ZAGREB - Dosadašnji tijek turističke sezone u Hrvatskoj prošao je očekivano s odličnim svibnjem i vjerojatno nešto slabijim lipnjem, a s obzirom na pozitivno stanje i najave s većine inozemnih tržišta te uz dodatne tržišne mjere očekuje se da će 'špica' sezone biti dobra i bar na tragu lanjske, ocjena je s današnje sjednice Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Govoreći o očekivanjima od sezone ministar turizma i predsjednik HTZ-a Darko Lorencin kazao je da je teško nešto konkretnije reći jer će puno toga ovisiti o rezultatima lipnja koji je u prvom dijelu bio nešto slabiji, a u drugom bolji, pa bi mogao i 'razvodniti' velike poraste turističkog prometa iz svibnja. Ako i bude minusa vjeruje da neće biti velik. Vjeruje i da će slijedom porasta turističkih prihoda u prva četiri mjeseca ove godine ukupni prihodi od turizma na kraju godine biti bolji od lanjskih, ali teško mu je reći hoće li se zadržati stopa rasta od 10-ak posto ili će biti manja ili možda veća. Direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić upozorila je na aktivnosti konkurencije, posebno mediteranske i to Grčke, Egipta i Tunisa, koji se nakon par problematičnih turističkih godina žele vratiti na 'scenu' znatnim ulaganjima u promociju, ali i dampinškim cijenama. To dovodi i do zaoštravanja cjenovne utakmice s kojom se hrvatski turizam također ove godine mora boriti, a kada se tome pridoda i očekivani pad broja turista iz Rusije, Ukrajine i drugih zemalja zbog novog viznog režima jasno je da je ova sezona ne samo specifična nego i prilično neizvjesna, kazala je Matešić.
ZAGREB - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je danas Program restrukturiranja Croatia Airlinesa (CA) kojim je predviđen ukupan trošak restrukturiranja od 1,94 milijardi kuna, pri čemu se 1,18 milijardi kuna odnosi na državnu potporu, a ostalih 40 posto treba osigurati taj zračni prijevoznik. Agencija je tako odobrila državnu potporu za restrukturiranje u iznosu od 1,18 milijardi kuna, a riječ je o dokapitalizaciji pretvaranjem duga u vlasnički udjel po protestiranim jamstvima Ministarstva financija u iznosu od 1,02 milijarde kuna, pretvaranju duga u vlasnički udjel po neplaćenim obvezama prema Zračnoj luci Zagreb u iznosu od 46 milijuna kuna te subvenciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa u 2012. godini od 115 milijuna kuna. Agencija je ocijenila da Program restrukturiranja CA, pod uvjetom da se sve mjere iz Programa stvarno i provedu, na kraju razdoblja restrukturiranja predviđa potpunu promjenu modela poslovanja jer sadrži uvjerljive dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti koja će omogućiti da vlastitim sredstvima uredno podmiruje sve svoje troškove, uključujući amortizaciju i financijske obveze, kaže se u priopćenju. Poduzetnik jamči rentabilno poslovanje tako što će provesti unutarnje restrukturiranje odnosno racionalizaciju poslovanja, povećati prihode kroz promjenu strukture flote te ujedno smanjiti flotu, zatvoriti predstavništava u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, BiH i Makedoniji i smanjiti broj zaposlenih. Program restrukturiranja CA odnosi se na razdoblje 2011. do 2015. godine.
ZAGREB - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrilo je na današnjoj sjednici program restrukturiranja Croatia banke pa je tako odobrena državna potpora za restrukturiranje te banke u iznosu od 270 milijuna kuna. Kako se navodi u priopćenju Agencije, odobrena državna potpora odnosi se na pretvaranje duga prema vlasniku - Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) u vlasnički udjel u iznosu od 140 milijuna kuna temeljem uplaćenog hibridnog depozita i obveznica te dokapitalizaciju od 130 milijuna kuna. Programom restrukturiranja Croatia banke predviđeno je pokriće kumuliranih gubitaka i loših plasmana, operativno i upravljačko restrukturiranje, ali i ulaganje u nove proizvode te modernizacija poslovanja kako bi Croatia banka postigla dugoročnu održivost. Croatia banka se obvezala prodajom imovine i komercijalnim kreditima osigurati vlastiti doprinos u iznosu od 232 milijuna kuna, što iznosi 46 posto troškova restrukturiranja. Ukupni troškovi restrukturiranja su 502,3 milijuna kuna, a program restrukturiranja Croatia banke traje do kraja 2015., navode iz Agencije.
ZAGREB - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja odobrilo je danas program restrukturiranja Imunološkog zavoda koji uključuje državnu potporu od 68 milijuna kuna. Državna potpora sastoji se od državnog jamstva od 43 milijuna kuna odobrenog u sanacijskom postupku u 2011. radi pokrivanja kredita Hrvatske poštanske banke te pretvaranja duga prema AUDIO-u u vlasnički udjel u iznosu od 25 milijuna kuna, temeljem pozajmice iz 2006. Poduzetnik će osigurati vlastit doprinos u iznosu od 52 milijuna kuna, što čini 44 posto ukupnih troškova restrukturiranja te na kompenzacijske mjere koje se odnose na izdvajanje poslovne jedinice za istraživanje i razvoj u sustav Sveučilišta u Zagrebu, kao i povlačenje s određenih tržišta. Ukupni trošak restrukturiranja Imunološkog zavoda iznosi 120,7 milijuna kuna. Program restrukturiranja provodit će se do kraja 2015., a odnosi se na ponovnu uspostavu dugoročne održivosti Imunološkog zavoda, osobito u proizvodnji virusnih cjepiva i krvnih derivata.
ZAGREB - U nedjelju, 30. lipnja, u ponoć istječe rok za prijavu legalizacije bespravno izgrađenih građevina, a u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja naglašavaju da produžetka roka neće biti. "Zaista, 30. lipnja je zadnji rok. Građani, predajte zahtjeve i uđite u postupak legalizacije", poziva ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Prema informacijama sa službenih internetskih stranica nekih većih hrvatskih gradova, nadležni uredi koji primaju zahtjeve za legalizaciju radit će i tijekom vikenda. U Zagrebu građani će moći predati zahtjeve sve do ponoći između nedjelje i ponedjeljka. U Osijeku i Sisku građani će moći predati zahtjeve do nedjelje do 15 sati, a u Dubrovniku i Varaždinu do 13 sati. U Karlovcu će službenici raditi do subote do 13 sati, u Rijeci do subote do 14 sati. U Ministarstvu kažu da se zahtjevi mogu predati i bez državnih biljega, kojih je na nekim mjestima ponestalo, a mogu se poslati i poštom s tim da su upućeni prije isteka roka. Građani do 30. lipnja imaju priliku prijaviti legalizaciju bespravnih građevina za koje nije izdano rješenje o uklanjanju građevinske inspekcije, izgrađenih prije 21. lipnja 2011. godine, koje se vide na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave koja je snimljena iz zraka toga datuma. Bespravno izgrađeni objekti nakon toga datuma neće se moći legalizirati. Njih čeka rušenje ili trajni nelegalan status uz visoke namete i naknade, kažu u Ministarstvu.
ZAGREB - Sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska je pri samom dnu ljestvice među EU članicama, a u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenost. Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU, što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg. U 2012. BDP EU27 smanjen za 0,3 posto, a u Hrvatskoj za 2 posto. Od 12 zemalja članica EU koje su 2012. zabilježile pad BDP-a, višu stopu pada od Hrvatske bilježe samo Grčka (6,4 posto), Portugal (3,2 posto) te Italija i Cipar (po 2,4 posto). Podaci Eurostata pokazuju i da Hrvatska u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti, koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto, a Hrvatsku 18,1 posto. Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska (26,2 posto) i Grčka (26,1 posto), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska (17,3 posto). Istodobno, Hrvatska je na začelju liste zemlja po stopi zaposlenosti, koja za EU27 iznosi 64,2 posto, a u Hrvatskoj 48,7 posto.
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u EU hrvatskoj poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima pri čemu će se zadržati sadašnja razina izravnih plaćanja od 373 milijuna eura, uz mogućnost korištenja sredstava za ruralni razvoj, dodatne će financijske omotnice Hrvatska imati za minirano zemljište i za sektor vina, dok zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta. Naime, sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a ima mogućnost produženja tog roka na još tri godine. Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi određena je u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva. U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se postupno smanjivati dio iz nacionalnog proračuna. Tako će u prvoj godini članstva udio EU biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva taj udio dosegnuo 100 posto. Uz to, Hrvatska ima i dodatnu omotnicu za minirano zemljište od 9,6 milijuna eura, a vinski će sektor imati na raspolaganju omotnicu u iznosu od 10,8 milijuna eura.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju, na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi danas su u blagom plusu, no investitori baš i nemaju jasnih smjernica. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,23 posto, na 1.785 bodova, a Crobex10 0,38 posto, na 1.007 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je svega 2,2 milijuna kuna. Dionicom Leda ostvareno je do podneva nešto više od 800.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,26 posto, na 7.670 kuna. Slijedi dionica Ine, sa 245.000 kuna prometa i rastom cijene za 0,48 posto, na 4.300 kuna. Među najvećim dobitnicama do podneva je bila dionica Magme, čija je cijena skočila gotovo 43 posto, na 2,2 kune, uz promet od 236.000 kuna. Cijena dionice HT-a, pak, stagnira oko 177 kuna, uz promet od 155.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,26 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,460805 kuna. Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar oslabio 0,15 posto, na 5,732466 kuna po srednjem tečaju, a tečaj švicarskog franka pao je 0,67 posto tako da srednji tečaj franka iznosi 6,062245 kuna. Tečaj britanske funte niži je za 0,73 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,755786 kuna.