima a postojeća rješenja njihovih problema ne uzimaju u obzir činjenicu da su uzroci migracija višestruki.
Svaka se osoba mlađa od 18 godina mora smatrati djetetom i mora je se tretirati kao samostalnog aktera, a ne kao objekte ili žrtve okolnosti. Odbor je osudio kriminalizaciju nelegalnih migranata, jer niti jedna osoba ne može biti nelegalna, a sva djeca imaju ista prava bez obzira na status.
Direktor programa Save the Children International Ahmed Pjano kaže da je mreža pravobranitelja bitna za zemlje jugoistočne Europe u kojoj broj djece u pokretu stalno raste. Kordinacijom na nacionalnoj i regionalnoj razini to moramo zaustaviti, rekao je.
Hrvatska nema veliki broj djece migranata, a to se može reći i za susjedne zemlje, iako nema točnih podataka o njihovu broju. No, po dostupnim podacima, povećava se broj djece koja prosjače i onih koji žive na ulici. U BiH su takva djeca nabrojnija, a među njima je 90 posto Roma. Isto tako, u BiH je problem s tzv. nevidljivom djecom koja nemaju matičnoga broja.
Specifičnost za Crnu Goru je što se u zadnje tri godine uvelike povećao broj azilanata, s 240 u 2010. godini na više od 2.000 u 2012. Razlog je, rečeno je na skupu, započeti proces pristupanja Crne Gore Europskoj uniji.
Od ukupnog broja migranata u Europi djeca čine 11 posto, dok ih je u ukupnoj populaciji iz afričkih zemalja čak 28 posto.