Od ministra Linića očekuju da predloži izmjene Zakona o zaštiti potrošača na način da se prekine samovolja banaka i da se fiksne marže u svim ugovorima bez propisanih formula za promjenu kamatnih stopa odrede na temelju početnih uvjeta kreditiranja, početne kamate i početnih promjenjivih parametara.
Pritom napominju kako su poslovne banke u Hrvatskoj ugovarale promjenjivu kamatnu stopu u ugovorima o kreditu na način da ih mogu mijenjati svojim samovoljnim jednostranim odlukama. To se događalo sve do donošenja izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. Međutim, u postojećim kreditima ugovorenim prije stupanja na snagu toga zakona, i dalje se događa bankarska samovolja, upozoravaju iz te udruge.
Udruga Franak smatra kako je Hrvatska narodna banka držala "ljestve" poslovnim bankama ne obavljajući superviziju i ne štiteći potrošače od samovolje banaka. Dapače, HNB na svojim stranicama objašnjava kako je takav način promjene kamatnih stopa dopušten, navode iz te udruge podsjećajući kako su zbog toga kazneno prijavili HNB DORH-u.
Napominjući kako prema saznanjima iz medija ministar financija namjerava ograničiti kamate u 'švicarskim' kreditima na početne kamate, iz Udruge Franak navode kako su iz toga shvatili da je jedini element koji priznaje za popravak nezakonitosti početna kamata, dok ne priznaje početni promjenjivi parametar.
Ističu kako je za korisnike kredita s valutnom klauzulom prijedlog lošiji od postojećeg stanja, jer nekim korisnicima privremeno donosi manju kamatu, dok nekima koji već imaju manju kamatu od početne može donijeti veću kamatu. Isto tako, svim dužnicima takva odredba donosi veliku neizvjesnost u budućnosti zbog toga što je sada LIBOR na minimumu, vrlo blizu nule, pa će početna kamata u stvari biti fiksna marža banke.
To nadalje znači da će se marže na švicarce kretati u rasponu 4 do 6, jer ima kredita koji imaju početnu kamatu veću od 6 posto. Za to vrijeme je kamata na 'švicarce' u Austriji, Francuskoj, Poljskoj oko 2 posto, u Sloveniji oko 3 posto, u Srbiji od 1,2 do 4 posto.
Također u Udruzi smatraju kako se dosadašnja nezakonita povećanja kamata na neki način priznaju, jer se omogućuje bankama da za izračun fiksne marže uporabe sada važeći promjenjivi parametar, pri čemu se zanemaruje činjenica da je to trebalo biti određeno na početku kredita. Današnji promjenjivi parametri su na razinama blizu nule, a to donosi ogromne marže banaka koje bi se onda primjenjivale do kraja otplate kredita (u prilogu povijesno kretanje LIBORA i EURIBORA).
Napominjući kako se banke već bune zbog potencijalnog "posebnog" tretmana 'švicarskih' kredita, Udruga Franak tvrdi da je to "lažna uzbuna, jer u stvarnosti (banke) trljaju ruke, svjesni da će sljedećih 20 godina imati kredite s najvećim maržama u EU koje se više neće moći promijeniti".
U Udruzi Franak smatraju kako je prijedlog diskriminirajući kad se usporede postojeći i budući krediti. Ističu i posebno opasne pozicije za kredite u eurima jer se sada stabilni euro krediti dovode u veliki rizik povećanja rata.