BEOGRAD - Predsjednici Srbije, Hrvatske, Crne Gore i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine trebali bi se 1. srpnja sastati u Zagrebu na sjednici Igmanske inicijative, najavio je u srijedu supredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov, direktor novosadske nevladine udruge Centar za regionalizam. Sjednici u Zagrebu nazočit će predsjednici Srbije, Hrvatske i Crne Gore Tomislav Nikolić, Ivo Josipović i Filip Vujanović te članovi trojnog predsjedništva BiH Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, kazao je Popov agenciji Beta. Tema sastanka u Zagrebu bit će "Regija nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju", a Igmanska inicijativa će, prema najavama, na sjednici predstaviti svoj prijedlog za unapređenje suradnje četiri zemlje po takozvanom nordijskom modelu. Igmanska inicijativa je koalicija više od 100 nevladinih udruga koja se zalaže za normalizaciju odnosa na području bivše Jugoslavije.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine i Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) objavili su u srijedu kako je započeo postupak čiji je cilj konačno utvrditi sadržaj tisuća vreća s posmrtnim ostacima koje su već godinama pohranjene u mrtvačnicama diljem BiH nakon što su ekshumirani iz masovnih ili pojedinačnih grobnica nastalih tijekom rata. No sličan bi postupak, kako je rečeno Hini u ICMP-ju, mora uslijediti i u Hrvatskoj te na Kosovu, gdje također postoje neriješeni slučajevi nestalih osoba, a nije isključeno da su oni prouzročeni propustima u ranije provedenim identifikacijama. Kako je navedeno, u takvim je objektima trenutačno pohranjeno oko 9.300 neidentificiranih posmrtnih ostataka, no još uvijek nije jasno o kolikom je točno broju osoba riječ.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine ponovo je u srijedu zatražilo od Suda BiH da predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru odredi pritvor, no na ročištu koje je tim povodom održano u Sarajevu tužitelj je po prvi puta naznačio kako zapravo i nema dokaza da je Budimir osobno primao mito kako bi pomilovao osobe osuđene za različita kaznena djela. "Tvrdim da je puno puta Budimir nasamaren od svojih suradnika, ali je znao da uzimaju novac za pomilovanja i nije reagirao", izjavio je tužitelj Oleg Čavka tijekom rasprave na Sudu BiH. Tužitelj nije izrijekom optužio Budimira da je osobno primao mito. Uz Budimira su za navodnu korupciju osumnjičeni njegov savjetnik Petar Barišić, dužnosnik Ministarstva pravosuđa FBiH Hidajet Halilović te Saud Kulosman i Ivan Jurčević, predsjednici bošnjačke odnosno hrvatske udruge razvojačenih branitelja.
ISTANBUL - Turski sindikalci su se u srijedu u Istanbulu pridružili prosvjedima protiv premijera Tayyipa Erdogana zbog, kako smatraju, njegove autoritarne vladavine. Članovi više od deset sindikata su uz skandiranje "Tayyipe daj ostavku" prošli glavnom istanbulskom avenijom koja vodi do trga Taksim. Slični prosvjedi protiv Erdogana, koji je premijer više od deset godina i pobjednik tri izbora, održani su u prijestolnici Ankari u parku Kizilay. Mlađi prosvjednici sporadično su se sukobljavali s policijom po turskim gradovima i tijekom pete noći nemira. Kritičari Erdogana optužuju da je preko vikedna dodatno razbuktao stanje opisavši predsjednike kao pljačkaše a kasnije im pripisavši i veze s terorizmom. Policijska uporaba suzvaca i vodenih topova u rastjerivanju prosvjeda izazvala je najnasilnije nemire posljednjih desteljeća u toj zemlji i potaknula druge skupine da se pridruže sve širim prosvjedima. Tijekom šest dana prosvjeda dvije su osobe ubijene a više od 3000 ranjeno što je narušilo premijerov ugled u zemlji i inozemstvu.
BRUXELLES - Europska komisija je u srijedu zaključila da je Latvija spremna za uvođenje eura od 1. siječnja sljedeće godine te uputila formalni prijedlog Vijeću EU-a da potvrdi tu odluku. "Latvijska želja da uvede euro znak je povjerenja u našu zajedničku valutu i još jedan dokaz da su oni, koji su predviđali raspad eurozone, bili u krivu", izjavio je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn, predstavljajući konvergencijsko izvješće o Latviji u kojem je Komisija ocijenila da je ta baltička zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom. "Latvijsko iskustvo pokazuje da zemlja može uspješno prevladati makroekonomske neravnoteže i iz toga izići jača.", dodao je Rehn. Ministri financija zemalja članica trebali bi u srpnju potvrditi ulazak Latvije u eurozonu, nakon što Europski parlament izglasa svoje mišljenje o tom pitanju. Latvija će postati 18 članica eurozone, zemalja članica EU-a koje dijele zajedničku valutu.