BATINA - Vodeni val na Dunavu oko 18 sati ušao je iz Mađarske u Hrvatsku kod Batine, gdje je izmjeren vodostaj od plus 770 centimetara, što je drugi po veličini vodostaj ikada izmjeren. Vodeni val koji je došao nešto ranije nego što se predviđalo, za desetak je centimetara niži od očekivanog, izjavio je Hini voditelj Glavnog centra za obranu od poplava Hrvatskih voda, Zoran Đuroković. Naglasio je kako to ne znači da je opasnost manja, no da je sve spremno kako bi vodeni val na Dunavu bez većih problema napustio Hrvatsku. Stagnacija vodostaja se očekuje za pet do sedam dana, do kada će sve službe biti u maksimalnoj pripravnosti i na terenu, kaže Đuroković. Najveći vodostaj Dunava kod Batine zabilježen je 1965. godine i iznosio je plus 795 centimetara. To je i najveći vodostaj Dunava uopće od kako se mjeri vodostaj, dodao je. Vodostaj Drave kod Osijeka oko 18 sati iznosio je plus 495 centimetara, a očekuje se da će do sutra narasti na plus 500. Đuroković ističe da se ni kod Osijeka ne očekuju veći problemi zbog tako visokog vodostaja, te da su i na tom području sve službe u pripravnosti.
VUKOVAR - U očekivanju vrha vodnog vala najavljenog za subotu sve službe u Vukovaru u punoj su pripravnosti i spremne su u svakom trenutku reagirati, izjavio je danas vukovarski gradonačelnik Željko Sabo te još jednom umirio sugrađane vezano za glasine o kvaliteti vode za piće."Vodovod grada Vukovara dva puta dnevno kontrolira zdravstvenu ispravnost vode", izjavio je Sabo za Hinu, istaknuvši da je kvaliteta vode za sada potpuno neupitna. Danas je i na izvanrednoj sjednici Stožera zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije naglašeno da lokalni distributeri vode redovito kontroliraju njezinu kvalitetu, a to čini i županijski Zavod za javno zdravstvo koji će od danas o zdravstvenoj ispravnosti vode podnositi redovite izvještaje. Na sjednici Stožera zaštite i spašavanja Vukovarsko-srijemske županije župan Božo Galić danas je donio i odluku o uvođenju mjera neposredne prijetnje za gradove Vukovar i Ilok te općinu Lovas. Istom odlukom u stanje pripravnosti podignute su i vatrogasne postrojbe na ugroženim područjima, djelatnici Zavoda za hitnu medicinu kao i timovi Crvenog križa.
ZAGREB - Svega 15-ak zastupnika sudjelovalo je u poslijepodnevnoj saborskoj raspravi o prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji bi, po najavama iz Vlade, trebao omogućiti ulazak svjetskih energetskih kompanija i ekspanziju u eksploataciji nafte i plina. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uvodno je rekao da će zakon državi omogućiti dobro gospodarenje prirodnim resursima. Istaknuo je da novi zakon uvodi jedinstveni postupak za stjecanje koncesije te definira obveze i prava investitora i Vlade i pojednostavljuje rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Zakon utvrđuje najveće standarde u zaštiti prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te Hrvatskoj daje šansu da po najvišim ekološkim i poslovnim standardima iskoristi svoja bogatstva, istaknuo je ministar gospodarstva. Saborski sastupnici su, međutim, upozorili da se u zakonu "kriju brojne zamke i nelogičnosti". Laburist Branko Vukšić upitao je na temelju čega se trenutno u Hrvatskoj eksploatiraju plin i nafta, s obzirom da su produljene koncesije istekle. Ustvrdio je i da je Vlada značajno podcijenila zalihe plina na poljima u sjevernom Jadranu. HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker je upozorio kako je Zakonom o privatizaciji INA-e iz 2002. predviđeno da će se ostatak koji država ima u toj kompaniji privatizirati nakon ulaska Hrvatske u EU i izrazio bojazan da će novi Zakon naštetiti INA-i na što je ministar Vrdoljak odgovorio kako će se INA ravnopravno s ostalima moći javiti na natječaj, dobiti posao i najviše zaraditi.
ZAGREB - Nelogično je da je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) lani imala 9,3 posto manje zaposlenika nego u 2011., a isplatila je 2,5 posto više novca za plaće, ocjenili su članovi saborskih odbora za financije i turizam, koji su danas na zajedničkoj sjednici razmotrili izvješće o radu HTZ-a u 2012. Hrvatska je lani ostvarila pet posto više turističkih dolazaka nego 2011., kao i šest posto više noćenja te porast turističkog prometa od četiri posto. HTZ je 2012. ostvario 263,4 milijuna kuna prihoda, a imao je ukupno 232,1 milijun rashoda, čime je ostvario 31,3 milijuna kuna dobiti. Najviše je potrošeno na oglašavanje (102 milijuna kuna), te na predstavništva i urede HTZ-a (48,7 milijuna kuna). HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić upozorio je na "drastičan porast troškova HTZ-a za vanjske konzultante", koji će, tvrdi, ove godine biti 8 milijuna kuna. Upozorio je i da je samo na javnobilježničke usluge HTZ potrošio 700 tisuća kuna. Saborske zastupnike je zanimalo i zašto su smanjene usluge internetskog oglašavanja, kada se cijeli svijet okreće internetu. Nelogični su im i podatci o većim sredstvima predviđenima za sajmove, kojih je održano manje. HNS-ov zastupnik Srđan Gjurković smatra kako lokalnim turističkim zajednicama ne ostaje dovoljno novca od prihoda HTZ-a te da se uprihodovani novac dobro ne koristi. Odgovarajući zastupnicima, Meri Matešić je objasnila kako je masa plaća u HTZ-u povećana jer je tijekom 2011. šest djelatnica bilo na porodiljnom pa je HTZ manje morao izdvajati za plaće, iako je imao više zaposlenih. Na pitanje o sajmovima nije dala konkretan odgovor, a za internet oglašavanje je rekla kako "ne postoji online i offline oglašavanje nego samo oglašavanje".
ZAGREB - Po današnjoj odluci hrvatske Vlade o sanaciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, najviše novca od 2,53 milijarde kuna otići će na obveze za lijekove, pa ljekarnici mogu očekivati da će se smanjiti dugovanje koje po procjenama Hrvatske ljekarničke komore iznosi blizu tri milijarde kuna. Prema informacijama iz Hrvatske ljekarničke komore Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sada već 200 dana kasni u plaćanju lijekova, s time da je dug iznad 180 dana oko jednu milijardu kuna. Ministar finacija Slavko Linić izjavio je danas na Vladi da iznos od 2,53 milijarde kuna predstavlja stanje obveza koje HZZO treba platiti prema ugovornim subjektima i time svesti rok plaćanja na 60 dana. Također je rekao da se najveći dio obveza odnosi na obveze za lijekove, jer je njihov ugovoreni rok plaćanja 180 dana.
ZAGREB/ZADAR - Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije počeo je od 1. lipnja naplaćivati hitne usluge nehitnim pacijentima, a prema riječima ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), zbog velikog broja nehitnih pacijenata koji traže hitnu pomoć sličnim putem će vjerojatno krenuti i ostali županijski zavodi.Pacijenti traže hitnu pomoć zbog neznanja ili jer žele brže obaviti pregled, ali su kontrolori HZHM-a nadzorom u nekoliko županijskih zavoda utvrdili veliki broj nehitnih slučajeva, što je u suprotnosti s osnovnom namjenom hitne medicine pa je ukazano na potrebu žurnog otklanjanja tog problema. Ministarstvo zdravlja ustvrdilo je u odgovoru Hini da se zdravstvene usluge pacijenata s hitnim stanjima ne naplaćuju niti će se naplaćivati, no upozorava da je posljednjih godina došlo do prevelikog opterećenja hitnih službi zbog pacijenata koji traže hitnu pomoć, a koji bi se trebali obratiti obiteljskom liječniku. Prema podacima tog ministarstva i HZHM-a lani je hitna medicinska pomoć u ambulantama i na terenu obavila 1,5 milijun intervencija, od čega je samo 33 posto intervencija na terenu bilo zaista hitno, dok su ostali slučajevi bili za doktora obiteljske medicine. U hitnim ambulantama zabilježeno je 18 posto hitnih slučajeva dok su više od 80 posto pacijenata bili nehitni slučajevi. HZHM tvrdi da se ni jednom ne hitnom pacijentu ne naplaćuje pregled već oni sam mogu odlučiti hoće li otići obiteljskom liječniku ili će platiti hitni pregled. No, mnogi građani, iako im to nije nužno, preglede obavljaju na hitnoj. Tako je utvrđeno da je od 1,5 milijuna intervencija u 2012. čak u 67 posto slučajeva ili jedan milijun nije trebala hitna intervencija. Cjenike prema kojim se naplaćuju preglede koji nisu hitni donijelo je 14 županijskih zavoda.
ZAGREB - Vlada RH na telefonskoj je sjednici dala prethodnu suglasnost predstavniku Vlade za prihvaćanje amandmana saborskog Odbora za zakonodavstvo na članak 29. Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (ZOR). Ovim se amandmanom poboljšava nomotehnički izričaj navedene odredbe, priopćila je Vladina Služba za odnose s javnošću. Također, Vlada je na isti Konačni prijedlog zakona podnijela dva amandmana. "Prvim se amandmanom na čl. 6 otklanjaju moguće dvojbe o pitanju zaštite prava radnika u slučaju neopravdanih razloga za otkaz, osobito ako bi otkaz u suštini bio rezultat obraćanja radnika tijelima državne vlasti zbog opravdane sumnje na korupciju. Ovom se izmjenom nedvojbeno propisuje i pravo radnika na sudsku zaštitu, odnosno osporavanje otkaza zbog nezadovoljavanja probnog rada. U tom se smislu predlaže i da se i na otkaz ugovora o radu po toj osnovi, izrijekom propiše primjena instituta neopravdanih razloga za otkaz, odredbi o obliku, obrazloženju i dostavi otkaza, te o vraćanju radnika na posao u slučaju neopravdanog otkaza. Drugim se amandmanom ispravlja pogrešno korišten jezični izričaj u čl. 25 ", navode se u priopćenju. Tekst zaključka i amandmana objavljen je na web stranici Vlade RH www.vlada.hr.
ZAGREB - Direktor Styrije za Hrvatsku Boris Trupčević dao je ostavku na mjesto predsjednika HUP- Udruge novinskih izdavača, a povod je, kako kaže, izjava premijera Zorana Milanovića da će svim izdavačima biti ostavljena porezna stopa od 10 posto, umjesto najavljenih pet posto, ako se nastavi s preispitivanjem prijedloga Zakona o PDV-u. Tu premijerovu izjavu Trupčević smatra izravnom prijetnjom svim izdavačima i svim tiskanim medijima. "Takav potez Vlade za posljedicu bi imao nesagledivu štetu za čitavu izdavačku industriju, a posebno za egzistenciju profesionalaca koji u njoj rade. Ne želim ni na koji način snositi odgovornost za takav ishod sutrašnjeg saborskoga glasovanja, iako je potpuno jasno da isključivu odgovornost snosi Vlada RH i vladajuća koalicija. Odluka je njihova", navodi u priopćenju Boris Trupčević. Smatra da se "diskriminirajući zakon donosi zbog animoziteta predsjednika Vlade i njegovih suradnika prema dnevnim novinama 24sata, čime se usputno i druge novine uzimaju kao taoci takve situacije".
ZAGREB - Ministarstvo pravosuđa i Uprava za zatvorski sustav trebali bi inzistirati na izmještanju sa sadašnje lokacije Odgojnog zavoda Turopolje, u kojem u lošim uvjetima živi 86 maloljetnika, a zbog nedovoljnog broja odgajatelja i psihologa nema uvjeta za provođenje njihove adekvatne rehabilitacije. Stručna radna skupina trebala bi pak razmotriti novu lokaciju maloljetničkog zatvora, zaključeno je na današnjem stručnom skupu o problemima u rehabilitaciji maloljetnika u hrvatskom penalnom sustavu. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić ocijenila je da bi taj odgojni zavod najbolje bilo zatvoriti jer se maloljetnike već 20 godina drži izolirane u šumi. Na loše uvjete života maloljetnika u Odgojnom zavodu Turopolje upozorila su sutkinja zagrebačkog Županijskog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež Lana Peto Kujundžić, Matea Babić iz zagrebačkog Županijskog suda, pomoćnica upravitelja Odgojnog zavoda Turopolje Tatjana Katkić Stanić te Marjana Majdak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. U Odgojnom zavodu Turopolje trenutačno je smješteno 86 maloljetnika i mlađih punoljetnika. Najviše ih je u dobi od 16 do 19 godina, a kaznu služe najviše zbog imovinskih delikata. Upozoreno je da im se 50 posto maloljetnika vraćaju kao kriminogeni povratnici.
CRIKVENICA - Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondovi odobrili su Gradu Crikvenici 2.562.500 kuna za projekt gradnje Područne osnovne škole i Dječjeg vrtića u Jadranovu. Riječ je o bespovratnim sredstvima Europske investicijske banke, što čini gotovo polovicu ukupne vrijednosti tog projekta, doznaje se danas od gradonačelnika Crikvenice Damira Rukavine. Projekt smo aplicirali na natječaj za razvoj priobalja i otoka u Ministarstvu, koji se provodi u suradnji s Europskom investicijskom bankom, a ovo je dio kontinuiranog povlačenja takvih sredstava, rekao je crikvenički gradonačelnik. Najavio je kako grad Crikvenica ima još projekata u pripremi što će ih prijavljivati za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU-fondova. Za projekt "Škrinjica kulturnoga blaga" dobili smo od EU 25 tisuća eura, a postavlja se i kanalizacija u Jadranovu i na sjevernom području Crikvenice, kazao je Rukavina. Projekt nove osnovne škole i vrtića u Jadranovu bit će završen do početka nove školske godine.