Nacionalnim parkom proglašen je 1949. godine, a prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, a njegova najveća atrakcija su prepoznatljivi kanjoni Velike i Male Paklenice okomito urezani u južne padine Velebita. Ime Paklenica najvjerojatnije potječe od smole crnog bora, pakline, koju je lokalno stanovništvo koristilo za zacjeljivanje rana.
Ove godine predstavnici Planinske satnije 'Velebit' prikazat će dokumentarni film 'Velebitska priča', autorice Jasmine Bijron, o pet ratnih godina provedenih na južnom Velebitu. Satnija se sastojala od planinara, špiljara, pripadnika Gorske službe spašavanja i gorskih vodiča koji su od studenog 1991. godine držali položaje na ličkom rubu Velebita.
Park odlikuje izuzetna geomorfološka raznolikost i obiluje brojnim krškim reljefnim oblicima, među kojima su značajni podzemni oblici, špilje i jame. Vrlo vrijedna paleontološka nalazišta su špilja u Zubu Buljme i jama u Zubu Buljme. Tako je iz jame u Zubu Buljme izvađena lubanja špiljskog medvjeda stara oko 30.000 godina. U pećini u Pazjanicama pronađeni su fragmenti keramike i kostiju koji ukazuju na povremen boravak ljudi na ovom području još tijekom brončanog i bakrenog doba. Paklenica je i floristički izuzetno vrijedno područje na europskoj i svjetskoj razini, s tisuću zabilježenih biljnih vrsta i podvrsta, od čega 79 endemičnih.
Svečano obilježavanje 64. obljetnice Parka počinje u subotu 19. listopada, u 11 sati, u hotelu Alan u Starigrad-Paklenici, nakon čega slijedi obilazak kanjona Velike Paklenice u pratnji vodiča, priopćilo je danas Ministarstvo zaštite okoliša.