Na skupu u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Bandić je naglasio da je Zagreb grad koji u svojim projektima provodi strategiju "zelenog" razvoja te dodao da je aktualnoj Gradskoj upravi i njemu osobno, uz održivi razvoj, najvažnija kvaliteta svakodnevice Zagrepčana, pa su ta dva principa i ugrađena u zagrebački razvojni model.
"Tradicija Zagreba je tradicija zelenog grada s Medvednicom, parkovima i perivojima", rekao je i ponovio kako mu je želja da i vjeverica može doći s Medvednice do obale Save. Netočnim je ocijenio tvrdnje da Zagrepčane treba vratiti na Savu jer "tamo nisu ni bili", već smatra "da ih Savi treba približiti".
Bandić je ustvrdio da Gradska uprava prati gradnju, kao i potrebe građana u lokalnim zajednicama za uređenjem parkova, pa okuplja zemljišta u privatnom vlasništvu za parkove i zelenilo čime pokazuje da je joj je uređenje parkova ravnopravno gradnji objekata.
Napominjući da je uređeni Bundek postao omiljeno boravište Zagrepčana, izvijestio je da će ondje biti izgrađen i središnji uslužni objekt, sunčana kuća "Sunčica", koja će biti energetski neovisna.
Vezano uz zelenu gradnju, Bandić je rekao da je Grad Zagreb pokrenuo projekt energetske obnove 87 objekata javne namjene, a da su u pripremi još dva projekta za približno 200 zgrada. Na tisuću objekata u gradskom vlasništvu pratimo energetsku proizvodnju i potrošnju, dodao je.
Bandić je izrazio uvjerenje da će zelenih odnosno niskoenergetskih zgrada i kuća uskoro biti puno više i da će Zagreb uspjeti nadoknaditi zaostatak za zemljama i gradovima EU.
Podsjetio je kako je Grad uspješno sanirao odlagalište otpada na Jakuševcu i jedini napravio pročišćivač otpadnih voda, a bit će prvi u Hrvatskoj koji će napraviti mehaničko-biološku obradu, reciklažu te potaknuti izgradnju energane u regiji.
"Mnogo toga u Hrvatskoj je bilo zapostavljeno 50-ak godina i ništa ne možemo napraviti preko noći", rekao je Bandić i dodao da će Zagreb koristiti sredstva EU za projekte energetske obnove.
Predsjednik Savjeta za zelenu gradnju Hrvoje Kvasnička upozorio je da su zgrade najveći potrošači energije pa zato žarište treba biti na ekonomskoj i ekološkoj održivosti, te ocijenio da je koncept zelene gradnje - koncept za budućnost.
Napomenuo je da u Zagrebu zasad ne postoji nijedna međunarodno certificirana zelena zgrada, ali među njih 50-ak ima dobrih primjera energetski učinkovitih kuća i zgrada. Uvjeren je da će Zagreb, sa svojom zelenom gradnjom i uz gospodarski zamašnjak, uspjeti sustići Bratislavu, Budimpeštu, Prag i druge gradove.