BAGDAD - Više bombi eksplodiralo je u ponedjeljak u Bagdadu ubivši najmanje 38 osoba, priopćila je iračka policija, u vrijeme dok kako se sumnja militantni sunitski islamisti provode kampanju kako bi izazvali sukob između zajednica. Osam od 10 eksplozija dogodilo se u šijitskim četvrtima glavnoga iračkoga grada, ali je došlo i do eksplozije u miješanoj četvrti a jedna je bomba ekplodirala i u većinski sunitskoj četvrti Doura. U najsmrtonosnijem napadu parkirani automobil bomba u prometnoj trgovačkoj ulici u Husseiniyi ubio je pet osoba, rekla je policija. Za napade još nitko nije preuzeo odgovornost. U odvojenom napadu četiri pripadnika sunitske milicije koju podržava vlada ubijeni su u ponedjeljak u eksploziji bombe postavljene pokraj ceste u sjevernom Bagdadu,a šest osoba uključujući i policajca poginuli su u borbama između militanata i specijalnih snaga u Hilli, 100 km južno od glavnoga grada.U valu nasilja ove godine ubijeno je više od 6.000 ljudi diljem Iraka, označivši novo jačanje nasilja čiji je vrhunac zabilježen 2006-07 da bi nakon toga opalo.
BRUXELLES - SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula zauzeo se u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da se pri kategorizaciji regionalnih zračnih luka uzmu u obzir njihove specifičnosti, a ne samo broj putnika, što je osobito važno za hrvatske zračne luke na otocima i u Dubrovniku. Picula je u svojem govoru u Strasbourgu ponovno upozorio na nedavno objavljeni nacrt Smjernica za državne potpore zračnim lukama i avioprijevoznicima, koje bi trebale stupiti na snagu početkom sljedeće godine. U njima Europska komisija predlaže znatnu izmjenu dosadašnjeg ulaganja u avioinfrastrukturu. Iako je kvalitetna prometna povezanost strateški cilj svih europskih regija, šalju se signali da investicije u zračnu infrastrukturu u ovom trenutku nisu najpoželjnije. "Neke od smjernica su kategorizacija zračnih luka isključivo prema broju putnika koji njima prolaze, čime se zanemaruju specifičnosti vezane uz npr. njihove postojeće prometne veze ili zemljopisnu izoliranost. U hrvatskom slučaju to se primarno odnosi na zračne luke na otocima ili na zračnu luku Dubrovnik koja povezuje jedini ekstrateritorijalni kopneni dio cijele EU, gdje su okolnosti bitno drugačije od onih u središnjem dijelu kontinenta", rekao je Picula . Picula je istaknuo da predložene smjernice "otežavaju ostvarenje ključnog cilja ujedinjenja Europe u različitosti kojom se svi ponosimo, te u Europskom parlamentu treba ukazati na ovaj problem kako bi se što prije riješio poštujući stratešku važnost integriranja regija".
BRUXELLES/STRASBOURG - Eurozastupnik Davor Stier (HDZ) zauzeo se u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu za pravedan izbor članova predsjedništva Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije građana i konstitutivnih naroda bez obzira na njihovu brojnost. Stier je u svom istupu pozdravio dogovor čelnika političkih stranaka u BiH o načelima za izbor članova predsjedništva BiH, koji je prošli tjedan postignut u Bruxellesu i na kojem su se čelnici obvezali da će doći s konkretnim rješenjima izbornog modela na novi sastanak 10. listopada. Nakon povratka stranačkih čelnika iz Bruxellesa počela su različita tumačenja dogovorenoga. "Međutim, izgleda da su čelnici koji zastupaju politiku unitarizma i centralizma u Federaciji BiH, čim su se vratili u Sarajevo, počeli raditi protiv briselskog dogovora i protiv ravnopravnosti svih naroda u BiH", rekao je Stier. On je pozvao sve čelnike u Federaciji BiH da prihvate da "federacija podrazumijeva ravnopravne federalne partnere". "Svi građani i svi konstitutivni narodi moraju imati ista prava, jer se u protivnom BiH neće pomaknuti niti milimetar prema Europi. Politika centralizma može donijeti samo zlo narodima i građanima BiH. Sjetimo se samo kako je svojedobno politika centralizma Slobodna Miloševića prouzročila najveće zlo u Europi nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Stier.
BRUXELLES/STRASBOURG - HDZ-ova eurozastupnica Zdravka Bušić govorila je u ponedjeljak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu o suočavanju s totalitarizmima i zatražila da se Hrvatskoj dade poticaj za suočavanje s komunističkom prošlošću. "Kao zastupnica iz Hrvatske željela bih vas zamoliti za potporu i poticaj Hrvatskoj da principijelnije pristupi suočavanju sa svojom komunističkom prošlosti. Želim s ovog mjesta ohrabriti i samu Hrvatsku", rekla je Bušić. Ona je istaknula da je rezolucija Europskog parlamenta o Europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. od izuzetne važnosti za Hrvatsku, "jer je Hrvatska na žalost bila tragična žrtva više totalitarnih režima u dvadesetom stoljeću". Dodala je da je suočavanje s totalitarizmom u Hrvatskoj bilo posebno teško jer je odmah nakon pada komunizma bila pogođena ratom. "Budući da je onaj komunistički trajao četrdeset i pet godina i duboko se ukorijenio u društvo, otvaranje objektivne javne rasprave i sučeljavanje s istinom iz te prošlosti je i danas izuzetno težak, u nekim slučajevima i onemogućen proces. Na taj način se na žalost ne može doći do pravde i istinske pomirbe društva", rekla je Bušić.
ZAGREB/BRUXELLES - Trojni sastanak visoke predstavnice EU Catherine Ashton, premijera Srbije Ivice Dačića i kosovskog premijera Hashima Thacia održan je u ponedjeljak navečer u Bruxellesu, izvjestili su mediji. Time su se i ostvarile najave da će se srbijanski premijer Ivica Dačić, zajedno s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem, sastati na "radnoj večeri" u Bruxellesu sa šeficom europske diplomacije Catherine Ashton, koja ih je pozvala na sastanak vezan uz skore lokalne izbore na Kosovu nakon što je tijekom prošlog tjedna između Beograda i Prištine došlo do novih napetosti zbog zabrane koju je kosovska strana objavila vezano uz najavljeni dolazak srbijanskog premijera na Kosovo upravo povodom održavanja lokalnih izbora. Bio je to 17-sti krug razgovora koji je započet odvojenim susretom Ashtonove sa Dačićem, a potom i sa Thacijem. Nakon toga, upriličena je zajednička radna večera. Glavna tema razgovora bila je primjena bruxellsog sporazuma i u okviru toga pripreme za održavanje lokalnih izbora 3. studenoga. Dogovoren je mehanizam koji će omogućiti uklanjanje problema oko oraniziranja izbora i da srpski funkcioneri mogu da putuju na Kosovo prije, za vrijeme i poslije lokalnih izbora zakazanih za 3. studenog. Srbijanski premijer je rekao i da je osim o posjetama, sa Thacijem i Ashtonovom, razgovarao i o biračkim spiskovima, kao i o učešću predstavnika Srba u nadgledanju izbornog postupka, ocjenivši da je ovo bio jedan od uspiješnijih sastanaka.
WASHINGTON - Predsjednik SAD-a Barack Obama je u ponedjeljak za posjeta Saveznoj agenciji za izvanredna stanja (FEMA) ukazao na izostanak usluga državnih službi uslijed blokade i pozvao Kongres da odmah podigne granicu zaduženja i omogući da vlada nastavi rad. "Moja snažna sumnja je da tamo ima dovoljno glasova" za donošenje zakonske odredbe, rekao je Obama. "Glasujte. Sazovite glasovanje odmah. Da vidimo što će se dogoditi". FEMA je pozvala svoje zaposlenike koji su zbog blokade bili na počeku zbog tropske oluje Karen ali je oluja oslabila te je Obama rekao da će agencija sada njih stotinu poslati kućama. Savezna vlada je zbog blokade prekinula većinu svojih operacija i 1. listopada kućama poslala sve osim najnužnijih djelatnika. SAD se suočava s mogućnošću insolventnosti ako zastupnici do 17. listopada ne podignu gornju granicu zaduživanja države.
NUSA DUA - Japanski premijer Shinzo Abe i kineski predsjednik Xi Jinping rukovali su se na regionalnom summitu APEC-a na Baliju u ponedjejak, ali nisu razgovarali o teritorijalnom sporu oko otoka u Istočnom kineskom moru, rekao je japanski dužnosnik. Odnosi drugog i trećeg najvećeg gospodarstva svijeta već mjesecima su narušeni zbog spora oko suvereniteta u vezi malih otoka u Istočnom kineskom moru koji se u Japanu nazivaju Senkaku a u Kini Diaoyu. Dvije zemlje još uvijek imaju nesuglasica i oko svojih uloga u Drugom svjetskom ratu. Abe i Jinping su se rukovali i na marginama skupa G20 u rujnu u St. Peterburgu, što je bila prva takva srdačnost otkako su preuzeli svoje dužnosti. Tomohiko Taniguchi, savjetnik u Abeovom uredu, rekao je da je premijer otvoren za razgovore s Pekingom u kojima bi se izbjegao osjetljiv spor oko otoka koji je prošle godine zaoštren kada ih je japanska vlada kupila od privatnog vlasnika. Japanska kupnja tri nenastanjena otočića izazvala je velike prosvjede u u Kini i bojkot japanske robe.