Tu titulu može ponijeti žena u dobi između 25 i 65 godina, koja uživa ugled u svojoj sredini u kojoj živi kao borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života, obitelji i zajednice, stoji u propozicijama iz natječaja za izbor najuzornije seoske žene.
Temeljem brojnih istraživanja uloga seoskih žena u društvu i u obiteljima još je uvijek neprepoznata i marginalizirana, a posao koji svakodnevno obavljaju je podcijenjen i nepriznat.
Žene više nisu kao nekada marginalizirane, ali im je život i dalje težak, pa se promicanjem važnosti i vrijednosti žene na selu, promiče i spolna ravnopravnost, njihova emancipacija u obitelji i društvu, briga o zdravlju, obrazovanju i mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja, ističe se u dokumentima Vladinoga Ureda za ravnopravnost spolova.
U sklopu nacionalne strategije za promicanje ravnopravnosti spolova Ministarstvo poljoprivrede provelo je 2009., 2010. i 2011. istraživanje o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Hrvatskoj, čiji su rezultati objavljeni u publikaciji "101 pitanje za seosku ženu".
Istraživanje, je provedeno u svim županijama osim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj na uzorku od 1656 žena, a prosječno su imale 42 godine.
Seoske žene rade puno, rijetko idu na godišnji odmor, ne putuju
Rezultati su pokazali da seoske žene rado puno i rijetko se odmaraju, pa je čak 53 posto odgovorilo da nikada ne odlaze na godišnji odmor. Njih 19 posto na odmor odlazi redovito svake godine, a 28 posto ih to čini ponekad. Čak 45 posto žena na selu ni jednom u životu nisu otputovale u inozemstvo, čak ni u najbližu susjednu zemlju u šoping.
Većina žena ne odlučuje ni o čemu osim o tome što će sutra kuhati, samo 13 posto su vlasnice ili suvlasnice obiteljskoga gospodarstva na kojem žive, muževi im ne pomažu u kućanskim poslovima, više od 50 posto ne vozi automobil iako ima vozačku dozvolu. Uz to većina ih je informatički slabo obrazovana, a 63 posto ne govori niti jedan strani jezik. Istodobno od života žele i očekuju nešto drugo, žele se obrazovati i biti zaposlene.
Što se bračnog statusa tiče, nevjenčanih supružnika gotovo i nema te samo 2,5 posto seoskih žena živi u izvanbračnoj zajednici, šest posto je neudanih, a isto toliko i rastavljenih. Većina, čak 92 posto, imaju djecu, u prosjeku 3,8 djece, i žive u obiteljima koje u prosjeku imaju 5,8 članova.
Istraživanje je također pokazalo da njih oko 30 posto proživljava često nasilje u obitelji, no da ih većina ne zna gdje se mogu obratiti za pomoć.
U publikaciji se navodi da uzorak na kojem je obavljeno istraživanje, premda je dovoljno velik, nije reprezentativan.
Kako bi se skrenula pažnja na položaj žena na selu te osvijestila javnost o problemima s kojima se susreću proteklih godina u Republici Hrvatskoj bilježi se porast aktivnosti, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini. U okviru nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2015. koja uključuje zaseban cilj usmjeren na unaprjeđenje znanja i svijesti o položaju žena u ruralnim područjima, Ministarstvo poljoprivrede lani je osnovalo radnu skupinu radi prikupljanja podataka o ženama u ruralnim područjima na temelju kojih će se izraditi akcijski plan.
Međunarodni dan seoske žene utemeljen je 1995. za vrijeme 4. UN-ove Konferencije o ženama u Pekingu.