Posebni krediti za radnike vjerojatno bi se financirali povećanjem doprinosa za socijalnu skrb a vlada tek mora izraditi detalje. Pariz inače namjerava izmijeniti mirovinski sustav kako bi obuzdao ogromni proračunski deficit.
Novi plan bit će upućen u parlament u idućim tjednima.
Pojedine skandinavske zemlje koriste bodovne mirovinske sustave koji su na dobrom glasu jer su transparentni i jednostavni. Ujedno omogućuju veću fleksibilnost građanima koji, primjerice, često mijenjaju poslove ili uzimaju dulji dopust kako bi se brinuli za djecu ili starije osobe.
Tijekom posjeta gradilištu nove tramvajske linije koja će povezati grad Velizy-Villacoublay s Parizom premijer je kazao da zaposleni na teškim fizičkim poslovima mogu ubrzanim tempom prikupljati bodove i time za nekoliko mjeseci skratiti obvezno razdoblje uplate mirovinskih doprinosa.
Vlada želi pomoći radnicima koji obavljaju fizičke poslove, uključujući i u noćnim smjenama, kao što su građevinski radnici i oni izloženi toksičnim kemikalijama, dodao je Ayrault.
"Ako želimo da naš francuski socijalni model opstane, moramo uzeti u obzir visoka očekivanja radnika, posebno onih koji rade u teškim uvjetima", dodao je.
Reformu pozorno prate međunarodni ulgači i europski partneri Francuske. Očekuje se da će se rok za produljenje obveznog razdoblja uplate mirovinskog doprinosa na 41 i pol godinu još više skratiti. Trenutno je određen na 2020. godinu.
Stručnjaci kojima je vlada povjerila izradu odgovarajuće studije predožili su da se što prije poduzmu konkretni koraci kako bi se to razdoblje produljilo na 44 godine. Ujedno bi prema njihovim prijedlozima građani s većim mirovinama trebali plaćati veće poreze.
Premijer napominje da će se vlada sastati sa sindikalnim čelnicima 26. i 27. kolovoza kako bi raspravili o posljednjim detaljima reforme koja će potom biti predstavljena na sjednici vlade 18. rujna.
Francuski predsjednik Francois Hollande nije sklon produljenju zakonom propisanog staža za odlazak u mirovinu budući da se svojedobno usprotivio reformi konzervativnog predsjednika Nicolasa Sarkozyja iz 2010. kojom je ta dob trebala biti podignuta za dvije godine, na 62 godina.