Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
31. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Godišnja inflacija u eurozoni u svibnju uvećana na 1,4 posto
7. Stopa nezaposlenosti u eurozoni na novoj rekordnoj razini; u EU nepromijenjena
8. Hrvatska na dnu po konkurentnosti među razvijenim zemljama
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
31. 05. 82.510.000 292.510.000 42.510.000 0,75
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 36.510.000 0,24 1 tjedan 4.000.000 4,5 Više od 3 mjeseca 2.000.000 2,5 Ukupno 42.510.000 0,75
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: ponuda višestruko veća od potražnje
Iako je ponuda kuna na Tržištu novca i danas bila višestruko veća od potražnje, potrebe za novcem nisu u potpunosti podmirene zbog limita sudionika.
Ukupno je danas prijavljeno 82,51 milijun kuna potražnje, što je 33,5 posto manje nego u srijedu. Istodobno, ponuda je dosegnula 292,51 milijun kuna te je bila 16,2 posto niža.
Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 36,51 milijun kuna, po kamatnoj stopi od 0,24 postom, isto kao i u srijedu. Pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana ugovoreno je 4 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 4,5 posto, ili 2,5 postotnih bodova više nego u srijedu.
Ujedno, danas je plasirano i 2 milijuna kuna na rok iznad 3 mjeseca, i to po kamatnoj stopi od 2,5 posto.
Ukupni promet na tržištu danas je dosegnuo 42,51 milijun kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 0,75 posto, što je 1,25 postotnih bodova manje nego prethodnog trgovinskog dana.
„Osim prekonoćnim pozajmicama, danas se na Tržištu novca trgovalo pozajmicama i na dulje rokove. Iako je ponuda kuna višestruko veća od potražnje, potražnja nije u potpunosti podmirena. Kao i prethodnih dana, zbog ograničenja sudionika potražnju nije bilo moguće podmiriti u potpunosti“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: nastavak pada indeksa i porasta cijene dionice Varteksa
Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze i danas je pala, Crobexu za blagih 0,03 posto, na 1.853,97 bodova, a Crobexu10 za 0,13 posto, na 1.056,52 boda, dok se među dionicama s daljim rastom cijene od skoro 21 posto izdvojila dionica Varteksa.
Redovni promet Burze danas je iznosio 10,5 milijuna kuna, pri čemu su dvije dionice, HT-a i Ine, zabilježile promete iznad milijun kuna. Dionicom HT-a ostvareno je 4,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 1,20 posto, na 211,51 kunu. Blagi porast cijene od 0,02 posto, na 4.245,82 kune, imala je i Inina dionica ostvarivši 1,6 milijuna kuna prometa.
Promet od 868,1 tisuću kuna ostvarila je dionica Petrokemije uz porast cijene od 0,05 posto, na 215 kuna, dok je promet Varteksovom dionicom uz spomenuti porast cijene ili po zadnjih 19,30 kuna iznosio 350,7 tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 117,20 117,88 117,21 144.196,17 -1,09%
ATGR-R-A 605,00 629,00 629,00 144.177,75 1,29%
CROS-R-A 7.110,01 7.150,00 7.150,00 14.260,01 -1,72%
DLKV-R-A 26,60 28,45 27,51 31.835,38 3,42%
HT-R-A 207,92 212,30 211,51 4.690.761,82 1,20%
IGH-R-A 184,99 194,99 190,00 20.067,12 2,71%
INA-R-A 4.245,41 4.305,00 4.245,82 1.682.762,89 0,02%
INGR-R-A 3,21 3,29 3,25 29.966,53 -0,61%
KOEI-R-A 720,00 735,10 722,00 190.508,20 -2,04%
LEDO-R-A 7.700,00 8.100,00 8.100,00 274.496,00 2,01%
MGMA-R-A 0,51 0,55 0,52 1.333,47 -5,45%
OPTE-R-A 7,07 7,87 7,60 58.430,94 5,56%
PODR-R-A 236,00 246,14 236,00 111.230,86 -4,45%
PTKM-R-A 203,00 215,00 215,00 868.115,16 0,05%
ULPL-R-A 178,00 185,00 182,00 18.521,24 0,61%
VART-R-1 16,56 19,30 19,30 350.712,87 20,93%
VERN-R-A 45,57 46,99 46,99 6.812,96 1,05%
VIRO-R-A 615,01 616,00 615,01 25.225,31 -0,16%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 290,18 290,18 290,18 40.625,20 0,00%
ADRS-R-A 330,00 330,00 330,00 10.890,00 0,60%
ARNT-R-A 136,50 136,61 136,50 23.214,55 -2,50%
ATPL-R-A 300,00 311,99 311,99 68.580,43 1,96%
BD62-R-A 18,00 19,30 18,00 50.237,39 -10,00%
BLJE-R-A 64,05 66,45 66,45 67.559,30 0,99%
CKML-R-A 3.300,00 3.300,00 3.300,00 9.900,00 -0,30%
DDJH-R-A 74,02 76,93 75,02 20.705,16 -0,01%
DIOK-R-A 20,40 21,38 21,00 98.371,64 2,44%
ELKL-R-A 30,11 30,11 30,11 873,19 0,37%
ERNT-R-A 1.300,00 1.327,85 1.327,85 47.147,55 2,14%
FMPS-R-A 12,00 12,00 12,00 68.400,00 -20,00%
FNVC-R-A 70,00 71,01 70,00 7.076,19 -1,41%
HBVD-R-A 115,09 115,09 115,09 57.545,00 0,00%
HCVT-R-A 141,00 141,00 141,00 10.434,00 0,00%
HDEL-R-A 101,50 104,63 101,50 513,76 -4,90%
IKBA-R-A 950,00 950,00 950,00 73.150,00 0,12%
INDG-R-A 133,71 134,99 134,80 50.863,37 1,66%
IPKK-R-A 200,00 209,00 209,00 1.227,00 4,50%
JDPL-R-A 61,36 65,20 61,36 32.120,30 -9,76%
JNAF-R-A 2.400,00 2.400,00 2.400,00 21.600,00 0,00%
KODT-P-A 1.045,00 1.045,00 1.045,00 20.900,00 -0,95%
KODT-R-A 1.150,00 1.151,00 1.150,00 63.255,00 0,00%
KORF-R-A 143,06 143,50 143,07 251.988,06 -0,03%
KRAS-R-A 405,00 405,00 405,00 56.700,00 0,00%
KSST-R-A 395,02 404,99 400,00 13.925,21 0,00%
LKRI-R-A 120,00 122,40 122,40 85.152,53 2,00%
LPLH-R-A 36,99 40,90 40,90 21.716,75 20,29%
LRH-R-A 1.950,00 1.950,00 1.950,00 1.950,00 -1,52%
LVCV-R-A 108,01 108,02 108,01 3.240,50 -8,29%
RIVP-R-A 13,80 13,82 13,82 85.533,80 0,14%
SMNS-R-A 440,00 440,00 440,00 9.680,00 -0,01%
THNK-R-A 610,02 623,01 620,01 27.320,25 -3,43%
TISK-R-A 215,52 215,68 215,67 43.986,04 0,08%
VDKT-R-A 327,01 327,01 327,01 9.810,30 0,00%
VIS-R-A 11,50 11,50 11,50 575,00 -4,17%
VPIK-R-A 115,18 116,01 115,18 43.711,36 -1,56%
ZABA-R-A 34,21 34,94 34,21 58.405,00 -1,98%
Domaći MTP
BCIN-R-A 260,00 260,00 260,00 1.040,00 -1,89%
BRBA-P-A 3.500,00 3.500,00 3.500,00 17.500,00 -0,31%
VLHO-R-A 90,00 90,50 90,01 15.756,53 0,01%
Inozemni MTP
FNOI-D-137A 99,00 99,01 99,01 2.522,95 \
FNOI-D-141A 95,08 95,08 95,08 2.423,03 \
FNOI-D-147A 90,53 90,53 90,53 2.307,08 \
FNOI-D-151A 87,67 87,67 87,67 2.234,19 \
FNOI-D-157A 83,54 83,54 83,54 161,28 \
FNOI-D-161A 81,02 81,02 81,02 156,42 \
FNOI-D-167A 77,30 77,30 77,30 149,24 \
FNOI-D-171A 74,13 74,13 74,13 143,12 \
FNOI-D-177A 71,71 71,71 71,71 138,44 \
FNOI-D-181A 69,51 69,51 69,51 134,20 \
FNOI-D-187A 67,00 67,00 67,00 129,35 \
FNOI-D-191A 65,05 65,05 65,05 125,59 \
FNOI-D-197A 62,70 62,70 62,70 121,05 \
Inozemni MTP
EGB-S-GLD1 820,00 820,00 820,00 1.640,00 0,65%
EGB-S-LDX2 99,40 99,80 99,40 3.678,60 -2,83%
EGB-S-LDX3 63,20 68,00 68,00 27.998,20 2,26%
EGB-S-LGD2 122,99 123,87 122,99 57.937,30 10,69%
EGB-S-LSL1 23,25 23,25 23,25 18.065,25 7,34%
EGB-S-LWL1 60,29 60,76 60,29 1.509,60 -15,83%
EGB-S-SDX3 72,60 78,33 72,60 77.068,02 -2,38%
EGB-S-TLWL 105,20 105,47 105,47 10.533,50 -11,39%
EGB-S-TSWL 113,72 117,00 117,00 26.323,13 11,85%
ADPL-R-A 117,20 117,88 117,21 144.196,17 -1,09%
Ukupan promet
10.492.094,58
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex potonuo 0,36 posto
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda, u srijedu je potonuo za 0,36 posto prema prethodnom trgovinskom danu, pokazali su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Kako je objavila HANFA, vrijednost tog indeksa je pala na 182,2226 bodova. Niži indeks posljedica je pada vrijednosti kod svih obveznih mirovinskih fondova.
Pritom je najviše potonula vrijednost AZ fonda, koji je na vrijednosti izgubio čak 0,48 posto i iznosio 187,1560 bodova. Fond Erste Plavi pao je za prosječnih 0,36 posto, na 188,2837 bodova.
Fond Raiffeisen je u srijedu bio niži za 0,25 posto, na 181,7747 bodova, dok je PBZ Croatia osiguranje bilježio 0,2-postotni pad, na 165,8310 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
28. 05. 29. 05.
Mirex 182,8751 182,2226 -0,36
AZ OMF* 188,0667 187,1560 -0,48
Erste Plavi OMF. 188,9566 188,2837 -0,36
PBZ Croatia osig.OMF 166,1619 165,8310 -0,20
Raiffeisen OMF 182,2222 181,7747 -0,25
AZ benefit DMF** 196,4640 195,4645 -0,51
AZ profit DMF 218,4857 217,1811 -0,60
Croatia osiguranje DMF 134,8444 134,1744 -0,50
Erste Plavi Expert DMF 158,1412 157,5701 -0,36
Erste Plavi Protect DMF 159,0661 159,4895 0,27
Raiffeisen DMF 173,2988 172,8858 -0,24
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,5869 107,0995 -0,45
Auto Hrvatska ZDMF 121,3505 120,8366 -0,42
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,5285 208,2606 -0,61
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,7178 203,5306 -0,58
AZ VIP ZDMF 220,8421 219,5031 -0,61
AZ ZABA 102,0277 101,6327 -0,39
AZ Zagreb ZDMF 160,5649 159,5963 -0,60
ZDMF cestarski fond 140,3902 139,7067 -0,49
ZDMF Croatia osiguranje 118,4343 117,8130 -0,52
ZDMF Ericsson N. Tesla 182,4793 182,0044 -0,26
ZDMF HEP grupa 124,5220 123,8034 -0,58
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4027 133,6498 -0,56
ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,2484 195,7332 -0,26
ZDMF Novinar 167,8379 167,4762 -0,22
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,1673 136,6921 -0,35
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,0250 119,5504 -0,40
ZDMF T-HT 156,3013 156,2204 -0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15,324 15.409 Tokyo/Nikkei 13.774 14.326 London/FTSE-100 6.597 6.656 Frankfurt/DAX 30 8.341 8.400
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, jer su nejaki gospodarski podaci podržali nadu ulagača da središnja američka banka neće tako skoro ukinuti poticajne monetarne mjere.
Dow Jones ojačao je 21 bod, ili 0,14 posto, na 15.324 boda, dok je S&P 500 porastao 0,37 posto, na 1.654 boda, a Nasdaq indeks 0,69 posto, na 3.491 bod.
Jučer su cijene dionica nadoknadile dio gubitka od prethodnoga dana jer se ulagači nadaju da Fed neće tako skoro početi smanjivati poticajne monetarne programe, koji već dugo vremena podržavaju tržište.
Prošloga je tjedna predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da će američka središnja banka početi smanjivati programe kupnje obveznica kada gospodarstvo bude u zamahu.
No, jučer objavljeni podaci pokazuju da gospodarstvo još nije u najboljoj formi. Revidirani podaci pokazuju da je bruto domaći proizvod SAD-a u prvom tromjesečju porastao 2,4 posto, 0,1 postotni bod manje nego što je pokazala prva procjena. U travnju je, pak, prodaja kuća porasla, ali manje nego što se očekivalo, dok je broj inicijalnih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna neočekivano porastao.
„S obzirom na ne baš impresivne makroekonomske pokazatelje, mislim da barem do rujna nećemo čuti prave najave promjena u monetarnoj politici Feda. No, tržište je nestabilno jer je s cijenama na ovako visokim razinama dobitonosna prodaja dio osiguranja od mogućeg pada tržišta“, kaže Randy Frederick, direktor u tvrtki Charles Schwab. Od početka godine S&P 500 indeks porastao je više od 16 posto, dosegnuvši najviše razine u povijesti, ponajviše zahvaljujući labavoj monetarnoj politici vodećih središnjih banaka u svijetu.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,45 posto, na 6.656 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,76 posto, na 8.400 bodova, a pariški CAC 0,56 posto, na 3.996 bodova.
Europske dionice oslabile su u petak, pogođene dobitonosnim prodajama, pri čemu ulagači pozorno prate pokazatelje iz Sjedinjenih Država kako bi procijenili opravdavaju li smanjenje poticajnih mjera za gospodarstvo. Londonski FTSE pao je 0,94 posto na 6.597 bodova, frankfurtski DAX za 0,71 posto na 8.341 bod, dok je pariški CAC bio u minusu 0,67 posto i iznosio je 3.966 bodova. Analitičari ističu da će dionice vjerojatno još neko vrijeme biti tražene, odnosno sve dok su gospodarski pokazatelji dovoljno slabi da opravdaju nastavak poticajnih mjera iz središnjih banaka, inače ključnog pokretača rasta na tržištu u posljednjih godinu dana. Američka je vlada jučer blago naniže revidirala procjenu o rastu BDP-a u prvom tromjesečju, s 2,5 na 2,4 posto, dok je nezaposlenost porasla.
"Svjedočimo klasičnom primjeru povlačenja (na tržištima), nema razloga vjerovati da je rast iscrpljen", rekao je Christopher Potts iz tvrtke CA Cheuvreux. Dobitonosne prodaje zabilježene su u svim sektorima. Među pojedinačnim gubitnicima izdvajao se Telecom Italia, koji je izgubio na vrijednosti 4,3 posto nakon što je poduzeo prvi korak prema izdvajanju poslovanja s fiksnim mrežama. Na širem tržištu fokus je bio na američkim podacima, uključujući pokazatelj raspoloženja i inflaciju. Ulagači su u potrazi za naznakama koje bi pokazale je li najveće svjetsko gospodarstvo dovoljno snažno da središnja banka počne postupno ukidati mjere kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.
„Mislim da Fed neće smanjiti kupnju obveznica prije kraja godine, žele vidjeti više podataka", konstatira Peter Garnry, strateg u banci Saxo. "Mislim da će u srednjoročnom razdoblju dionice nastaviti rasti ... Da bi taj zamah jenjao, bit će potrebna neka vrsta političkog ili tržišnog zastoja u Europi". Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 1,37 posto na 13.774 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2984 1,3059 1,2967
USD/JPY 101,41 101,27 100,27
GBP/USD 1,5207 1,5239 1,5183
USD/CHF 0,9552 0,9558 0,9508
*Izvor: REUTERS
Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima oslabio prema dolaru, pogođen najnovijim podacima statističkog ureda Eurostata o rekordnoj nezaposlenosti i o niskoj inflaciji u 17-članoj eurozoni.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,4 posto, na 1,2997 dolara, čime se spustio s najviše razine u tri tjedna od 1,3062 dolara na koju se popeo dan ranije.
Dolar je pak oslabio prema jenu, i to 0,3 posto, na 100,30 jena, što je njegova najniža razina od 9. svibnja.
Nepovoljne vijesti za euro stigle su danas s područja makrogospodarstva. Najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata pokazali su u travnju novu rekordnu stopu nezaposlenosti od 12,2 posto u eurozoni. U EU je ostala nepromijenjena, na 11 posto. Odvojeno je u prvim procjenama Eurostat objavio i da je godišnja inflacija u svibnju uvećana na 1,4 posto, s 1,2 posto u prethodnom mjestu. To znači da je i dalje osjetno ispod ciljane razine u Europskoj središnjoj banci (ECB) od "blizu ali ispod" dva posto.
U takvim okolnostima jačaju spekulacije da bi ECB mogao dodatno ublažiti monetarnu politiku. I dok se u petak dolar spustio na najnižu razinu u tri tjedna prema jenu, podršku u odnosu na euro pružile su mu kupovine uobičajene za kraj mjeseca, slabi gospodarski podaci iz eurozone i pad cijena dionica.
Jenu su pak podršku pružili podaci o većoj industrijskoj aktivnosti u Japanu, a poduprle su ga i vijesti o slabljenju dionica. Na ruku mu ide i neizvjesnost na financijskim tržištima, kada se ulagači obično više okreću japanskoj valuti, percipirajući je sigurnim utočištem za kapital. Analitičari ipak očekuju nastavak općeg trenda jačanja dolara, temeljem očekivanog smanjivanja programa monetarnih poticaja u SAD, uz nastavak trenda slabljenja jena zbog dramatičnog ublažavanja monetarne politike u Japanu.
"Optimističan sam po pitanju daljnjeg jačanja dolara prema jenu i euru", tumači Steve Barrow, čelnik odjela analize valute zemalja iz skupine G10 u banci Standard.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 30. 05. USLIB 0,13410 -0,008 0,19378 0,27465 0,41626 30. 05. EULIB 0,02500 0,003 0,05786 0,11571 0,20000
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 1. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5621 5,8228 8,8591 5,7931 6,0985 8,7728
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedan ojačala u odnosu na euro i dolar i istodobno oslabila prema švicarskoj i britanskoj valuti.
U odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna, tečaj eura je smanjen za 0,14 posto te na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,562179 kuna. Tečaj američkog dolara smanjen je na tjednoj razini za 0,31 posto, na 5,822884 kune po srednjem tečaju. Istodobno je tečaj franka povećan za 0,64 posto, na 6,098531 kunu po srednjem tečaju, dok je tečaj funte povećan za 0,34 posto i njen srednji tečaj na kraju ovog tjedna iznosi 8,859160 kuna. U odnosu na tečajnu listu središnje banke od srijede, na danas utvrđenoj tečajnici tečaj eura povećan je za blagih 0,07 posto, funte za 0,43 posto, a najviše je, za 0,98 posto, povećan tečaj franka.
Istodobno je pak tečaj dolara u odnosu na tečajnicu od srijede smanjen za 0,65 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 1. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,6100 5,9974 9,0708 6,2473
OTP Banka Hrvatska 7,6135 5,9570 9,0347 6,2284
Štedbanka 7,6384 6,0092 9,0244 6,2121
Partner banka 7,6200 6,0058 9,0395 6,2493
Erste&Steiermarkische 7,6120 5,9870 9,1130 6,2610
Hrvatska poštanska banka 7,6200 6,0461 9,1718 6,3571
Splitska banka 7,6100 5,9951 9,0430 6,2385
Podravska banka 7,7406 6,0278 9,0576 6,2427
Istarska kreditna banka 7,6150 6,0100 9,1072 6,2936
Karlovačka banka 7,6190 6,0100 9,1438 6,2945
Croatia banka 7,6188 5,9410 9,0062 6,2296
Sberbank 7,6500 5,9976 9,0806 6,3120
Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,0080 9,0950 6,2880
Fina 7,5800 6,0461 9,1718 6,3571
Privredna banka 7,62050 5,9646 9,0697 6,3129
Centar banka 7,6264 5,9509 9,0806 6,2814
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5848 5,8403 8,8857 6,1168
Zagrebačka banka 7,6000 5,9151 8,9463 6,1615
OTP Banka Hrvatska 7,6000 5,9279 8,9728 6,1980
Štedbanka 7,6080 5,9380 8,9351 6,1508
Partner banka 7,6100 5,9607 8,9923 6,2277
Erste&Steiermarkische 7,6000 5,9534 9,0624 6,2262
Hrvatska poštanska banka 7,6150 5,9959 8,9976 6,2022
Splitska banka 7,6000 5,9223 8,9768 6,1838
Podravska banka 7,7398 5,99278 9,0176 6,2127
Istarska kreditna banka 7,6050 5,9600 9,0009 6,2631
Karlovačka banka 7,6080 5,9670 9,0784 6,2494
Croatia banka 7,6037 5,9003 8,9442 6,1930
Sberbank 7,6300 5,9685 9,0363 6,2815
Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 5,9070 8,9940 6,1870
Fina 7,5700 5,9568 9,0363 6,2631
Privredna banka 7,6100 5,9055 8,9799 6,2504
Centar banka 7,6166 5,9218 9,0363 6,2509
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska d) Kupovni
tečaj za efektivu i
čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5394 5,8054 8,8325 6,0802
Zagrebačka banka 7,5000 5,7151 8,6438 5,9532
OTP Banka Hrvatska 7,4868 5,6898 8,7076 5,9609
Štedbanka 7,4938 5,7004 8,5777 5,9047
Partner banka 7,5000 5,6607 8,6908 5,9658
Erste&Steiermarkische 7,5000 5,6744 8,6376 5,9344
Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,6773 8,6553 5,9399
Splitska banka 7,5000 5,7186 8,6681 5,9771
Podravska banka 7,5100 5,7087 8,6821 6,0230
Istarska kreditna banka 7,4950 5,7000 8,7085 5,9491
Karlovačka banka 7,4950 5,6700 8,6265 5,9384
Croatia banka 7,4994 5,7006 8,7377 5,9857
Sberbank 7,5300 5,7064 8,6997 6,0071
Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,7070 8,6940 5,9870
Fina 7,5100 5,6773 8,6553 5,9399
Privredna banka 7,5100 5,6739 8,7145 5,9455
Centar banka 7,5168 5,72385 8,6996 5,9460
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4850 5,6580 8,5574 5,8936
OTP Banka Hrvatska 7,4747 5,6549 8,6192 5,9183
Štedbanka 7,4639 5,6434 8,4919 5,8457
Partner banka 7,4900 5,6273 8,6558 5,9450
Erste&Steiermarkische 7,4900 5,6510 8,5940 5,9100
Hrvatska poštanska banka 7,4900 5,5921 8,5255 5,8508
Splitska banka 7,4900 5,6633 8,6019 5,9345
Podravska banka 7,4950 5,6387 8,5921 5,9730
Istarska kreditna banka 7,4850 5,6650 8,6908 5,9155
Karlovačka banka 7,4850 5,6200 8,5504 5,8860
Croatia banka 7,4842 5,6656 8,6757 5.9491
Sberbank 7,5100 5,6773 8,6554 5,9766
Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,6060 8,5930 5,8860
Fina 7,4900 5,5921 8,5255 5,8508
Privredna banka 7,5000 5,6274 8,6274 5,8860
Centar banka 7,5062 5,6918 8,6819 5,9155
6. Godišnja inflacija u eurozoni u svibnju uvećana na 1,4 posto
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u svibnju je uvećana na 1,4 posto, pokazale su danas objavljene prve procjene statističkog ureda Europske unije Eurostata.
Usporedbe radi, u travnju je inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila 1,2 posto, nakon oštrog usporavanja u odnosu na ožujskih čak 1,7 posto, stoji u današnjem izvješću europskog statističkog ureda.
Promatrano prema glavnim sastavnicama indeksa potrošačkih cijena, najizrazitiji rast cijena u svibnju je zabilježen u kategoriji 'hrane, alkoholnih pića, te duhana i duhanskih proizvoda', u kojoj su proizvodi na godišnjoj razini poskupjeli za 3,3 posto, procjenjuju statističari.
Time je rast potrošačkih cijena u toj kategoriji proizvoda ubrzan na godišnjoj razini, s obzirom na 2,9-postotno poskupljenje u prethodnom mjesecu, pokazalo je izvješće.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni i dalje je tako osjetno niža u odnosu na ciljanu u Europskoj središnjoj banci (ECB) od "blizu ali ispod dva posto".
U sklopu prvih procjena Eurostat ne objavljuje podatke o mjesečnoj inflaciji. Cjelovito izvješće o potrošačkim cijenama u svibnju bit će objavljeno 14. lipnja, objavio je statistički ured u današnjem priopćenju.
7. Stopa nezaposlenosti u eurozoni na novoj rekordnoj razini; u EU nepromijenjena
Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je u travnju novu rekordnu razinu dok je u 27-članoj Europskoj uniji stagnirala, a u Hrvatskoj zabilježila blagi pad, objavio je u petak statistički ured Europske unije.
U eurozoni je stopa nezaposlenosti u travnju porasla na 12,2 posto, s 12,1 posto koliko je iznosila u ožujku. U EU27 iznosila je 11 posto, jednako kao i mjesec ranije. U Hrvatskoj je blago pala, na 18,1 posto, s 18,2 posto u ožujku. Eurostat izračunava harmonizirane stope nezaposlenosti za EU, eurozonu i zemlje članice prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), i to na temelju harmonizirane Ankete radne snage u Europskoj uniji (LFS). To je istraživanje tako pokazalo da je bez posla u 27 članica Europske unije u travnju bilo 26,588 milijuna građana, od čega njih 19,375 milijuna u eurozoni. To znači da je njihov broj povećan za 104 tisuće u odnosu na prethodni mjesec u EU27, odnosno za 95 tisuća u eurozoni. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih povećan je za 1,673 milijuna u EU, te za 1,644 milijuna u eurozoni.
U Hrvatskoj je prema izračunu Eurostata u travnju bez posla bilo 305 tisuća ljudi, čime je njihov broj ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec. U prošlogodišnjem travnju nezaposlenih je bilo 254 tisuće.
Među pojedinim zemljama članicama EU-a najniže stope nezaposlenosti bilježile su Austrija (4,9 posto), Njemačka (5,4 posto) i Luksemburg (5,6 posto). Najviša je zabilježena u Grčkoj (27 posto u veljači 2013.), Španjolskoj (26,8 posto) i Portugalu (17,8 posto). Na godišnjoj razini nezaposlenost je najviše porasla u Grčkoj, na Cipru, te u Španjolskoj i Portugalu, a najviše pala u Latviji, Estoniji i Irskoj.
I dalje posebno zabrinjava nezaposlenost među mladima. Tako je prosječna stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina u travnju iznosila 23,5 posto u EU, odnosno 24,4 posto u eurozoni. Bez posla je bilo njih 5,627 milijuna u EU27, od čega 3,642 milijuna u eurozoni. Njihov je broj na godišnjoj razini porastao za 100 tisuća u EU, te za 188 tisuća u eurozoni. Među zemljama EU-a najniže stope nezaposlenosti među mladima bilježile su Njemačka (7,5 posto), Austrija (8 posto) i Nizozemska (10,6 posto). Najviša je zabilježena u Grčkoj (62,5 posto u veljači 2013.), Španjolskoj (56,4 posto), Portugalu (42,5 posto) i Italiji (40,5 posto).
Podaci o nezaposlenosti među mladima u Hrvatskoj za travanj nisu bili dostupni a prema podacima za ožujak stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je 51,8 posto.
8. Hrvatska na dnu po konkurentnosti među razvijenim zemljama
Po konkurentnosti je Hrvatska ove godine zauzela 58. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih gospodarstava, objavio je Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Na ljestvici najkonkurentnijih gospodarstava Hrvatska je pala za jedno mjesto u odnosu na 2012. godinu, pokazuju najnoviji rezultati objavljeni u „Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2013“.
„Ovogodišnji rezultati ponovno jasno ukazuju na potrebu provođenja hitnih strukturnih reformi koje moraju zahvatiti javni i privatni sektor, a s ciljem povećanja konkurentnosti naše zemlje. Gospodarska kriza kroz koju prolazimo te analiza IMD-a jasno poručuju da će se upravo mala, izvozno orijentirana i stabilna gospodarstva lakše oporaviti od posljedica trenutne krize. U tome vidim našu priliku i za jačanje nacionalne konkurentnosti. Moramo se više fokusirati na poboljšanje poslovne efikasnosti, ali i na povećanje fleksibilnosti i prilagodljivosti promjenama“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Ove godine SAD se vratio na prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti IMD-a, zahvaljujući prvenstveno oporavku financijskog sektora, tehnološkim inovacijama i velikom broju uspješnih kompanija.
Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšali svoju konkurentnost. U slučaju Japana, mjere koje je uveo predsjednik Vlade Shinzo Abe polučile su početni pozitivan učinak na gospodarstvo.
U Europi su najkonkurentnije zemlje Švicarska (2.), Švedska (4.), Norveška (6.) i Njemačka (9.), čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu. Kao i prošlih godina, gospodarski rast ostalih europskih zemalja jako je ograničen mjerama štednje koje odgađaju oporavak.
Od novih članica EU, Češka nastavlja 4-godišnji trend blagog pogoršanja, ali je zadržala relativno povoljnu poziciju (35.). Poljska je od usporednih zemalja najbolje rangirana, na 33. poziciju, a 2006. godine bila je 58. na listi, tek jedno mjesto ispred Hrvatske. Slovačka je održala 47. poziciju, ali je to i dalje loše u usporedbi s 30. mjestom u 2008. godini.
Slovenija je i nadalje vrlo nisko, na 52. poziciji, a Rumunjska i Bugarska su i dalje u silaznoj putanji, navodi se u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino je u 2008. godini zabilježeno realno poboljšanje pozicije, te se iza Hrvatske nalazilo 6 zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela).
U posljednjih pet godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalaze 2 zemlje. Pored Venezuele, koja drži posljednju poziciju, u 2013. godini je Grčka napredovala 4 pozicije, a Argentina isto toliko nazadovala te od Grčke preuzela mjesto na rang listi iza Hrvatske.
Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 5 indeksa za svako područje.
U analizi 20 indeksa konkurentnosti, kod Hrvatske znatnije promjene zamjetne su kod pogoršanja cijena (-18), produktivnosti i efikasnosti (-9) i tehnološke infrastrukture (-8). Istodobno, poboljšanja su kod javnih financija (+4).
Indeks cijena pogoršan je prvenstveno zbog povećanja inflacije s 2,3 na 3,4 posto. Indeks produktivnosti pogoršan je zbog vrlo loših anketnih odgovora o procjeni produktivnosti hrvatskih radnika i poduzeća. Tehnološka infrastruktura pogoršana je zbog lošije vrijednosti indikatora brzine internetske veze, kao i smanjenja ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu. Poboljšanje u području javnih financija posljedica je smanjenja proračunskog deficita sa 4,5 na 3,3 posto BDP-a.
Centar za konkurentnost IMD-a mjeri konkurentnost zemalja od 1989. godine. U 1997. godini globalizacija svjetske ekonomije prisila je IMD da promjeni metodologiju mjerenja konkurentnosti koristeći integrirane analize. Zbog takve jasne metodologije sada postoji mogućnost pratiti konkurentnost zemalja kroz duže vremensko razdbolje, zaključuje se u priopćenju.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821