BRUXELLES - U Europskoj uniji u lipnju je promet u maloprodaji porastao 0,1 posto na godišnjoj razini, dok je u eurozoni smanjen 0,9 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Među zemljama članicama za koje su bili raspoloživi podaci, u njih 7 zabilježen je pad maloprodaje u odnosu na lipanj 2012. godine, dok je u 15 porastao. Najveći pad maloprodaje zabilježen je u Španjolskoj, za 6,9 posto, zatim u Sloveniji, 3,6 posto, te Rumunjskoj, 3,1 posto. Najveći porast prometa, pak, ostvaren je u Luksemburgu, za 27,5 posto, Litvi, 6,7 posto, te u Poljskoj, 5,5 posto. Na mjesečnoj razini, promet u maloprodaji u 27-članoj EU u lipnju je pao 0,3 posto, a u eurozoni 0,5 posto. Eurozona je u najduljoj recesiji od uvođenja eura 1999. godine, zbog čega je nezaposlenost u tom bloku rekordno visoka, a kućanstva imaju sve manji dohodak raspoloživ za potrošnju. Zbog toga već dulje vrijeme potrošnja slabi, što negativno utječe na gospodarstvo jer se ne može oporaviti bez jačanja potrošnje.
BRUXELLES - Poslovne aktivnosti u eurozoni u srpnju su porasle po prvi puta u zadnjih 18 mjeseci, što sugerira da se gospodarstvo tog bloka polako počinje stabilizirati. Kompozitni indeks poslovnih aktivnosti eurozone (PMI), koji izrađuje londonska konzultantska tvrtka Markit, porastao je prošloga mjeseca na 50,5 bodova, nakon lipanjskih 48,7 bodova. Premašio je tako 50 bodova, ukazujući na rast aktivnosti po prvi puta od siječnja 2012. To istraživanje pokazuje kako tisuće kompanija u eurozoni posluju svakoga mjeseca. Najnovije istraživanje općenito pokazuje da se gospodarstvo eurozone polako počinje izvlačiti iz recesije, iako se zdrave stope njegova rasta još čine vrlo dalekima. Poslovna aktivnost u Njemačkoj oporavila se u srpnju, dok je u sljedeća tri najveća europska gospodarstva – Francuskoj, Italiji i Španjolskoj - usporila pad. Podindeks IPO indeksa koji se odnosi na zaposlenost u srpnju je ojačao na 48,6 bodova, s lipanjskih 47,4 boda, signalizirajući usporavanje procesa gubitka radnih mjesta. Stopa nezaposlenosti u eurozoni blago je pala sa svibanjskih 12,2 na 12,1 posto u lipnju, no i dalje je više od 19 milijuna građana bez posla.
RIM - Aktivnosti u talijanskom gospodarstvu u drugom tromjesečju pale su po stopi od 0,2 posto u odnosu na prvo tromjesečje, što je manji pad od očekivanja, te je u skladu s ostalim naznakama da je najdulja poslijeratna recesija u Italiji dotaknula dno. Talijanski statistički ured ISTAT objavio je danas da je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju pao 0,2 posto, nakon 0,6-postotnog pada u prva tri mjeseca. Na godišnjoj razini, BDP je pao 2 posto. Riječ je o osmom tromjesečju zaredom u kojem talijansko gospodarstvo bilježi pad. Analitičari u anketi Reutersa očekivali su gospodarski pad od 0,4 posto u odnosu na prethodno razdoblje, te 2,2-posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Vodeći pokazatelji objavljeni u zadnjih nekoliko tjedana sugeriraju da recesija u Italiji popušta. Mnogi analitičari predviđaju povratak vrlo skromnog rasta u četvrtom ili možda već tijekom trećeg tromjesečja.
ZAGREB - Francuska je 2012. imala više stranih posjetitelja nego ijedna druga zemlja, a najposjećenija prijestolnica svijeta službeno je Bangkok, objavila je organizacija Ujedinjenih naroda za svjetski turizam (UNWTO). Ta ljestvica, World Tourism Rankings, dio je UNWTO-ova Svjetskog turističkog barometra. Na temelju njihovih podataka, BBC u ponedjeljak piše kako je lani Francusku posjetilo 83 milijuna ljudi, a zemlja ima 66 milijuna stanovnika. Otkako se takva statistika vodi, francuska alpska skijališta i sredozemna odmarališta uporno zemlju drže na vrhu ljestvice najposjećenijih. Druge su Sjedinjene Države, koje je lani posjetilo 16 milijuna turista manje nego Francusku. U prvih pet još su Kina, Španjolska i Italija. No unatoč općoj popularnosti Francuske kao turističkoga odredišta, čini se da Francuzi ne uspijevaju nagovoriti posjetitelje da se odvoje od novca. Turizam čini sedam posto bruto domaćega proizvoda, više od autoindustrije te zemlje, ali svaki turist u prosjeku potroši 646 dolara (3.650 kuna), znatno manje nego u ostalih deset najposjećenijih zemalja, osim Rusije.
ZUERICH - Švicarski franak možda više neće biti sigurno utočište za ulagače, kakvo je predstavljalo tijekom eskalacije dužničke krize u eurozoni, smatraju analitičari Societe Generale banke, a prenose poslovni mediji. Banka prognozira da bi tečaj švicarskog franka mogao do sredine 2014. oslabiti za gotovo 10 posto u odnosu na euro, budući da su sistemski rizici vezani uz eurozonu sve manji. Trenutno se eurom trguje po 1,229 švicarskih franaka. "Sistemski rizik u eurozoni je popustio, a daljnji napredak bit će učinjen hvatanjem u koštac s pitanjima solventnosti zemalja eurozone, pa bi švicarski franak trebao izgubiti privlačnost kao alternativno ulaganje", navodi Societe Generale. Međutim, postoji rizik da bi Švicarska narodna banka mogla iduće godine povisiti kamatne stope kako bi neutralizirala rast cijena nekretnina u toj zemlji, a to bi moglo ograničiti pad vrijednosti švicarska valute, napominju u toj banci. Švicarska bilježi rast cijena nekretnina od početka globalne financijske krize u 2008. koji su potakle iznimno niske kamatne stope. Banka očekuje da će potražnja za švicarskim frankom ostati nepromijenjena tijekom idućih 12 mjeseci.
LONDON - Cijena barela nafte premašila je u utorak na londonskom tržištu 109 dolara uslijed jačanja napetosti na Bliskom istoku, a nove smjernice investitori očekuju od najnovijih podatke o zalihama u najvećem svjetskom potrošaču, SAD-u. Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte porasla je 42 centi, na 109,12 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 55 centi višoj cijeni, odnosno po 107,11 dolara. Službeni Washington je američkim građanima savjetovao da odmah napuste Jemen zbog opasnosti od terorističkih napada. Nove mjere uslijedile su nakon pojačanih sigurnosnih upozorenja objavljenih u petak, zbog kojih je zatvorena većina zapadnih veleposlanstava u Jemenu, kao i većina američkih diplomatskih predstavništva diljem Bliskog Istoka i Afrike. "Vijesti iz Jemena podigle su cijene nafte. Iako tržište sada izgleda snažno, nije potrebno puno kako bi se potaknuo njihov pad", rekao je Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Cijena barela u Londonu porasla je gotovo 10 posto u proteklih šest tjedana, dosegnuvši 110,09 dolara 2. kolovoza, najvišu razinu od početka travnja, dijelom i zbog zabrinutosti u vezi sigurnosti opskrbe iz velikih izvoznika, kao što su Libija i Irak.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama burzama danas se oprezno trguje, dok investitori procjenjuju nove pozitivne makroekonomske pokazatelje iz najvećih europskih gospodarstvava. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u minusu 0,15 posto na 6.605 bodova, a frankfurtski DAX 0,04 posto na 8.390 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,18 posto, na 4.055 bodova. Najnoviji pokazatelji ukazuju na veći od očekivanja porast britanske proizvodnje u lipnju. Objavljeno je i da su tvorničke narudžbe u Njemačkoj u tome mjesecu porasle 3,8 posto u odnosu na mjesec ranije, što je njihov najveći rast od listopada. Ronald Doeswijk, glavni strateg u tvrtki Robecco, međutim, smatra da će ti podaci pružiti tržištu samo kratkoročnu potporu. "Utješno je što povjerenje proizvođača sugerira da se oporavljamo, ali, s druge strane, mislim da će štednja, kao i financijski sustav koji nije spreman posuđivati novac kompanijama, nastaviti ograničavati rast", smatra on. Blaga monetarna politika velikih središnjih banaka nastavit će podupirati dionička tržišta, ali za dugoročni rast trebaju se popraviti poslovni rezultati kompanija, dodaje Doeswijk.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, kao i jučer na Wall Streetu, a trguje se oprezno jer nema novih vijesti koje bi potaknule tržišta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 1,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,8 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva tjedna. Azijske ulagače razočarao je jučerašnji pad Dow Jones i S&P 500 indeksa na Wall Streetu s rekordnih razina. Uz to, nema vijesti koje bi značajnije potaknule tržišta. Niz posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na jačanje američkog i gospodarstva eurozone. No rast američkog gospodarstva ipak ne impresionira, dok je eurozona i dalje u recesiji. Poslovni rezultati većine kompanija bolji su nego što se očekivalo, no očekivanja su vrlo niska.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica skliznule s rekordnih razina, uz vrlo mršav obujam trgovanja, jer nije bilo vijesti koje bi mogle usmjeriti tržište. Dow Jones oslabio je 46 bodova, ili 0,30 posto, na 15.612 bodova, a S&P 500 indeks 0,15 posto, na 1.707 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,09 posto, na 3.692 boda. S&P 500 i Dow Jones indeks skliznuli su s najviših razina u povijesti, dosegnutih u petak, jer nije bilo vijesti koje bi potaknule ulagače. Stoga je i obujam trgovanja bio najmršaviji u ovoj godini. Poslovne rezultate za drugo tromjesečje trebalo bi objaviti još otprilike 100 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, no ne očekuju se veća iznenađenja. Dosad je poslovna izvješća objavilo oko 400 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je 67,8 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, a 55 posto po pitanju prihoda. No, očekivanja su bila vrlo niska. Ulagače nije ohrabrio ni bolji nego što se očekivao podatak o rastu PMI indeksa uslužne aktivnosti u SAD-u, koji se odmaknuo od najnižih razina u tri godine.