Najviše se bavio etnologijom i antropologijom religije. Istraživao je šamanizam i tragove stare vjere Slavena i Hrvata te ih povezivao s ekologijom. Bio je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Sakralna interpretacija krajobraza.
Vinšćak je sve stupnjeve visokog obrazovanja završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje se zaposlio 1980. godine i do smrti predavao etnologiju i kulturnu antropologije, vodio terensku nastavu i bio mentor.
Nekoliko godina obavljao je dužnost predsjednika i tajnika Hrvatskog etnološkog društva, bio je pokretač i urednik časopisa Studia ethnologica Croatica, a od 2011. godine obavljao je dužnost pročelnika Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske. Iste je godine postao pročelnik Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a od 2012. godine prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Sudjelovao je na mnoštvu međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Godine 2004. u Motovunu je organizirao prvi hrvatski simpozij o šamanizmu, a 2005. u Mošćeničkoj Dragi i prvi znanstveni skup o ostacima zajedničke indoeuropske mitološke baštine u Hrvata.
Kao što je sam govorio, prvo što je ugledao iz dvorišta rodne kuće bili su gorski vrhunci Plešivice i Samoborskog gorja, i te su ga slika i ljubav kasnije dva puta odvele na obronke Himalaje i svetu goru Kailas. Način života, kultura i religija stanovnika Tibeta i Nepala ostali su njegova trajna inspiracija. O tim je temama objavio niz radova u domaćim i stranim časopisima te zbornicima radova. Svoja razmišljanja zaokružio je u znanstvenoj knjizi Tibetski buddhizam i bön objavljenoj 2012. godine.
Ispraćaj Tome Vinšćaka ( 25.9.1951. Braslovlje pod Oštrcom u Samoboru - 31.8.2013. Zagreb) bit će na zagrebačkom Krematoriju u četvrtak 5. rujna u 14,30 sati, a komemorativni skup na Filozofskom fakultetu naknadno.