WASHINGTON - Promet u američkoj maloprodaji zabilježio je u srpnju najveći skok u sedam mjeseci, signalizirajući ubrzavanje gospodarskog rasta, pokazali su podaci američke vlade. Ako se izuzmu automobili, benzin i građevinski materijal, promet u maloprodaji poskočio je u prošlom mjesecu za 0,5 posto. Ti su podaci ključna komponenta osobne potrošnje, najvećeg pokretača američkog gospodarstva, na koji po nekim procjenama otpada oko 70 posto BDP-a. Srpanjski rast najveći je od prosinca i nagovješćuje da gospodarstvo možda ponovo ubrzava, nakon što su ga u prvoj polovini godine pritisnuli povećani porezi i smanjenja javne potrošnje. "Domaćinstva možda troše malo slobodnije, nakon nedavnog povećanja zapošljavanja", rekao je Paul Dales iz londonskog Capital Economicsa. Ekonomisti obuhvaćeni Reutersovom anketom prognozirali su rast od oko 0,3 posto. Predsjednik Feda Ben Bernanke prošlog je mjeseca kazao da bi američka središnja banka već do kraja ove godine mogla početi smanjivati mjesečne kupovine obveznica, usmjerene na spuštanje troškova zaduživanja i poticanje zapošljavanja.
ZAGREB - Čak ni zemlje u kojima ulagači obično traže utočište za kapital u nesigurnim vremenima nisu imune na financijske šokove povezane s krizom u eurozoni, prenose europski mediji zaključak izvješća ekonomista Europske središnje banke (ECB). Livio Stracca primjećuje da je profitabilnost financijskih tvrtki naglo rasla odnosno padala u ključnim trenucima krize, između siječnja 2010. i svibnja 2013. godine, čak i u zemljama poput Njemačke ili SAD-a, prinosi na čije su obveznice ostali niski, prenosi informativni portal EUobserver. Negativni su krizni događaji izazivali "averziju prema riziku" na svjetskim tržištima, nanoseći štetu državama u razvoju i uzrokujući pad vrijednosti eura, navodi Stracca u izvješću objavljenom na internetskoj stranici ECB-a. Na druge valute, poput dolara, franka i jena, krizne su epizode tek neznatno utjecale, a nisu značajnije poremetile ni cijene nafte i zlata, koje su postojano rasle, naglasio je Stacca. Izdvojio je 18 važnih događaja tijekom krize eurozone, stavljajući naglasak na utjecaj priopćenja EU-a, političkih zbivanja i medijskih izvješća.
LJUBLJANA - Slovenska vlada uskoro će odlučivati o prijedlogu tvrtke DARS koja upravlja slovenskim autocestama da se znatno povećaju cestarine za teretna vozila, a cijena godišnje vinjete za osobne automobile, koju najviše kupuju domaći vozači, podigne sa sadašnjih 95 na 110 eura, objavili su u utorak slovenski mediji. Hina u DARS-u neslužbeno doznaje da se ne predlaže povećanje cijena vinjeta za kraća razdoblja, a njih najviše kupuju strani vozači u tranzitu. Tako bi cijena mjesečne vinjete ostala i dalje 30, a tjedne 15 eura. Razlog su stalna upozorenja Bruxellesa da se naplatom cestarina na području EU-a ne smije diskriminirati strane vozače koji ne bi smjeli plaćati više cestarine od domaćih, te da sustavi naplate cestarina putem vinjeta moraju biti u tom pogledu transparentni i s pravim omjerima cijena. Zahtjev za povećanje cestarina DARS utemeljuje na svojim rastućim financijskim obvezama u idućih nekoliko godina zbog dinamike dospjeća duga za autoceste.
VELIZY-VILLACOUBLAY - Francuska vlada razmišlja o tome da se mirovinski staž radnika koji obavljaju teške fizičke poslove ubuduće izračunava na temelju prikupljenih bodova a ne na temelju godina staža, kazao je danas premijer Jean-Marc Ayrault. Posebni krediti za radnike vjerojatno bi se financirali povećanjem doprinosa za socijalnu skrb, a vlada tek mora izraditi detalje. Pariz inače namjerava izmijeniti mirovinski sustav kako bi obuzdao ogromni proračunski deficit. Novi plan bit će upućen u parlament u idućim tjednima. Pojedine skandinavske zemlje koriste bodovne mirovinske sustave koji su na dobrom glasu jer su transparentni i jednostavni, a omogućuju i veću fleksibilnost građanima koji, primjerice, često mijenjaju poslove ili uzimaju dulji dopust kako bi se brinuli za djecu ili starije osobe. Premijer je kazao da zaposleni na teškim fizičkim poslovima mogu ubrzanim tempom prikupljati bodove i time za nekoliko mjeseci skratiti obvezno razdoblje uplate mirovinskih doprinosa. Vlada želi pomoći radnicima koji obavljaju fizičke poslove, uključujući i u noćnim smjenama, kao što su građevinski radnici i oni izloženi toksičnim kemikalijama, dodao je Ayrault.
BUDIMPEŠTA - Mađarski MOL u drugom je tromjesečju ostvario je neto dobit od 20 milijardi forinti (89 milijuna dolara), priopćeno je iz te tvrtke. Riječ je o nešto nižoj dobiti nego u prvom tromjesečju, kada je iznosila 32,3 milijarde forinti. Neto prihodi od prodaje pritom su bili stabilni na 1.320 milijardi mađarskih forinti, izvijestila je tvrtka. MOL je u drugom tromjesečju ostvario CCS EBITDA od 112 milijardi mađarskih forinti, što je za 21 posto niže nego u prethodnom tromjesečju. Niži rezultat uglavnom se može pripisati slabijem doprinosu segmenta Istraživanja i proizvodnje, dok su rezultati rafinerijskog i plinskog poslovanja bili na približno istim razinama. Grupa u drugom tromjesečju 2013. generirala operativni novčani tijek od 238 milijardi mađarskih forinti, što predstavlja povećanje od 47 posto u odnosno na prethodnu godinu, kao posljedicu nižih potreba za radnim kapitalom u okruženju nižih cijena sirove nafte. Omjer duga i kapitala u drugom tromjesečju 2013. smanjen je na 21 posto, što je najniža razina u posljednjih pet godina.
BEČ - Iznenađujuće snažni rezultati odjela prerade i prodaje amortizirali su neočekivano snažan pad temeljne dobiti austrijske naftne i plinske grupe OMV u drugom tromjesečju. OMV je u utorak objavio da su na njegove rezultate nepovoljno utjecali smanjeni obujam prodaje i niže cijene sirove nafte, slabi dolar i otpisi, uglavnom u segmentu istraživanja i proizvodnje na koji je fokusiran. Poput konkurencije, i austrijsku kompaniju pogađa pad europske potražnje. U najnovijem poslovnom izvješću priopćili su da im je temeljna operativna dobit (čisti CCS EBIT) smanjena za 15 posto, na 733 milijuna eura. Temeljna neto dobit kliznula je 29 posto, na 321 milijun eura. Po navodima OMV-a, dobit im je pogodio smanjeni obujam prodaje u Libiji, Velikoj Britaniji i na Novom Zelandu, te skok troškova istraživanja za čak 72 posto, na 98 milijuna eura, u prvom redu zbog otpisa dugova u Tunisu i Velikoj Britaniji i pojačane seizmičke aktivnosti u Norveškoj. Odjel istraživanja i proizvodnje, koji su počeli širiti, ostvario je pak razočaravajuće rezultate, kao i odjel plina i električne struje, dok je odjel za preradu i prodaju povećao temeljnu dobit za 24 posto.
FRANKFURT - Najveći njemački dobavljač energije E.On izvijestio je danas o padu dobiti u drugom tromjesečju zbog smanjene potražnje za energijom u Europi pod utjecajem financijske krize. U razdoblju od travnja do lipnja temeljna neto dobit potonula je 42 posto, na 1,9 milijardi eura. Prihodi su se smanjili tri posto, na 64,6 milijardi eura. U E.Onu ističu da će rekordno niske veleprodajne cijene struje i uzlet alternativnih izvora energije i dalje pogađati njezine poslovne rezultate. "Oporavak se ne nazire", priopćili su. Dobit je ipak u skladu s očekivanjima pa je tvrtka zadržala važeću prognozu cjelogodišnje neto dobiti u rasponu od 2,2 do 2,6 milijardi eura. U E.Onu napominju da su uspjeli smanjiti troškove zahvaljujući programu preustroja koji i dalje provode. Uštede je ipak neutralizirao izostanak zarade koju su ostvarivali u međuvremenu prodani ogranci, uključujući E.On thuringer Energie i E.On Westfalen Weser.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u utorak jer su investitore ohrabrili znakovi da europsko gospodarstvo ponovno uzima zamah. Londonski FTSE porastao je 0,46 posto, na 6.605 bodova, frankfurtski DAX za 0,75 posto na 8.423 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,27 posto i iznosio 4.083 boda. Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u lipnju u skladu s očekivanjima, dok je raspoloženje njemačkih analitičara i ulagača za kolovoz premašilo očekivanja. "Trenutna priča o gospodarskom oporavku pomaže poboljšati raspoloženje, a svaki podatak poput ovog današnjeg je potvrda toga", rekao je Graham Bishop, viši strateg u Exane BNP Paribas. Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 2,57 posto, na 13.867 bodova.