ZAGREB
Ne želim preko medija razgovarati s kvazistručnjacima, rekao je ministar financija Slavko Linić zamoljen danas za komentar kritika prema kojima je smanjenjem PDV-a za turizam na 10 posto državni proračun izgubio tri milijarde kuna. "To su čisti kritizeri koji lupaju neistine i koriste medije da straše građane te su neodgovorni ljudi", rekao je Linić po izlasku s današnje sjednice Vlade. "Oni mogu imati doktorske i magistarske titule, ali lupetati napamet i neodgovorno se ponašati… pa zašto bih to komentirao?", rekao je Linić te poručio građanima da postoje neodgovorni kritizeri "koji im svašta lupetaju". Kaže da su ti isti kritizeri bili protiv povećanja stope PDV-a s 23 na 25 posto te da govore kako Vlada nije učinila ništa za privredu. Ali, dodaje, pomoglo se ugostiteljima, čime su spašena radna mjesta. "Zašto da vodim polemiku o temama koje nameću neodgovorni i neozbiljni ljudi i onda još mediji nemaju što drugo nego ih koriste kako bi maltretirali Vladu?", rekao je Linić. Na upit novinara o privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, potvrdio je kako ima zainteresiranih za kupnju Croatia osiguranja i HPB-a, ali je kazao da ne može govoriti o imenima te da postupak ide svojim tijekom.
ZAGREB
Ministar uprave Arsen Bauk izjavio je nakon sjednice Vlade kako ne vjeruje da baš 300 tisuća potpisa na referendumu inicijative "U ime obitelji" može biti nevažećih. Na pitanje novinara što je s provjerom potpisa za raspisivanje referenduma inicijative „U ime obitelji“ o ustavnom određenju braka kao zajednice muškarca i žene, te može li zaista 300 tisuća tih potpisa biti nevažećih, rekao je kako mora priznati da je vrlo mala vjerojatnost da će biti baš toliko nevažećih potpisa. Ministarstvo je, kaže Bauk, zaprimilo potpise koji su vizualno provjereni, a riječ je o 52 kutije sa 750 do 760 tisuća potpisa. Nakon toga je uzet uzorak koji će biti pregledan i kada to bude gotovo bit će odlučeno treba li ići u daljnju provjeru, jer se na temelju uzorka može s vrlo velikom vjerojatnošću zaključiti o cijelom materijalu. Sasvim sigurno će do početka zasjedanja Sabora taj dio posla biti gotov, rekao je Bauk, napominjući da po Ustavu Sabor počinje zasjedanje najranije 15. rujna.
ZAGREB
Vlada je na današnjoj sjednici odlučila raspisati javni natječaj za prodaju zgrade bivšeg Veleposlanstva Republike Hrvatske u Budimpešti po cijeni od 290.000 eura. Zgrada u Budimpešti bezuspješno se prodaje od 2000. godine. Posljednji pokušaj prodaje bio je u rujnu 2011. godine kada se na natječaj nije javio nitko. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić smatra da zgrada nije prodana zbog previsoke tražene cijene. Kaže da je zgrada prazna i propada, a režije plaća hrvatska država. Stoga je predložila, a Vlada prihvatila, da se zgrada u Budimpešti proda putem javnog nadmetanja za 290.000 eura. Vlada je danas prihvatila godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2012. godinu. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Komisija lani zaprimila 1.728, a riješila čak i više žalbi, njih 1.867, jer je dio žalbi prenesen iz prošlih godina. Ove godine očekuje se 40 posto više posla zbog čega Komisija treba još zaposlenih, kaže Vrdoljak. Ujedno upozorava da rješavanje predmeta pred Komisijom traje predugo - prosječno 59 dana tijekom kojih je imobilizirano 11 milijardi kuna.
ZAGREB
Ministar zdravlja Rajko Ostojić za sutra je najavio sastanak sa sindikatima te podsjetio da je u studenom 2011. godine bivša Vlada potpisala kolektivni ugovor s dijelom sindikata koji je proglašen ništetnim i nezakonitim, a da je 5. srpnja sklopljen privremeni kolektivni ugovor na tri mjeseca. Da toga nije bilo, zaposleni u zdravstvu dobili bi plaće bez dodataka pa bi im primanja bila 50 do 70 posto manja, rekao je Ostojić. Vlada je danas imenovala svoje predstavnike u postupku mirenja s Hrvatskim liječničkim sindikatom i Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Vlada je prihvatila i godišnje izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca za 2012. godinu. Ministar financija Slavko Linić izvijestio je kako je taj ured lani radio na 340 predmeta od kojih je 132 proslijedio nadležnim tijelima, a u šest su otvoreni nalozi za pljenidbu. Kod koruptivnih djela, Ured je obrađivao njih 12 za koje postoji sumnja na korupciju, uz 47 milijuna kuna sumnjivog novca. U inozemstvo je Ured uputio 238 upita, a njemu su stigli upiti iz 77 zemalja, kaže Linić te najavljuje da se u ovoj godini Ured koncentrirao na off shore zone i kreditne institucije bez licenci.
ZAGREB
Još nema formalne odluke o „Lexu Perković“, rekla je nakon današnje sjednice Vlade njena prva potpredsjednica i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, koja očekuje da će se taj zakon uskoro mijenjati. „Formalne odluke još nema, ali će se naći rješenje i Hrvatska će svakako funkcionirati u okviru preuzetih obveza primjenjivanja europskog uhidbenog naloga“, rekla je potpredsjednica Pusić. Na pitanje je li o toj temi razgovarala s premijerom Milanovićem, odgovorila je da o tome i nizu drugih tema stalno razgovaraju te da je „to problem koji će u svakom slučaju riješiti“. Na pitanje hoće li Vlada odgovoriti Europskoj komisiji do sutra, 23. kolovoza, odgovorila je da će „odgovoriti u svakom slučaju, ali definitivni potezi neće biti gotovi sigurno do sutra", no da "će se riješiti“. „Mi smo članica Europske unije, funkcioniramo unutar pravila Unije i tako će biti i dalje“, dodala je. Na pitanje hoće li se unutar nekoliko idućih tjedana mijenjati zakon o europskom uhidbenom nalogu, odgovorila je kako to očekuje.
ZAGREB
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) predložit će izmjenu Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kako bi svi redoviti studenti imali pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu u trajanju od osam godina od trenutka upisa na studij, priopćeno je danas iz MZOS-a. Nakon što su mediji objavili da, prema novom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, od 1. srpnja redovitim studentima prestaje obvezno zdravstveno osiguranje kada navrše 26 godina, nakon čega će sami morati snositi troškove osiguranja koji mjesečno iznose oko 405 kuna, iz MZOS-a je priopćeno da su o toj temi danas razgovarali ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i ministar zdravlja Rajko Ostojić. MZOS će predložiti izmjenu zakona kako bi redoviti studenti imali pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu osam godina od trenutka upisa na studij, no pritom ističe kako je nužno da se na razini Hrvatske potiče završavanje studija u roku. Istovremeno Hrvatska, kao i Europska unija, želi poticati visoko obrazovanje građana starijih od 25 godina, kako zbog njihove zapošljivosti, tako i zbog pozitivnih utjecaja koje visoko obrazovana radna snaga ima na ukupno gospodarstvo. MZOS smatra da nije prihvatljivo određivanje dobne granice kada prestaje vrijediti zdravstveno osiguranje za redovite studente od 26 godina, kaže se u priopćenju.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko uputio je danas građanima poruku povodom obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima istaknuvši da odgovoran, dostojanstven i nepristran odnos prema žrtvama tih režima znači da se moraju utvrditi i dosljedno raščistiti sve povijesne činjenice kako bi se otklonila mogućnost manipulacije žrtvama. "Obilježavanjem 23. kolovoza kao Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, na što je 2009. godine potaknuo Europski parlament Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu, građani Europske unije se na simbolični način odužuju žrtvama kao i borcima protiv totalitarnih i nedemokratskih režima. Na prošlogodišnju odluku da se Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj obilježava kao spomendan Hrvatski je sabor dodatno potaknulo kontinuirano, nedvosmisleno i jasno izražavanje poštovanja hrvatskih građana prema žrtvama kako nacizma i fašizma tako i komunizma", stoji u Lekinoj poruci. "Zločini i strašne posljedice koje su ove tri totalitarne ideologije 20. stoljeća ostavile za sobom na cijelom europskom kontinentu pozivaju nas na odgovoran, dostojanstven i nepristran odnos prema svim žrtvama spomenutih nedemokratskih i neslobodnih režima. To znači da se moraju utvrditi i dosljedno raščistiti sve povijesne činjenice", poručio je Leko.
ZAGREB
Hrvatska se 2011. priključila zemljama Europske unije i od tada 23. kolovoza obilježava kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima koji je Europski parlament 2008. utvrdio deklaracijom, a godinu poslije proglasio Rezolucijom o europskoj savijesti i totalitarizmu. Europski parlament u rezoluciji naglašava da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja, pa se Hrvatska danom 23. kolovoza pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj, dok druge članice EU, spomen na žrtve obilježavaju 27. siječnja, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.) koju je uz ostale predložio i potpisao Vaclav Havel i brojni članovi Europskog parlamenta, a kao podsjetnik na pakt Hitlera i Staljina o nenapadanju od 23. kolovoza 1939. Tim su sporazumom Staljinov SSSR i Hitlerov Treći Reich postigli javni dogovor o nenapadanju i tajni o podjeli interesnih sfera u Istočnoj Europi. Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata u demokratskim zemljama su se na taj dan organizirale demonstracije tzv. Dan crne vrpce s ciljem upoznavanja svijeta o prikrivanju zločina.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas je u Glavnici Gornjoj kod Sesveta, gdje je prije četiri dana u vodospremniku pronađen leš muškarca, obećao da će u iduće četiri godine građani tog dijela Zagreba biti priključeni na javni gradski vodovod. Vodospremnik u Glavnici Gornjoj iz kojeg je stanovništvo danima pilo vodu ne znajući da se u njemu nalazi mrtvo tijelo, jedan je od 14 vodosprema i devet lokalnih vodovoda na tom području. "To je dalo svoje i u iduće četiri godine svih tih 14 vodosprema i devet lokalnih vodovoda u prigorskom dijelu Sesveta će ići u povijest", kazao je Bandić novinarima pred stanovnicima i lokalnim političarima koji su ga tamo dočekali. Stanovnica Marica Paj ispričala je novinarima da je voda bila neugodna mirisa čak dva tjedna, a onda je strojar primjetio da nešto nije u redu. Sada im, kaže, dovoze vodu koju čekaju s kanistrima. Ispitivanja vode tijekom prošle godine pokazala su da više od 50 posto vode u tom kraju ime prekomjerne bakterije, dok taj udio u Glavnici Gornjoj iznosi 65 posto, kazao je Bandić. Vladimira Lesnikar iz Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar rekla je kako je kvaliteta vode u tom vodovodu, koji crpi površinsku vodu, u većini slučajeva nezadovoljavajuća, dok je razgradnja biološkog materijala doprinijela bakterijskom zagađenju. No, ipak, stručnjaci nisu pronašli nikakve alarmantne uzročnike koje bi izazvali neke posebne epidemije, a budući da je vodovod zatvoren u nedjelju ne očekuju da bi se to moglo naknadno dogoditi.
ZAGREB
"Narančasta kartica", koju je danas predstavila farmaceutska tvrtka GlaxoSmithKline, trebala bi neke lijekove te tvrtke s dopunske liste HZZO-a, poznatije kao lijekove s nadoplatom, učiniti dostupnijim građanima. Od listopada građani će u ljekarnama uključenim u program moći ispuniti pristupnicu i bez naknade preuzeti "Narančastu karticu", koja im već pri prvoj kupnji omogućuje između 10 i 40 posto manju nadoplatu za najtraženije lijekove te tvrtke uvrštene na dopunsku listu HZZO-a. "Riječ je o osam lijekova za snižavanje povišenog krvnog tlaka, liječenje refrakterne epilepsije i liječenje muškaraca s dobroćudnim povećanjem prostate, za koje će dio nadoplate podmirivati naša tvrtka", rekao je direktor GlaxoSmithKline u Hrvatskoj Marko Mataija na konferenciji za novinare. To je novost na hrvatskom tržištu, ali ne i u svijetu gdje takva praksa postoji već desetak godina, napomenuo je Mataija. Vodstvo tvrtke očekuje kako bi "Narančasta kartica" samo u prvoj godini mogla građanima donijeti uštedu od oko 12 milijuna kuna, a najavljuju i daljnje proširenje liste lijekova uvrštenih u program te dodatne pogodnosti, kao što su praćenje korištenja pojedinih lijekova i pripadajućih troškova ulaskom na korisničke stranice i lakša prijava nuspojava.
ZAGREB
Hrvatska seljačka stranka (HSS) upozorila je danas da se netransparentnim načinom isplate potpora seljacima manipulira javnim mnijenjem i seljake prikazuje u lošem svjetlu, te pozvala Vladu i resorno ministarstvo na objavu cjelovitog popisa korisnika državnih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju s ukupno isplaćenim potporama za proizvodnu 2012. "Konačni obračun prava na isplatu izravnih plaćanja po korisniku za proizvodnu godinu provodi se do 15. svibnja iduće godine i to na način da se u izračunu obuhvate sva prava na izravna plaćanja u proizvodnoj godini za koju se podnosi Zahtjev, odnosno do 15. svibnja 2013. za proizvodnu 2012.", ističe HSS u svojem priopćenju. Popis koji je dosad objavljen odnosi se na korisnike po isplaćenim potporama u kalendarskoj 2012., što znači da je to isplaćen novac za proizvodnu 2011., dodaje. Hrvatskim proizvođačima hrane dosad je za izravna plaćanja, odnosno, za potporu dohotku, od planiranih 2,515 milijardi isplaćeno samo 1,7 milijardi kuna, što je za 800 milijuna kuna ili 33 posto manje od zakonom omogućenog iznosa, odnosno, za 43 posto manje od ispregovaranog iznosa omotnice, upozorava nadalje HSS.
PULA
Nezavisni saborski zastupnik Damir Kajin ocjenjujući stanje u obrtništva i gospodarstva u Istri istaknuo je kako će ova zima za obrtnike biti sve gora te da je nužno prema obrtnicima korigirati poreznu, kreditnu, stečajnu i investicijsku politiku. „Ova će godina biti gospodarsko čistilište za male gospodarske subjekte i stoga je nužno potrebno korigirati poreznu, poticajnu, kreditnu, stečajnu i investicijsku politiku, kao i politiku doprinosa.“, rekao je Kajin na konferenciji za novinare u Puli. Smatra kako će ova zima biti za istarske obrtnike sve gora i neizvjesna. Kazao je kako se u Istri u proteklih pet godina zatvorilo 1314 i nestalo 5268 radnih mjesta, a ako se toj brojci dodaju i izgubljena radna mjesta u drugim tvrtka, Istra ima gotovo 15 tisuća radnih mjesta manje. „Istra je 2008. imala 9107 obrta koji su zapošljavali 19.039 radnika. Početkom godine imala je 7793 obrta s 13.771 zaposlenim“, naveo je Kajin dodavši: „Mi glumimo lažne veličine, kantamo i tancamo i što nam je gore to je u Istri više fešta, koje se plaćaju iz proračuna, a kojeg pune oni koji jedva preživljavaju“.
SPLIT
Split bi zahvaljujući njemačko-hrvatskoj tvrtki European Coastal Airlines (ECA) uskoro mogao dobiti luku za hidroavione, potvrdio je danas splitski gradonačelnik Ivo Baldasar, dodavši da bi se putnički terminal mogao izgraditi na Matejušci ili Zapadnoj obali, te bi se tako moglo zaposliti 400 ljudi. "Istina je. Razgovarali smo s ljudima iz tvrtke ECA. Postoji mogućnost da se na Resniku, nedaleko zračne luke, izgradi ključno-operativna baza gdje bi bilo smještena četiri do pet hidroaviona. Oni bi povezivali Split s otocima, kasnije i s Italijom, a mogli bi poslužiti i za hitne medicinske letove. Održavale bi se redovite ljetne i zimske linije", kazao je gradonačelnik na briefingu s novinarima. Napomenuo je kako u svaki hidroavion stane po 19 putnika i dva člana posade. Okvirna cijena povratne karte za jednu osobu do otoka Hvara bi iznosila oko 70 eura. Raspon krila hidroavina iznosi 40 metara što je manja širina od trajekta i znači da ne bi previše zauzimao prostora prilikom ulaska u luku, kazao je. Na novinarski upit hoće li hidroavioni stvarati buku u luci gradonačelnik Baldasar je odgovorio kako mu najjači zvuk iznosi tek 60 decibela, te da će hidroavioni slijetati na more prije ulaska u luku Split.
ZAGREB
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u današnjem su se pismu premijeru Zoranu Milanoviću usprotivili najavljenoj privatizaciji državne aviokompanije Croatia Airlinesa, te napali i samu ideju o prodaji tvrtki u državnom vlasništvu. U podužem pismu NHS tvrdi da se time nastavlja "rasprodaja nacionalnih vrijednosti", u što ubraja i privatizaciju banaka, Ine i Hrvatskog Telekoma, te se također protivi privatizaciji Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja i HŽ Carga. NHS-u nisu po volji ni prijedlog Zakona o strateškim investicijama, jer bi on ulagačima mogao omogućiti "kupnju puno toga nacionalno vrijednoga", kao ni monetizacija autocesta. "Za prodaju tvrtki u državnom vlasništvu često se za argument uzima neoliberalni stav, koji promiču i MMF, Svjetska banka, bonitetne agencije i mnogi tobože neovisni gospodarski analitičari, kako je država loš gospodar pa tu imovinu treba prodati jer će privatnik s njome znati dobro gospodariti", ističe NHS te tvrdi kako to "nije nikakav argument, bez obzira na hrvatsko višegodišnje iskustvo". Opravdanje da se vrijedna nacionalna imovina mora prodati kako bi se podmirile sve teže podmirive proračunske obveze i kako vlast ne može i ne smije iza sebe ostaviti takav dug nekim budućim vlastima i nadolazećim generacijama za NHS "niti drži vodu niti je utjeha i spokoj budućim Vladama i budućim generacijama". Umjesto rasprodaje vrijedne državne imovine treba ju depolitizirati pa Uprave i Nadzorne odbore birati po sposobnosti, poručuje NHS.
RIJEKA
Socijalna samoposluga "Kruh sv. Elizabete" u Rijeci nastavlja s radom početkom rujna, nakon ljetne stanke. Riječka socijalna samoposluga djeluje dvije i pol godine i smatra se jednim od najbrže rastućih volonterskih projekata, a organizirana je tako da građani daruju živežne namirnice i druge potrebne atikle koji se onda jednom mjesečno u obliku paketa u samoposluzi uručuju socijalno ugroženim građanima. Na taj način pakete namirnica dobija oko 800 riječkih obitelji, a prikuplja se između četiri i pet tona hrane mjesečno. Svi angažirani u projektu su volonteri: oni prikupljaju namirnice tijekom akcija u riječkim supermarketima, prevoze ih, rade u samoj samoposluzi u riječkoj četvrti Brajda. U socijalnoj samoposluzi se doznaje da će se hrana i higijenske potrepštine ponovno primati od 2. rujna u jutarnjim satima u samoposluzi, a od 4. rujna će se u skladište na Žabici moći donijeti donacije odjeće i obuće, namještaja, kućanskih uređaja i drugog. Uz to, ove subote, 24. kolovoza volonteri socijalne samoposluge cijeloga će dana prikupljati namirnice, darove građana u trima riječkim supermarketima. Projekt su pokrenuli Franjevački svjetovni red i Frama - Franjevačka mladež.