U procesu pristupanja Hrvatske u Europsku uniju od 2004. godine do sada, županije su uspješno usvojile postupak izrade i donošenja županijskih razvojnih strategija (prvo regionalnih operativnih programa) u suradnji sa Županijskim partnerskim vijećem koje čine predstavnici javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Zadnje strategije donesene su za razdoblje 2011. - 2013. i u potpunosti su usklađene s većim nivoom strateških dokumenata odnosno sa Strategijom regionalnog razvoja RH i Nacionalnim strateškim referentnim okvirom RH, navodi Tolušić u priopćenju.
Pored činjenice da Strategija regionalnog razvoja RH zapravo ne vrijedi, navodi Tolušić, jer se tadašnji ustroj i ciljevi razvoja odnosili na tri statističke regije (Panonska, Sjeverozapadna i Jadranska), a izmijenjene u kolovozu 2012. godine na dvije regije (Kontinentalna i Jadranska), resorno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kasni s izradom nove strategije s kojom županije trebaju biti usklađene, kako u ciljevima tako i u prioritetima svojih razvoja.
Županije su, upozorava stoga Tolušić, onemogućene donijeti nove županijske razvojne strategije (sadašnje vrijede do kraja 2013. godine), a država kasni i s donošenjem osnovnih Operativnih programa za EU fondove.
Osim toga, upozorava novoizabrani predsjednik Hrvatske zajednice županija, u novom prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju uvodi se novi termin 'planska područja' kojih se planira ukupno pet (Središnja, Sjeverozapadna i Istočna Hrvatska, Srednji i Južni Jadran te Sjeverni Jadran i Lika), "čime Ministarstvo zapravo priznaje svoju pogrešku povezivanja Sjeverozapadne i Panonske regije u jednu Kontinentalnu regiju, čiji se nositelji razvoja nikad nisu sastali i raspravljali o budućim prioritetima razvoja".