Miranda Paić iz Bićina majka je dvoje djece i bavi se proizvodnjom autohtonih slastica. Istaknula je kako u teškim uvjetima proizvodi svoje proizvode, te ima probleme s otkupom.
Rekla je kako je s obitelji prošla "težak i trnoviti put" do izvornog hrvatskog proizvoda i suvenira koji je osmislila i svojim rukama napravila. Najvažnijim smatra da njezina djeca žele i dalje ostati na selu. Prisjetila se kako joj je sin jednom rekao: "Mama, ti si mjerna jedinica za upornost".
Monika Kemenović iz Dijankovca, majka troje djece koja se bavi poljoprivredom, ispričala je da su planirali uspjeti na selu i djeci stvoriti radna mjesta, ali je iz godine u godinu sve teže. "Imam kćer u drugom razredu srednje poljoprivredne škole i zapitam se ponekad gdje je budućnot tome djetetu", rekla je.
Istaknula je kako su danas nažalost prepušten trgovačkim centrima i uvoznoj hrani. "Naša hrana propada, plasman je nikakav, privatni mljekari uzmu mlijeko a ne plaćaju, cijena litre mlijeka je dvije i pol kune, a cijena litre nafte je 10 kuna", kazala je.
"Mislim da je ova Vlada dotukla hrvatsko selo i hrvatsko gospodarstvo, na totalnim smo koljenima, nemamo budućnosti, a nažalost ni naša djeca", ustvrdila je. Rekla je kako danas nitko iz Vlade nije uputio čestitku seoskim ženama.
Zorica Šimunić Bojko iz Gornjih Mosti, inženjerka je agronomije, majka troje djece i bavi se mljekarstvom i tovom junadi. Rekla je kako joj je bolno gledati sadašnju situaciju u kojoj se našlo hrvatsko selo koje je pred propadanjem. "Mnoga hrvatska sela jednostavno nestaju jer ljudi ne pronalaze smisao egzistencije na selu", rekla je.
Kazala je kako se seoske žene brinu za egzistenciju obitelji i očuvanje kulturne baštine i prepoznatljivosti te da ih moramo ohrabriti da se aktivnije uključe u sve tijekove društva.
Uz Svjetski dan hrane, 16. listopada, u HSS-u su istaknuli kako su hrvatski proizvođači hrane zabrinuti za svoju budućnost. Uz visoke troškove proizvodnje prisiljeni su prodati svoje proizvode po niskim cijenama a i u takvim uvjetima potražnja za hrvatskim proizvodima je slaba. Povećani uvoz, svjetska konkurencija, slaba organiziranost proizvođača, otežani izvoz na tradicionalna tržišta - očigledno nisu još uvijek dovoljni razlozi za konkretne poteze pomoći hrvatske Vlade proizvođačima hrane u Hrvatskoj, poručuju u HSS-u.