ZAGREB - Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara večeras je iznova upozorio kako se ostvarivanje prava na službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u Gradu Vukovaru temelji na osnovi upitnih i nepouzdanih podataka iz popisa stanovništva 2011., kao i kroz kroz zlouporabu nezakonitih prijava boravišta i prebivališta, a time indirektno i popisa birača, stoji u poruci Stožera upućenoj predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade, predsjedniku Sabora, Ministarstvu hrvatskih branitelje i Ministarstvu unutarnjih poslova.
Stožer smatra kako se ostvarivanje prava na srpski jezik temelji i na najtežim zločinima počinjenim u ratu i nakon njega, etničkom čišćenju, odvođenju u logore i protjerivanju Hrvata i ostalih ne Srba, te je, kako smatra Stožer, zbog toga, način stjecanja toga prava duboko nemoralan i zbog toga neprihvatljiv. Ako Vlada Republike Hrvatske i dalje nastavi s ignoriranjem svih dosadašnjih upozorenja i nastavi pripremne vezane za postavljanje dvojezičnih natpisa, Stožer upozorava da će snagom preko 20 udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja Grada Vukovara, preko 250 sličnih udruga s područja cijele Hrvatske, brojnim hrvatskim domoljubima i pojedincima učiniti sve da zaštiti žrtvu Vukovara od novog žrtvovanja i zaštiti Vukovar kao simbol domoljublja, herojstva, humanosti, trpljenja, sebedarja, čovjekoljublja... "Dovodite nas u iskušenje da vas proglasimo nekom vrstom Agresora i da se u skladu sa tim i ponašamo", stoji u poruci u kojoj Stožer upozorava da ih Vlada svojim ponašanjem i aktivnostima ne dovodi u poziciju da sebe, Vukovar i njegovu žrtvu brane bez obzira na cijenu te da ćete zato i Vlada snositi odgovornost pred hrvatskim narodom.
VARAŽDIN - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, u društvu potpredsjednice Vlade Vesne Pusić te domaćina varaždinskog gradonačelnika Gorana Habuša i župana Predraga Štromara posjetio je sinoć Varaždin i Špancirfest. Josipović je izjavio da je Špancirfest velika afirmacija Varaždina, a sam Festival okarakterizirao je sjajnom priredbom. "Kao i svake godine riječ je o vrlo uspjeloj manifestaciji. Vidimo da su se ovdje u Varaždinu u organizaciji Špancirfesta ujedinile sve snage od kulture, turizma, ugostiteljstva. Mislim da je riječ o jednoj sjajnoj priredbi, vidimo da ima jako puno ljudi i da se svi dobro zabavljaju", rekao je Josipović. Odgovarajući na novinarski upit što ga je najviše oduševilo na Špancirfestu Josipović kaže da su mu uvijek najzanimljiviji obrt i obrtnici, jer u svakodnevnom životu rijetko kada vidimo i primjećujemo te ljude koji vrijedno rade. Oni su, kako je rekao, živi, rade privređuju i red je da im odamo priznanje. Predsjednik Josipović zadržao se u dvosatnoj šetnji varaždinskim ulicama te se rukovao s mnogobrojnim građanima i posjetio veliki broj izlagača.
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je da se problem vezan uz zakon o europskom uhidbenom nalogu pretvorio u veliku za Hrvatsku štetnu priču i na unutarnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu. "Mi smo na žalost cijeli taj problem koji se dogodio pretvorili u jednu veliku za Hrvatsku štetnu priču, kako na unutarnjopolitičkom planu, tako i na vanjskopolitičkom planu", rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika, upitan je li Hrvatskoj trebao ovakav scenarij oko europskog uhidbenog naloga. Podsjetio je i da je u srpnju rekao da, ako smo pogriješili, pogrešku treba ispraviti. Josipović drži kako smo danas, kao zrelo društvo, u sretnoj poziciji da otvorimo pitanja iz povijesti, posebice ona vezana uz političke teme i zločine motivirane politikom. Da bi se to pitanje uspješno otvorilo i da ono bude određena katarza i poruka, to mora biti učinjeno tako da se izbjegnu stranački ili dnevnopolitički obračuni - kao što se danas čini, smatra predsjednik Josipović. Potvrdno je odgovorio na pitanje zalaže li se za ustavne promjene o nezastarijevanju komunističkih zločina. "To je pitanje odnosa društva ne samo prema političkim, već i svim najtežim zločinima. Osobno bih bio za to da se od zastare izuzmu ne samo politička ubojstva, nego i sva teška ubojstva koja su po zloćudnosti u rangu političkih", rekao je.
ZAGREB - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara najavio je da će se konačan datum štrajka, u kojem bi moglo sudjelovati oko 46 tisuća zdravstvenih djelatnika, mogao znati nakon što se sastane njihovo Glavno vijeće u petak, 6. rujna. Štrajk će biti organiziran tako, da će se raditi minimalnim kapacitetom, to jest kao rad nedjeljom - provodit će se osnovna zdravstvena skrb i hitne intervencije, a neće biti operacija, hladnog pogona, dogovorenih ambulantnih pregleda, rekla je Anica Prašnjak, predsjednica Sindikata. Datum će se odrediti nakon što se riješe pravno-proceduralna pitanja organizacije štrajka, no već se zna se da će medicinske sestre i tehničari u štrajk krenuti na isti dan kad i liječnici, iako se radi o dva štrajka, napomenula je Prašnjak. Najavila je da će štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva ili "pružene dobre ruke sa strane vlade", a do objave datuma pripremat će letci za bolesnike i plakati te dati upute za štrajk na terenu. Hitna pomoć neće sudjelovati u štrajku zbog zakonske zabrane, ali će im, dodala je Prašnjak, dati potporu dijeljenjem letaka i plakatima. Žao nam je što mora doći do toga, ali moramo upoznati građane s našom situacijom, sestre grcaju u prekovremenim satima, a ne mogu dobiti slobodne dane, rekla je.
KARLOVAC - Predsjedništvo Hrvatske stranke prava „Dr. Ante Starčević“ osnovalo je tročlani tim koji će početi pregovore o ujedinjenju svih pravaških stranaka u jednu stranku. Zadatak toga tima jest stupiti u kontakt s ostalim strankama, dogovoriti vrijeme i mjesto sastanaka, odnosno pregovora o ujedinjenju svih pravaških stranaka u jednu stranku, kazala je predsjednica HSP AS Ruža Tomašuić Hini danas nakon sjednice Predsjedništva stranke. Izrazila je nadu da će pravaške stranke već tijekom rujna odgovoriti na poziv njihovog tima za ujedinjenje, te da će konkretni pregovori početi najkasnije u listopadu. "Budući da po mom mišljenu objedinjavanje može uspjeti samo ako predsjednici pravaških stranaka maknu svoj ego na stranu, ja sam odlučila da ne budem ni član tima za pregovore", kazala je Tomašić. U timu su predsjednik danas konstituiranoga Glavnog stana Denis Bevanda, zamjenik predsjednice stranke Ivan Tepeš i glavni tajnik stranke Pero Ćorić. Na pitanje kako će se zvati buduća ujedinjena pravaška stranka, Tomašić je rekla da će njihov prijedlog biti HSP „Dr. Ante Starčević“, no da će se o eventualnim drugačijim prijedlozima razgovarati tijekom pregovora, kao i o svim drugim detaljima.
VRGORAC - Pedesetak mješatna Velikog Prologa kod Vrgorca jučer se okupilo na pograničnom međudržavnom prijelazu u tom mjestu izražavajući nezadovoljstvo zbog zatvaranja tog graničnog prijelaza s Bosnom i Hercegovinom čime je, ističu, žiteljima Velikog Prologa i Prologa s druge strane granice onemogućen normalan život. I s bosanskohercegovačke strane se na prijelazu okupilo 50-ak prosvjednika, mještana Prologa, također nezadovoljnih što im je onemogućen prolaz kroz taj granični prijelaz, doznaje se od predsjednika mjesnog odbora Veliki Prolog Ivana Franića, koji je ujedno i vijećnik u Gradskom vijeću Vrgorca. „Ovaj međudržavni granični prijelaz je zatvoren 1. srpnja ove godine nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što je stvorilo poteškoće žiteljima Velikog Prologa u Hrvatskoj i susjednog Prologa u Hercegovini koji su međusobno povezani rodbinski, gospodarstveno i kulturno“, rekao je za Hinu Franić, koji ističe da je faktički riječ o jednom naselju razdvojenom granicom.
RIJEKA - Po ocjeni stručnoga suda najbolji film 11. Liburnia film festivala je "Autofocus" Borisa Poljaka, a gledatelji su najbolje ocjene dali filmu "Park ljubavi" Lane Kosovac. Festival se održao u lučici u Ičićima pokraj Opatije, a ulaz na projekcije je bio besplatan. Festivalski žiri činili su redateljica i producentica Željka Sukova, snimateljica i montažerka Iva Kraljević, snimatelj i redatelj Silvestar Kolbas, srpski redatelj Boris Mitić, češki redatelj i producent Filip Remunda.
DUBROVNIK - U sklopu Glazbenoga festivala Dubrovnik u pozno ljeto, sinoć je u atriju Kneževa dvora recital održao gitarist Srđan Bulat. Ovaj mladi umjetnik u svojoj karijeri je osvojio nagrade na gotovo svim najprestižnijim svjetskim natjecanjima za klasičnu gitaru, kao što su Fernando Sor, Alhambra Francisco Tarrega i drugi. Na koncertu su izvedena djela Regondija, Klobučara, Tarrege, Abrila , Arakelyana i Brkanovića. Glazbeni festival Dubrovnik u pozno ljeto po prvi put se održava u Dubrovniku i organizaciji Dubrovačkoga simfonijskog orkestra, a do 22. rujna bit će izvedeno 13 koncerata klasične glazbe u Kneževu dvoru, na kojima će nastupiti dubrovački i ostali hrvatski umjetnici u suradnji s međunarodno priznatim gostujućim umjetnicima.
DUBROVNIK - U prigodi osnivanja Hrvatsko-ruskoga društva "Umjetnost bez granica" u Palači Sponza sinoć je održan svečani koncert na kojem su nastupili sopranistica Natalija Demyanova iz Moskve, violinistica Elvira Galioulline i pijanistica Helena Tomašković. Oni su izveli djela Čajkovskoga, Rimski Korsakova, Sviridova, Rahmanjinova, Hačaturijana te Hadzea Kalinskog i Matza. Hrvatsko-rusko društvo "Umjetnost bez granica" osnovala je skupina entuzijasta ove godine u Dubrovniku. Nazvana je "Udrugom bez granica" jer prava umjetnost ne poznaje granice ni državne, ni vjerske ni nacionalne, a namjerava organizirati ciklus koncerata. Cilj društva je njegovanje, promicanje i popularizacija ruske umjetnosti, posebno glazbe u Hrvatskoj, ali i hrvatske umjetnosti u Rusiji.