LONDON - Bank of England planira zadržati ključne kamatne stope na rekordno niskoj razini sve dok stopa nezaposlenosti ne padne na 7 posto, što se ne očekuje u iduće tri godine. Britanska središnja banka priopćila je danas da će ključne kamatne stope zadržati na 0,5 posto, osim ako inflacija ne izmakne kontroli ili se povećaju rizici za financijsku stabilnost. Također je poručila da je spremna povećati iznose za kupnju državnih obveznica, ako gospodarstvu budu potrebni novi poticaji. Takva najava novost je u radu Bank of England (BoE), na čije je čelo prije mjesec dana imenovan Kanađanin Mark Carney, ali je u skladu s novim trendom među središnjim bankama u svijetu koje objavljivanjem svojih budućih planova nastoje potaknuti snažniji oporavak gospodarstava od nedavne financijske krize. BoE je, također, priopćila da je gospodarstvo ojačalo u posljednja tri mjeseca, ali da je rast i dalje slab prema povijesnim standardima. Proizvodnja je još uvijek oko 3 posto manja nego prije recesije, što znači da je oporavak britanskog gospodarstva znatno slabiji nego u SAD-u i Njemačkoj.
BEČ - Bank Austria, austrijska podružnica talijanskog UniCredita, zabilježila je u prvoj polovini godine pad neto dobiti za 12 posto, a povećala je i otpis zajmova. Time je dala na znanje da je razdoblje uzleta na tržištima u regiji srednje i istočne Europe (CEE) završilo. Bančina polugodišnja neto dobit iznosila je 566 milijuna eura. Na njezino smanjenje za nešto više od 100 milijuna eura utjecale su ponajviše kazne te oporezivanje financijskih transakcija u Mađarskoj, priopćila je banka u srijedu. Istodobno, operativna je dobit banke povećana 5,5 posto, na 1,6 milijardi eura zahvaljujući većem plasmanu kredita, rastu prihoda od naknada i pristojbi, te kontroli troškova. Neto otpisi kredita i rezervacije za jamstva i preuzete obveze u tome su razdoblju uvećani 41,5 posto, na 688 milijuna, uz rast od 31 posto u Austriji te 44 posto u regiji srednje i istočne Europe, na čelu s Ukrajinom. "Razlog većih rezervacija u srednjoj i istočnoj Europi gospodarska su kretanja, budući da oporavak ne napreduje tako brzo kako smo se nadali, te zbog našeg konzervativnog upravljanja rizicima, jer smo poboljšali omjer pokrića loših kredita u nekoliko zemalja", navela je Bank Austria u priopćenju.
LJUBLJANA - U Sloveniji je krajem srpnja bilo registrirano 117.143 nezaposlenih osoba, objavio je slovenski zavod za zapošljavanje. Registrirana nezaposlenost time se u odnosu na lipanj povećala za 0,5 posto, a u odnosu na srpanj prošle godine za 9,6 posto. Porast registrirane nezaposlenosti u srpnju, do čega je došlo nakon pet uzastopnih mjeseci u kojima se blago smanjivala, tumači se kao uobičajena pojava do koje dolazi u ljetnim mjesecima. Prosječan broj prijavljenih nezaposlenih osoba u Sloveniji u prvih sedam mjeseci iznosio je 120.658, te bio za 9,7 posto veći nego u prvih sedam mjeseci 2012. Među 60.701 novih prijava nezaposlenosti u tom razdoblju najviše je osoba kojima su istekli ugovori o radu na određeno vrijeme, slijede osobe koje su proglašene viškom i one koje su bez posla ostale nakon stečaja poduzeća. Primjećuje se prisutan trend produžene dugotrajne nezaposlenosti, rast broja nezaposlenih u dobnoj skupini od 30 do 39 godina i među ženama, te osobama s visokim obrazovanjem.
LJUBLJANA - Slovenski ekonomist Aleksandar Kešeljević tvrdi da je što prije potrebno promijeniti način rješavanja krize u EU-u koji zagovara njemačka kancelarka Angela Merkel jer politika štednje nije donijela pozitivne učinke, osobito u perifernim zemljama. "Već pet godina nema pozitivnih učinaka politike štednje, a nezadovoljstvo Europskom unijom i Njemačkom je sve veće", rekao je Kešeljević u razgovoru za "Nedeljski dnevnik", tjedni dodatak ljubljanskog lista "Dnevnik". Kešeljević je profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani i jedan od izrazitijih protivnika "neoliberalne" struje među slovenskim ekonomistima. On tvrdi da je nezadovoljstvo Njemačkom i njenom kancelarkom zbog politike štednje posebno izraženo u Grčkoj, gdje mjere koje provodi "trojka" ne daju željeni rezultat, a došlo je do velikog pada BDP-a i rasta nezaposlenosti, sa sličnim trendovima u Španjolskoj i Portugalu. On ne očekuje promjene u sadašnjem načinu rješavanja krize u EU-u ukoliko ne dođe "organiziranog bloka perifernih država" i "odlučnijeg" stajališta Francuske, s obzirom da Merkel uživa veliku potporu u Njemačkoj pred izbore.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske gospodarske komore (GZS) Samo Hribar Milič najavio je u utorak zaoštravanje dijaloga udruga poslodavaca s vladom, od koje očekuju brže reforme i smanjenje javne potrošnje. "Trenutačna gospodarska politika ove države ne ide pravim smjerom i ne daje rezultate", rekao je Milič na javnoj tribini u Ljubljani, na kojoj su predstavnici udruga poslodavaca od vlade zatražili brzo djelovanje kako bi se provele potrebne reforme i došlo do gospodarskog opravka. Slovenija ne može izaći iz sadašnje krize bez reformi i mjera štednje kako bi se smanjila javna potrošnja, te poticali još uvijek vitalni gospodarski sektori, osobito izvoz, rekao je Milič. Kao neke od ključnih zahtjeva koje će slovenski poslodavci preko svojih udruženja iznijeti u predstojećem "zaoštrenom" dijalogu s vladom Milič je istaknuo jeftiniji javni sektor, lakši pristup izvorima financiranja, sniženje kamatnih stopa i jaču potporu izvozu, niže poreze i davanja državi, pokretanje investicija u infrastrukturi, te odlučnije poteze u privatizaciji.
RIO DE JANEIRO - Turisti, koji će u Brazil iduće godine doći pratiti svjetsko nogometno prvenstvo, potrošit će oko 25,2 milijardi reala (11,4 milijardi dolara), predviđa Javni turistički institut Embratur. Troškovi brazilskih turista činit će 72 posto od ukupnog iznosa, ili 8,3 milijardi dolara, a stranci će potrošiti 3,1 milijarde. "Važno je istaknuti da su to samo sredstva koja će izravno trošiti turisti", izjavio je predsjednik Embatura Flavio Dino ne precizirajući pravi ukupni iznos kojeg će prikupiti turistički sektor, a koji će prema njemu "biti značajan". U 12 gradova koji će biti domaćini svjetskog nogometnog prvenstva od 12. do lipnja do 13. srpnja 2014. očekuje se oko tri milijuna posjetitelja.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros zaronile na najnižu razinu u mjesec dana, jer je ulagače razočarao pad burzovnih indeksa na Wall Streetu dva dana zaredom zbog mogućeg smanjenje poticajnih monetarnih mjera u SAD-u već u rujnu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 2,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,3 i 1,5 posto. Burzovni indeksi u Šangaju i Singapuru ojačali su oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,7 posto, zaronivši na najnižu razinu od 11. srpnja. Azijske ulagače razočarao je pad cijena dionica na Wall Streetu dva dana zaredom, nakon što je nekoliko dužnosnika američkog Feda kazalo da će središnja banka možda već u rujnu početi smanjivati poticajne monetarne programe, ako se stanje u gospodarstvu ne pogorša. To je izazvalo nesigurnost među ulagačima jer programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno već dugo podržavaju rast cijena dionica.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica pale drugi dan zaredom, jer su izjave dužnosnika Feda unijele nesigurnost po pitanju kada će središnja američka banka početi smanjivati poticajne mjere. Dow Jones oslabio je 93 boda, ili 0,60 posto, na 15.518 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,57 posto, na 1.697 bodova, a Nasdaq indeks 0,74 posto, na 3.665 bodova. Pad cijena dionica drugi dan zaredom posljedica je izjave predsjednika podružnice Feda u Chicagu Charlesa Evansa da će središnja banka, ovisno o stanju u gospodarstvu, vjerojatno kasnije ove godine, a moguće već u rujnu, početi smanjivati poticajne monetarne programe. Predsjednik Feda u Dallasu Richard Fisher kazao je, pak, da podržava smanjenje poticaja u rujnu, ako se gospodarski podaci ne pogoršaju. To je izazvalo nesigurnost među ulagačima jer programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno već dugo podržavaju rast cijena dionica. Smanjenjem tih programa tržište bi, plaše se ulagači, izgubilo snažnu podršku.