Rečeno je to na 2. savjetovanju o uređenju i višenamjenskom korištenju rijeke Save, održanom u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u organizaciji Udruge za očuvanje hrvatskih voda i mora "Slap" i Društva građevinskih inženjera iz Zagreba.
"Za projekt višenamjenskog korištenja rijeke Save osmišljen je model koordinacije ministarstava, lokalne samouprave te Hrvatskih voda i HEP-a, a otvaraju se i mogućnosti financiranja iz fondova EU-a", rekao je Leo Penović iz HEP-a.
Dodao je da bi se za realizaciju projekta vrijednog 1,4 milijarde eura moglo izdvojiti oko 800 milijuna iz fondova EU-a kroz 12 do 15 godina.
Istaknuo je kako se u novome koncepcijskom rješenju crta obrane od poplave prebacuje s 50 kilometara savskih nasipa na 15 kilometara odteretnih kanala.
Osim toga, razvio bi se i energetski potencijal rijeke Save te produžila njezina plovnost, a posebice je istaknuta zaštita okoliša pa možemo reći da je to 'zeleni projekt', ocijenio je Penović i najavio studiju procjene utjecaja na okoliš novoga koncepcijskog rješenja.
Željko Pavlin iz Elektroprojekta podsjetio je da sustav obrane od poplava šezdesetih godina nije potpuno realiziran pa su morfološke promjene uzrokovale sniženje razine vode u koritu Save te podzemnih voda.
"Zbog toga se, osim odteretnih kanala, planiraju i četiri vodne stepenice, HE Prečko i HE Podsused", dodao je.
Profesor Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Kristijan Posavec upozorio je da su u proteklih 40 godina zabilježeni negativni trendovi razine podzemnih voda zagrebačkoga vodonosnika zbog produbljivanja korita rijeke Save.
Ako se takvo stanje nastavi i ako ne interveniramo na svom dijelu rijeke, ustvrdio je, prijeti opasnost da Zagreb ubuduće neće imati dovoljno pitke vode u svojim vodocrpilištima.
Akademik Branko Kincl istaknuo je važnost multidisciplinarnoga i ekološkog pristupa cijelom projektu višenamjenskog korištenja rijeke Save.
Taj projekt, s mnogim drugim projektima, može postati pokretačem razvoja i povijesni projekt preobrazbe prostora i života ljudi grada Zagreba, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije, rekao je Kincl nazivajući ga u jednom trenutku "projektom utopijske realnosti".
O velikoj zainteresiranosti sudionika za uređenje rijeke Save govori i podatak da su se panel-raspravi koju je vodio profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Ljubomir Miščević, osim domaćih stručnjaka, odazvali i stručnjaci iz Srbije i BiH.