ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila ponudu pulskog Uljanika za kupnju dionica Brodograđevne industrije 3. maj iz Rijeke pod posebnim uvjetima. Uljanik za jednu kunu kupuje 1.051.540 dionica 3. maja koje čine 83,36 posto temeljnog kapitala. Nakon kupnje slijedi restrukturiranje 3. maja u koje Vlada ulaže 847 milijuna kuna, a Uljanik 842 milijuna kuna, uz korporativno jamstvo od 75 milijuna kuna. Vlada je danas prihvatila i informaciju o dosad poduzetim aktivnostima na privatizaciji 3. maja te je dala suglasnost izmjenama plana restrukturiranja. Sljedećih tjedana očekuje se dozvola Europske komisije i potpisivanje ugovora. Premijer Zoran Milanović rekao je da je gotov lakši dio posla, a slijedi teži dio odnosno proizvodnja brodova i rad na konkurentnosti. Kako 3. maj, za razliku od Brodosplita i Brodotrogira, kupuje drugo brodogradilište, Europska komisija željela je spriječiti prelijevanja državnih sredstava iz 3. maja u Uljanik. Stoga je, kako je rekao ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, s Europskom komisijom dogovoreno da će restrukturiranje 3. maja nadgledati neovisni stručnjaci, čiji će angažman platiti Vlada.
ZAGREB - Nezadovoljni seljaci, njih 300-ak, okupilo se jutros na Markovu trgu prosvjedujući uoči današnje sjednice Vlada zbog neisplate svih poticaja i drugih problema u sektoru, te traže da ih prime premijer, resorni i ministar financija kako bi s njima razgovarali o tim problemima. Dragutin Dukić iz Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje novinarima je pred Vladom kazao da su došli s namjerom da Vladi iskažu nezadovoljstvo zbog rezanja poticaja koje je zahvatilo selo. Poljoprivrednici traže da im se do zakonskog roka, 30. lipnja, isplati još otprilike 36 posto potpora odnosno 700 milijuna kuna za prošlu godinu. "Spremni smo odreći se 3 posto, ali nikako 37 ili 40 posto poticaja", kaže Dukić. Naglasio je i da žele vidjeti dobru volju Vlade da ih primi, kako bi joj ukazali na sve ono što već skoro 20 godina uništava hrvatsko selo. Resornom ministru Tihomiru Jakovini poručio je da nije istina da je Vlada isplatila više poticaja nego itko prije, jer poticaji hrvatskom seljaku nikad nisu bili manji i kasnije isplaćeni. Predsjednik Odbora za Udruge Hrvatske poljoprivredne komore Stjepan Kunovec istaknuo je da je razlog prosvjeda nezadovoljstvo neisplatom poticaja. Dodao je i da je ta isplata netransparentna te da su neki sektori dobili puni iznos, a neki ne.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas da je Vlada isplatila većinu potpora za 2012. godinu te je ocijenio da je prosvjed poljoprivrednika na Markovu trgu neutemeljen, a obrazlažući zašto neće primiti izaslanstvo prosvjednika rekao je da za to nema potrebe jer je Ministarstvo nekoliko puta objasnilo situaciju. Do 15. svibnja isplaćeno je gotovo 2,2 milijarde kuna potpora od predviđenih 2,46 milijardi kuna, što nikad u hrvatskoj povijesti nije bilo isplaćeno, kaže Jakovina. Kaže da je legitimno pravo poljoprivrednih proizvođača iskazati nezadovoljstvo, ali ono treba imati argumente. Jakovina dodaje da je Ministarstvo kroz 2012. godinu podmirilo sve potpore iz prethodnih godina, a do 30. lipnja će biti isplaćena "zadnja lipa obveze" koju država ima i koja je predviđena proračunskim sredstvima. Tvrdi da nije istina da država do 30. lipnja duguje seljacima ukupno 700 milijuna kuna. "Nikada hrvatski poljoprivrednici nisu dobili potpore u stopostotnom iznosu po stavkama koje su se isplaćivale, nego prema onome kako je planirano u proračunu", rekao je. Kaže da su određeni sektori kojima je potrebna dodatna pomoć s obzirom na izloženost koju imaju, a riječ je o mliječnom govedarstvu i ono je u postotku dobilo nešto više, a ostali su dobili između 65 i 75 posto iznosa potpora.
ZAGREB - Sve institucije koje na bilo koji način sudjeluju u prikupljanju parafiskalnih nameta do 1. srpnja moraju dati svoje opservacije kako je te namete moguće smanjiti ili neke potpuno eliminirati, najavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Uoči konferencije "Ususret EU fondovima" Grčić je, komentirajući pristojbu koju je Financijska agencije uvela tvrtkama za dostavu godišnjih financijskih izvješća, istaknuo da je cilj Vlade "namete skidati, a svakako ne povećavati". Grčić je kazao da je na nedavnom sastanku radne skupine za poslovnu klimu i investicije dogovoreno da se ubrzaju sve aktivnosti vezane ne samo za parafisklane namete, "već i za sve druge mjere koje smo već definirali za jačanje poslovne klime, tako da se ova mjera u to sigurne ne uklapa". Ali, dodao je, u ovom konkretnom slučaju riječ je o pitanju iz resora ministra financija kojeg treba i pitati za detalje. "Mi smo postavili sebi cilj 1. srpnja, do kada sve institucije koje na bilo koji način sudjeluju u prikupljanju tih nameta, moraju dati svoje opservacije kako je moguće eventualno smanjiti namete ili kako je moguće neke potpuno eliminirati", zaključio je Grčić.
ZAGREB - U sklopu javne rasprave o područjima koja će se financirati iz strukturnih fondova u okviru financijskog razdoblja Europske unije od 2014. do 2020. godine danas je započela dvodnevna konferencija "Ususret EU fondovima", odnosno partnerske konzultacije zainteresiranih skupina koje će biti uključene u programiranje i izradu mjera budućih operativnih programa, na temelju kojeg će se odobravati sredstva iz EU fondova. Europska je komisija za financijsko razdoblje 2014.-2020. donijela 11 tematskih ciljeva, odnosno svojevrsni 'menu' prioritetnih područja za financiranje iz EU fondova, unutar kojih će svaka država moći prijaviti svoje projekte, kazao je direktor Opće uprave Europske komisije za regionalnu politiku Jean-Marie Seyler. Sredstvima iz EU fondova moći će se tako financirati projekti iz područja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, potom korištenja infomacijskih i komunikacijskih tehnologija, jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i razvoja poljoprivrede, ribarstva i akvakulture. Prihvatljivi su i projekti iz područja ekonomije temeljene na niskoj razini CO2, prilagodbe na klimatske promjene, zaštite okoliša i očuvanja prirodnih resursa i promicanja održivog prometa, zapošljavanja, socijalnog uključivanja, ulaganja u obrazovanje te jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave.
VARAŽDIN - Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu omogućava efikasno provođenje mjera poput komasacije i okrupnjavanja zemljišta, a to je jedini način da održivo upravljamo i gospodarimo poljoprivrednim zemljištem, mišljenja je akademik Franjo Tomić koji je danas sudjelovao na okruglom stolu u Varaždinu na temu "Stanje i perspektive upravljanja poljoprivrednim zemljištem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj". Tomić ističe da od 2.149.000 hektara obradivih površina u Hrvatskoj koristimo tek 1.334.000 hektara odnosno da je gotovo 38 posto površina neobrađeno. Uz veliki udio neobrađenog zemljišta jedan od problema su usitnjena obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja u prosjeku imaju oko 5,6 hektara nasuprot europskom prosjeku koji iznosi 14 hektara po gospodarstvu. Tomić naglašava da se gospodarstva moraju povećati, a postojeće parcele okrupniti za što postoje dobri pravni okviri u sklopu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Poručuje da svi oni koji nisu zainteresirani za obradu zemljišta trebaju dati zemlju u zakup bilo da se radi o privatnim vlasnicima ili o državi.
ZAGREB - Grupacija Karisma Hotels Adriatic (KHA) postala je danas novim vlasnikom Hotela Koločep na otoku Kalamota u sklopu Elafitskih otoka kod Dubrovnika i to temeljem kupnje 88 posto dionica tog hotela za 36,43 milijuna kuna na današnjoj javnoj dražbi održanoj na dubrovačkom Trgovačkom sudu. KHA je zajednička tvrtka poslovnih grupacija Karisma Resort International iz Meksika i hrvatskog koncerna Agrokor kojima se početkom svibnja ove godine pridružio i najveći svjetski organizator putovanja TUI Travel. Ostvarena vrijednost na današnjoj javnoj dražbi za 88 posto dionica je, kako navode iz KHA, u cijelosti jednaka vrijednosti od samih početaka procesa. Naglasivši da sve to znači novi početak za Hotel Koločep, tim više jer mu je u suprotnom prijetio stečaj, direktor KHA Marinko Benić naglašava i da ta Grupacija od Koločepa planira stvoriti vrijedan turistički projekt koji će biti važan i za hrvatski turizam i gospodarstvo i za lokalnu zajednicu. Iz KHA navode da njihova sveukupna investicija u Hotel Koločep iznosi 18,6 milijuna eura, od čega se oko 4,6 milijuna eura odnosi na današnju kupnju 88 posto dionica tvrtke, oko 4,7 milijuna eura na otplatu postojećih i preuzetih dugova tvrtke, dok će dodatnih oko 9 milijuna eura uložiti u obnovu, menadžment i promociju Hotela u idućih godinu dana.
ZAGREB - Glavna skupština dioničara AD Plastika, sazvana za 18. srpnja, odlučivat će o isplati dividende i otkupu vlastitih dionica, navodi se u danas objavljenom pozivu za skupštinu. Uprava i Nadzorni odbor te solinske tvrtke predložit će dioničarima na skupštini da se prošlogodišnja dobit nakon oporezivanja od 44,77 milijuna kuna rasporedi za isplatu dividende u ukupnom iznosu od 33,27 milijuna kuna, a ostatak stavi u ostale pričuve. Predlažu isplatu dividende od 8 kuna po dionici, umanjeno za 4 kune po dionici već isplaćenih na ime predujma. Pravo na sudjelovanje u isplati dividende imat će dioničari koji će kao vlasnici biti upisani u depozitarij SKDD-a na dan 25. srpnja.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas stagniraju uz negativni predznak, no promet je veći nego jučer i to zahvaljujući milijunskim prometima dionicama HT-a, Končar Elektorindustrije i Diokija. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,18 posto, na 1.838 bodova, a Crobex10 0,06 posto, na 1.050 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 6,3 milijuna kuna, što je otprilike dvostruko više nego jučer u to doba. Najlikvidnija je bila dionica HT-a, s prometom 2,1 milijun kuna. Cijena joj je oslabila 0,16 posto, na 208,73 kune. Prometi iznad milijun kuna do podneva ostvareni su još i dionicama Končar Elektroindustrije, čija je cijena oslabila 0,19 posto, na 722 kune, te Diokija, čija je cijena skočila gotovo 8 posto, na 28,75 kuna. Uz Diokijevu, po skoku cijene među likvidnijim izdanjima ističe se i dionica Ingre, koja je poskupjela 5,42 posto. Istodobno, znatniji pad zabilježila je dionica Varteksa, za 6,17 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema euru za 0,13 posto, a prema američkom dolaru za 0,54 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, snižen je tako na 7,519666 kuna, a srednji tečaj dolara na 5,733201 kunu. Istodobno je tečaj švicarskog franka povećan za 0,21 posto, na 6,091758 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,11 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,862305 kuna.