BERLIN - Njemački izvoz porastao je u lipnju, pokazujući da se najveće europsko gospodarstvo polako oporavlja od nedavne slabosti, no uvoz je pao, što izaziva sumnje u procjene vlade da će domaća potražnja u ovoj godini poticati rast bruto domaćeg proizvoda. Sezonski prilagođeni podaci Saveznog ureda za statistiku pokazuju da je izvoz u lipnju porastao za 0,6 posto, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali rast od 1 posto. To izvješće, zajedno s nedavnim podacima o snažnom rastu industrijskih narudžbi i proizvodnje, upućuje na blagi uspon izvozno orijentiranog njemačkog gospodarstva, koje je imalo izvrsnu izvedbu na početku krize u eurozoni, da bi jedva izbjeglo recesiju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, nakon pada aktivnosti krajem 2012. Podaci pokazuju da je izvoz u eurozonu, u kojoj Njemačka prodaje 40 posto svoje robe, u lipnju pao za 1,4 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke u zemlje izvan EU-a pale za 4,6 posto, budući da rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava. Izvoz u zemlje EU-a izvan eurozone porastao je za 2,2 posto na godišnjoj razini. I dok je izvoz porastao, podaci o uvozu potpuno su razočarali. Uvoz je u lipnju pao za 0,8 posto, dok su analitičari u anketi Reutersa očekivali rast od 0,5 posto.
ATENA - Stopa nezaposlenosti u Grčkoj porasla je u svibnju na 27,6 posto, novu najvišu razinu u povijesti, premašivši dosadašnji rekord od 27 posto iz travnja, pokazali su službeni podaci objavljeni u četvrtak. Podatak o stopi nezaposlenosti u svibnju najviši je od kada je grčki državni statistički ured ELSTAT 2006. godine počeo objavljivati ta izvješća i dvostruko je veći u odnosu na prosječnu stopu nezaposlenosti u eurozoni od 12,1 posto. Rekordna nezaposlenost u Grčkoj posljedica je šestogodišnje recesije, kao i radikalnih mjera štednje koje je uvela tamošnja vlada kako bi smanjila nagomilane državne dugove. Grčka, naime, od 2010. preživljava zahvaljujući financijskoj pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i partnerskih zemalja eurozone. Kako bi nastavila dobivati međunarodnu pomoć, strani zajmodavci traže od Atene provođenje nepopularnih reformi, koje između ostalog uključuju i više poreze te smanjenje zaposlenih u javnom sektoru.
ZAGREB - Pad potrošnje u Europi sve više nagriza prodaju vodećih prehrambenih kompanija, što pokazuju najnoviji poslovni rezultati Nestlea i Coca Cole. Švicarski prehrambeni div Nestle izvijestio je danas da je u prvom polugodištu zabilježio usporavanje stope rasta prodaje na 4,1 posto, nakon 4,3 posto u prvom tromjesečju. Ponajviše je to posljedica slabe izvedbe u Europi, navode iz te kompanije. "Organski rast bio je ponešto prigušen, pod utjecajem snižavanja cijena na našim tržištima, jer nastojimo uskladiti nešto niže troškove proizvodnje s očekivanjima današnjih potrošača", navodi se u priopćenju Nestlea, koji je snizio svoju procjenu ovogodišnjeg rasta prodaje s između 5 i 6 posto na 5 posto. Danas je i Coca Cola izvijestila da je u drugom tromjesečju zabilježila pad prodaje za 2 posto, jer rast na tržištima u razvoju od 2 posto nije uspio nadoknaditi pad od 6 posto na njezinih etabliranim tržištima, posebice u Grčkoj i Austriji. Prodajni prihodi Coca Cole iznosili su u tome razdoblju 1,95 milijardi eura. U eurozoni je zbog trajanja recesije nezaposlenost rekordno visoka, a kućanstva imaju sve manji dohodak raspoloživ za potrošnju.
MONTREAL - Američka željeznička kompanija Montreal, Maine & Atlantic podnijela je u srijedu zahtjev za predstečajnu nagodbu u Sjedinjenim Državama i u Kanadi, mjesec dana nakon eksplozije njezina vlaka u jednom mjestu u Quebecu. Kompanija čija je kompozicija sa 72 vagona-cisterne bez strojovođe 6. srpnja iskočila iz tračnica pri čemu je poginulo 47 ljudi i opustošeno središte gradića Lac-Megantic, upozorava da njezine obveze što proistječu iz te nesreće sada premašuju vrijednost njezine imovine. Vlasti u Quebecu su već dvaput pozivale Montreal, Maine & Atlantic (MMA) da ispuni svoje obveze ne bi li ga natjerale da podmiri troškove operacije čišćenja i dekontaminacije područja od dva četvorna kilometra uništena u požaru koji je trajao gotovo dva dana. MMA je nakon nesreće, najteže u Kanadi u zadnjih 15 godina, morala prekinuti s radom budući da je onemogućen promet između Montreala, Mainea (savezna država na sjeveroistoku SAD-a) i kanadske atlantske obale. U takvim okolnostima kanadska podružnica MMA-e je "zatražila zaštitu predviđenu zakonom o nagodbi s vjerovnicima tvrtka" obrativši se Visokom sudu u Quebecu, ističe se u priopćenju kompanije.
LONDON - Cijena barela nafte u četvrtak se spustila na londonskom tržištu, budući da se ulagači i dalje brinu oko ukidanja Fedova programa poticajnih monetarnih mjera. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je danas 53 centa, na 106,91 dolara, nakon što je u ranijoj trgovini dosegla razinu od 107,86 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 21 cent nižoj cijeni, od 104,16 dolara. Naftna tržišta strahuju da će ukidanje monetarnih poticaja američke središnje banke Feda, koje bi se moglo dogoditi već sljedećeg mjeseca, smanjiti likvidnost na svjetskim tržištima. Ta je zabrinutost u drugi plan gurnula optimistične podatke iz Kine, prema kojima je uvoz i izvoz u srpnju nadmašio sva očekivanja analitičara. Uvoza sirove nafte dosegao je pritom rekordnu razinu od 6,15 milijuna barela dnevno. Daljnje smanjenje zaliha sirove nafte u najvećem svjetskom potrošaču SAD-u također nije imao pozitivan učinak na cijene. Zalihe su se oštro smanjile u prošlome tjednu za 1,32 milijuna barela, objavila je američka vlada. Na pad cijena nafte utjecalo je i ublažavanje geopolitičkih napetosti između Irana i SAD-a.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, unatoč jučerašnjem padu burzovnih indeksa na Wall Streetu, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci o vanjskoj trgovini Kine. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,3 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 0,6 posto. Premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu pale treći dan zaredom, na azijskim tržištima vlada dobro raspoloženje, jer su nakon jutros objavljenih podataka splasnule bojazni od prevelikog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Izvoz drugog po veličini svjetskog gospodarstva porastao je u srpnju 5,1 posto na godišnjoj razini, dok je uvoz skočio za 10,9 posto. Ulagači se nadaju da ti podaci najavljuju prekret u kineskom gospodarstvu, nakon što su u lipnju izvoz i uvoz neočekivano pali.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale treći dan zaredom, jer se ulagači plaše da bi Fed uskoro mogao početi smanjivati poticajne monetarne programe, koji su dugo vremena podržavali rast tržišta. Dow Jones oslabio je 48 bodova, ili 0,31 posto, na 15.470 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,38 posto, na 1.690 bodova, a Nasdaq indeks 0,32 posto, na 3.654 boda. Pad cijena dionica treći dan zaredom posljedica je nesigurnosti ulagača zbog toga što bi američka središnja banka već u rujnu mogla početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno. Ulagači se plaše da će Fed smanjiti poticaje prije nego što se američko gospodarstvo nađe čvrsto tlo na putu oporavka. Makroekonomski ukazuju na rast gospodarstva, ali ne baš čvrst. Ni kvartalni poslovni rezultati kompanija nisu impresivni. Doduše, od 434 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih 66,8 posto nadmašilo je očekivanja analitičara po pitanju zarada, a 54,1 posto po pitanju prihoda. No, očekivanja su vrlo niska, pa se dio ulagača posljednjih dana odlučuje na dobitonosnu prodaju.