Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
29. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Pad BDP-a neće pokolebati Vladu
7. Industrijska proizvodnja neočekivano pala 0,5 posto
8. OECD poziva ECB na odvažnije poteze; prognozira pad BDP-a eurozone od 0,6 posto
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
29. 05. 124.080.000 349.080.000 99.080.000 2,00
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 36.510.000 0,24 1 tjedan 40.390.000 2,0 više od 3 mjeseca 22.180.000 4,9 Ukupno 99.080.000 2,00
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: dio potražnje nepodmiren zbog niske kamatne stope
Unatoč obilnoj ponudi, na Tržištu novca danas potražnja nije podmirena u cijelosti zbog niskih kamatnih stopa.
Ukupno je danas prijavljeno 124,08 milijuna kuna potražnje, što je 36 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je dosegnula 349,08 milijun kuna te je bila otprilike 20 posto viša. Najviše je ugovoreno pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, u visini od 40,39 milijuna kuna, po kamatnoj stopi od 2 posto, ili 2 postotna boda manje nego jučer.
Prekonoćnih pozajmica plasirano je 36,51 milijun kuna, po cijeni od 0,24 posto, isto kao i jučer. Ugovoreno je još i 22,18 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, po kamatnoj stopi od 4,90 posto.
Ukupni promet na tržištu danas je dosegnuo 99,08 milijun kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 2 posto, što je 1,23 postotnih bodova više nego dan ranije.
„Danas se na Tržištu novca trgovalo pozajmicama s različitim rokovima dospijeća. Kako su ročne pozajmice ugovarane uz višu kamatnu stopu, to je i razlog porasta prosječne kamate na razinu od 2 posto. Unatoč visokoj ponudi kratkoročnih sredstava, zbog niske kamatne stope, manji dio potražnje ostao je nepodmiren“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad indeksa; znatniji rast cijene dionice Varteksa
Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je pala, Crobexu za 0,46 posto, na 1.854,48 bodova, a Crobexu10 za 0,18 posto, na 1.057,89 bodova, dok se među dionicama s rastom cijene od skoro 23 posto izdvojila dionica Varteksa iz kojeg su izvijestili da su dali suglasnost na izmjenjeni plan financijskog restrukturiranja koje je predložilo Ministarstvo financija.
Redovni promet Burze iznosio je tek 5,9 milijuna kuna, a još je oko 4 milijuna kuna ostvareno u blok transakciji dionicama Hotela Cavtat po cijeni od 200 kuna.
Po prometu od 1,12 milijuna kuna slijedi dionica iločkog Razvitka, kojom se trguje na MTP-u, a kojoj je cijena pala za 2,24 posto, na 32,75 kuna.
Dionicama HT-a ostvareno je 1,1 milijun kuna prometa, a cijena im je porasla za 0,71 posto, na 209 kuna.
S prometom od 390,2 tisuće kuna slijedi dionica Hotela Makarska, čija je cijena nije mijenjala i ostala je na 180 kuna. Dionici Petrokemije cijena je pala za 5,12 posto, na 214,90 kuna, uz promet od 373,4 tisuće kuna. Dionica Ericsson Nikole Tesle je uz 1,88 posto nižu cijenu, na zadnjih 1.300 kuna, ostvarila 363,9 tisuća kuna prometa.
Sa znatnim porastom cijene od 22,77 posto, na 15,96 kuna, danas se među trgovanijim dionicama izdvaja dionica Varteksa kojom je ostvareno gotovo 173 tisuće kuna prometa. Ta je tvrtka na Burzi danas objavila da je dala suglasnost na izmjenjeni plan financijskog restrukturiranja koji je predložilo Ministarstvo financija. Usuglašeni plan između Ministarstva financija i Varteksa važan je korak za uspješnu provedbu predstečajne nagodbe, ističu iz Varteksa i dodaju da taj plan uvažava cjelovito rješenje koje pretpostavlja sporazum sa založnim vjerovnicima. Ročište na kojem će se glasovati o tom izmjenjenom planu održat će se 4. lipnja.
Među trgovanijim dionicama s rastom cijene današnje su trgovanje završile dionice Belja i to za 1,23 posto, Ingre za 1,87 posto, Uljanik plovidbe za 3,37 posto, dok je većina dionica trgovanje završila s padom cijene, primjerice dionica Instituta IGH s padom za 1,60 posto, Diokija za 1,91 posto, Atlantske plovidbe za 3,77 posto, Dalekovoda za 5,97 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 117,30 118,84 118,50 18.874,50 1,07%
ATGR-R-A 621,01 622,01 621,01 52.196,19 -1,64%
DLKV-R-A 26,60 28,21 26,60 106.442,40 -5,97%
HT-R-A 206,05 209,00 209,00 1.084.518,75 0,71%
IGH-R-A 173,00 185,90 184,99 123.380,14 -1,60%
INA-R-A 4.240,00 4.255,00 4.245,01 67.949,23 0,21%
INGR-R-A 3,19 3,27 3,27 64.719,50 1,87%
ISTT-R-A 130,03 130,05 130,03 5.721,54 -7,12%
KOEI-R-A 737,00 737,10 737,00 22.847,70 0,20%
LEDO-R-A 7.940,04 7.940,04 7.940,04 7.940,04 -0,25%
OPTE-R-A 6,84 7,24 7,20 45.630,41 0,42%
PODR-R-A 247,00 250,00 247,00 43.185,00 0,00%
PTKM-R-A 214,88 223,98 214,90 373.423,01 -5,12%
ULPL-R-A 163,72 180,90 180,90 78.945,20 3,37%
VART-R-1 13,00 15,99 15,96 172.989,47 22,77%
VERN-R-A 46,50 46,51 46,50 8.277,95 -5,39%
VIRO-R-A 616,00 618,02 616,00 14.180,12 -1,28%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 290,17 294,00 290,17 122.525,80 -0,03%
ARNT-R-A 136,55 140,00 140,00 6.291,65 2,17%
ATPL-R-A 306,00 307,00 306,00 162.192,96 -3,77%
BD62-R-A 19,00 20,00 20,00 1.950,00 -1,96%
BLJE-R-A 64,04 65,80 65,80 64.471,36 1,23%
DDJH-R-A 75,03 76,98 75,03 13.350,48 -2,53%
DIOK-R-A 20,28 21,49 20,50 200.547,79 -1,91%
ERNT-R-A 1.300,00 1.316,01 1.300,00 363.886,91 -1,88%
HBVD-R-A 115,09 115,09 115,09 57.545,00 0,00%
HCVT-R-A 200,00 200,00 \ 3.992.400,00 \
HCVT-R-A 141,00 141,00 141,00 12.126,00 -0,01%
HDEL-R-A 103,28 106,73 106,73 5.708,51 -0,25%
HGSP-R-A 1,02 1,02 1,02 255,00 -1,92%
HIMR-R-A 195,00 199,98 199,98 4.154,76 3,08%
HMAM-R-A 180,00 180,00 180,00 390.240,00 0,00%
IKBA-R-A 948,88 948,88 948,88 17.079,84 -5,11%
INDG-R-A 132,59 132,71 132,60 11.939,43 -0,13%
IPKK-R-A 199,99 209,00 200,00 29.608,92 3,01%
JDBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 13.000,00 0,00%
JDOS-R-A 2.899,98 2.899,98 2.899,98 14.499,90 0,00%
JNAF-R-A 2.400,00 2.400,00 2.400,00 9.600,00 -0,04%
KNZM-R-A 139,00 139,00 139,00 1.251,00 -2,11%
KODT-R-A 1.150,00 1.162,00 1.150,00 27.650,03 -1,03%
KORF-R-A 143,00 143,11 143,11 258.031,01 0,08%
KRAS-R-A 405,00 405,01 405,00 48.195,10 -1,22%
LKRI-R-A 120,00 122,00 120,00 11.860,08 1,68%
LPLH-R-A 34,00 34,00 34,00 1.972,00 -1,05%
LVCV-R-A 116,50 117,77 117,77 7.268,41 12,16%
PLAG-R-A 2.250,00 2.250,00 2.250,00 11.250,00 3,93%
SLPF-R-A 25,00 25,00 25,00 11.975,00 0,00%
THNK-R-A 642,01 655,26 642,01 25.130,38 -2,87%
TISK-R-A 215,49 215,61 215,49 47.419,66 -0,02%
VDKT-R-A 327,02 332,00 327,02 29.561,71 -0,90%
VLBT-R-A 4,41 4,41 4,41 20.546,19 42,26%
VPIK-R-A 115,10 117,21 117,01 26.750,95 -3,65%
ZABA-R-A 34,23 34,90 34,90 7.919,43 1,72%
ZVCV-R-A 60,00 62,05 60,00 26.774,45 -0,33%
Domaći MTP
PRFC-R-A 14,00 14,00 14,00 1.442,00 -0,07%
RZVI-R-A 32,75 32,75 32,75 1.146.250,00 -2,24%
SNHO-R-A 150,00 150,00 150,00 600,00 2,74%
Inozemni MTP
FNOI-D-137A 98,71 98,71 98,71 2.821,94 \
FNOI-D-141A 94,82 95,01 95,01 2.714,99 \
FNOI-D-147A 90,32 90,51 90,51 2.586,35 \
FNOI-D-151A 87,57 87,61 87,61 2.504,37 \
FNOI-D-157A 83,33 83,51 83,51 2.386,29 \
FNOI-D-161A 80,77 81,06 80,77 2.310,86 \
FNOI-D-167A 76,82 77,01 77,01 2.200,41 \
FNOI-D-171A 73,82 74,01 74,01 2.114,64 \
FNOI-D-177A 71,32 71,36 71,36 2.039,81 \
FNOI-D-181A 68,62 68,66 68,66 1.962,62 \
FNOI-D-187A 66,13 66,16 66,16 1.891,21 \
FNOI-D-191A 64,55 64,56 64,56 1.845,59 \
FNOI-D-197A 62,05 62,05 62,05 1.773,90 \
RHMF-O-167A 105,60 105,60 105,60 3.168.000,00 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 103,10 103,10 103,10 30.930,00 -5,93%
EGB-S-LDX1 132,40 132,40 132,40 132,40 -6,76%
EGB-S-LDX3 64,30 71,80 66,50 108.507,20 -12,15%
EGB-S-LGD2 109,94 114,19 111,11 108.818,50 4,23%
EGB-S-LSL1 21,66 21,66 21,66 1.018,02 -1,55%
EGB-S-SBU1 63,50 63,50 63,50 2.540,00 15,04%
EGB-S-SDX3 70,00 75,11 74,37 50.227,59 16,48%
EGB-S-TSWL 104,60 107,75 104,60 71.544,69 4,61%
Ukupan promet
13.067.314,24
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Indeks Mirex viši za 0,08 posto
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda, porastao je u utorak, pokazali su podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima, vrijednost tog indeksa je u odnosu na prethodni dan porasla za 0,08 posto, na 182,8751 bodova.
Rast indeksa posljedica je rasta vrijednosti kod većine obveznih mirovinskih fondova. Pritom je najviše porasla vrijednost fonda Raiffeisen, za 0,24 posto, na 182,2222 bodova. Fond Erste Plavi također je ostvario rast, za 0,04 posto na 188,9566 bodova, kao i fond AZ koji je na vrijednosti dobio 0,01 posto i iznosio 188,0667 bodova.
Istodobno je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala za 0,04 posto, na 166,1619 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
27. 05. 28. 05.
Mirex 182,7369 182,8751 0,08
AZ OMF* 188,0512 188,0667 0,01
Erste Plavi OMF. 188,8788 188,9566 0,04
PBZ Croatia osig.OMF 166,2354 166,1619 -0,04
Raiffeisen OMF 181,7811 182,2222 0,24
AZ benefit DMF** 196,9058 196,4640 -0,22
AZ profit DMF 218,6665 218,4857 -0,08
Croatia osiguranje DMF 134,8464 134,8444 0,00
Erste Plavi Expert DMF 158,0851 158,1412 0,04
Erste Plavi Protect DMF 160,1528 159,0661 -0,68
Raiffeisen DMF 172,8502 173,2988 0,26
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,7434 107,5869 -0,15
Auto Hrvatska ZDMF 121,5337 121,3505 -0,15
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,7249 209,5285 -0,09
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,8817 204,7178 -0,08
AZ VIP ZDMF 221,0129 220,8421 -0,08
AZ ZABA 102,1233 102,0277 -0,09
AZ Zagreb ZDMF 160,7119 160,5649 -0,09
ZDMF cestarski fond 140,4791 140,3902 -0,06
ZDMF Croatia osiguranje 118,4433 118,4343 -0,01
ZDMF Ericsson N. Tesla 182,2001 182,4793 0,15
ZDMF HEP grupa 124,5186 124,5220 0,00
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,5336 134,4027 -0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,9667 196,2484 0,14
ZDMF Novinar 167,5685 167,8379 0,16
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,4709 137,1673 -0,22
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,1508 120,0250 -0,10
ZDMF T-HT 156,3220 156,3013 -0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.409 - Tokyo/Nikkei 14.326 14.311 London/FTSE-100 6.661 6.762 Frankfurt/DAX 30 8.349 8.480
*Izvor: REUTERS
U utorak su na Wall Streetu cijene dionica porasle, nakon tri dana pada, pri čemu je Dow Jones indeks dosegnuo novu rekordnu razinu jer su ulagače ohrabrile najave središnjih banaka da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku.
Dow Jones ojačao je 0,69 posto, na 15.409 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,63 posto, na 1.660 bodova, a Nasdaq indeks 0,86 posto, na 3.488 bodova.
Na Wall Streetu je prvog radnog dana u ovom tjednu, nakon blagdana u ponedjeljak, vladalo dobro raspoloženje zahvaljujući najavama iz europske i japanske središnje banke da će i dalje voditi labavu monetarnu politiku.
To je ohrabrilo ulagače koji su 'na iglama' još od polovice prošloga tjedna zbog špekulacija da bi američki Fed uskoro mogao smanjiti, a do kraja godine i sasvim ukinuti poticajne monetarne programe.
Programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica Fed mjesečno na financijska tržišta ulijeva 85 milijardi dolara, što je glavni razlog snažnog, gotovo 17-postotnog rasta S&P 500 indeksa od početka godine, pa je pitanje kako će tržište reagirati kada izgubi tu podršku.
Ulagače su jučer ohrabrili i bolji nego što se očekivalo podaci iz američkog gospodarstva. Indeks povjerenja potrošača dosegnuo je u svibnju najvišu razinu u pet godina, dok su cijene kuća u ožujku porasle po najvećoj stopi u gotovo sedam godina, što ukazuje na oporavak potrošnje i tržišta nekretnina.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 1,62 posto, na 6.762 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,16 posto, na 8.480 bodova, a pariški CAC 1,39 posto, na 4.050 bodova.
Europska tržišta dionica oslabila su danas u oskudnoj trgovini pod pritiskom dobitnosnih prodaja koje su potaknule bojazni da bi američka središnja banka u narednim mjesecima mogla smanjiti poticajne mjere za gospodarstvo.
Indeks Londonske burze Ftse tako je kliznuo 1,5 posto, na 6.661 bod, a na približno istom postotnom gubitku bio je i frankfurtski DAX, spustivši se na 8.349 bodova. Pariški CAC oslabio je 1,3 posto i iznosio je 3.999 bodova.
Ulagače i dalje zabrinjavaju signali iz američke središnje banke da bi u narednim mjesecima mogla srezati poticajne mjere ako se gospodarski oporavak pokaže održivim.
Jučer objavljeni ohrabrujući podaci o stanju na američkom tržištu nekretnina i o povjerenju američkih potrošača dodatno su potpirili takve bojazni na tržištima.
"Snažni podaci o povjerenju potrošača, koji su nesumnjivo povezani s rastom cijena nekretnina, pokazuju da bi američki gospodarski rast trebao ubrzati", drži Arnaud Poutier iz IG Francea.
"U kratkoročnoj perspektivi tržište to smatra mačem s dvije oštrice jer bi snažniji podaci mogli potaknuti Fed da sreže program kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. Dugoročno gledano, svi ipak dajemo prednost ekonomskom rastu u odnosu na pomoć središnjih banaka", dodaje.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 0,1 posto, na 14.326 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2948 1,2977 1,2837
USD/JPY 101,17 102,52 100,95
GBP/USD 1,5104 1,5117 1,5006
USD/CHF 0,9644 0,9790 0,9599
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru danas je blago uvećan na međunarodnim deviznim tržištima, iako pritiske na jedinstvenu europsku valutu i dalje podržavaju očekivanja daljnjeg ublažavanja monetarne politike u eurozoni.
Euro je tako ojačao prema dolaru 0,27 posto, na 1,2889 dolara. Dolar je istodobno oslabio i prema jenu, za 0,66 posto, te se njime trgovalo po 101,66 jena. Analitičari tumače da su euru podršku pružile uobičajene kupovine kompanija na kraju mjeseca ali očekuju da će i dalje biti ranjiv, s obzirom da postoji vjerojatnost daljnjeg smanjenja kamatnih stopa u eurozoni.
"Euro je i dalje na donjoj granici raspona u kojem se kreće u posljednje vrijeme i vjerojatno će nastaviti kliziti. Na kretanje njegova tečaja utječu i očekivanja da će Fed dokinuti kvantitativno ublažavanje, no mislim da je značajniji faktor taj što je američki gospodarski rast snažniji u odnosu na japanski i onaj eurozone", tumači Daisuke Karakama, tržišni ekonomist u Mizuho Corporate Banku.
Od važnijih vijesti za eurozonu izdvajaju se najnovije prognoze Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prema kojima se eurozoni prognozira pad gospodarstva od 0,6 posto u ovoj godini. Snižene su i prognoze za njezina najveća gospodarstva, ukjučujući Francusku i Italiju. Jen je danas ojačao prema dolaru jer mu je na ruku išlo slabljenje tržišta dionica. Japansku valutu ulagači smatraju sigurnim utočištem u neizvjesnim vremenima pa njezina vrijednost jača kada rizična imovina poput dionica bilježi pad vrijednosti.
S druge strane, spekulacije da bi američka središnja banka mogla smanjiti poticaje održavale su dolar blizu najviše razine u posljednje tri godine u odnosu na vodeće svjetske valute.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 28. 05. USLIB 0,13370 -0,013 Y,19278 0,27275 0,41526 28. 05. EULIB 0,02500 -0,001 0,05786 0,11429 0,19643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 30. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5562 5,8611 8,8211 5,7619 6,0391 8,7310
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, blago ojačala prema euru, za 0,05 posto, a ojačala je i prema švicarskom franku i britanskoj funti, dok je oslabila prema američkom dolaru.
Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenuje od sutra, iznosi 7,556230 kuna i za 0,05 posto je niži nego na jučerašnjoj tečajnoj listi.
Tečaj švicarskog franka snižen je za 0,03 posto, na 6,039186 kuna po srednjem tečaju, a niži je i tečaj britanske funte i to za 0,16 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,821188 kuna.
Istodobno je tečaj američkog dolara u odnosu na jučerašnju tečajnicu povećan za 0,22 posto, pa srednji tečaj dolara na iznosi 5,861177 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 30. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,6100 6,0227 9,0571 6,2051
OTP Banka Hrvatska 7,6185 5,9872 9,0195 6,1955
Štedbanka 7,6484 6,0370 9,0046 6,1648
Partner banka 7,6200 6,0422 9,0004 6,1953
Erste&Steiermarkische 7,6170 6,0150 9,0870 6,2190
Hrvatska poštanska banka 7,6250 6,0859 9,1325 6,2952
Splitska banka 7,6185 6,0100 9,0461 6,2139
Podravska banka 7,7345 6,0567 9,0394 6,2100
Istarska kreditna banka 7,6250 6,0250 9,0681 6,2324
Karlovačka banka 7,6270 6,0380 9,0873 6,2213
Croatia banka 7,6287 5,9871 8,9940 6,1956
Sberbank 7,6500 6,0194 9,0682 6,2506
Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 6,0432 9,0892 6,2522
Fina 7,5850 6,0859 9,1325 6,2952
Privredna banka 7,6250 6,1058 9,0472 6,2736
Centar banka 7,6204 5,9901 9,0417 6,2203
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5788 5,8787 8,8476 6,0573
Zagrebačka banka 7,6000 5,9400 8,9328 6,1199
OTP Banka Hrvatska 7,6050 5,9580 8,9578 6,1653
Štedbanka 7,6180 5,9655 8,9155 6,1037
Partner banka 7,6100 6,0026 8,9690 6,1640
Erste&Steiermarkische 7,6050 5,9811 9,0372 6,1841
Hrvatska poštanska banka 7,6150 5,9959 8,9976 6,2022
Splitska banka 7,6085 5,9200 8,9799 6,1100
Podravska banka 7,7338 5,9567 8,9994 6,1800
Istarska kreditna banka 7,6150 5,9800 8,9623 6,2022
Karlovačka banka 7,6150 5,9890 9,0135 6,1708
Croatia banka 7,6136 5,9461 8,9323 6,1593
Sberbank 7,6300 5,9901 9,0241 6,2204
Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,9431 8,9891 6,1521
Fina 7,5750 5,9959 8,9976 6,2022
Privredna banka 7,6150 5,9861 8,9576 6,2112
Centar banka 7,6106 5,9608 8,9976 6,1901
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska d) Kupovni
tečaj za efektivu i
čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5335 5,8435 8,7947 6,0210
Zagrebačka banka 7,5000 5,7392 8,6308 5,9130
OTP Banka Hrvatska 7,4917 5,7186 8,6930 5,9294
Štedbanka 7,5037 5,7268 8,5589 5,8596
Partner banka 7,5000 5,7007 8,6805 5,9013
Erste&Steiermarkische 7,5050 5,7099 9,6888 5,9043
Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,7146 8,6183 5,8821
Splitska banka 7,5080 5,7499 8,6710 6,0029
Podravska banka 7,5100 5,7371 8,6651 5,9600
Istarska kreditna banka 7,5050 5,7150 8,6712 5,8912
Karlovačka banka 7,5050 5,7000 8,5786 5,8731
Croatia banka 7,5086 5,7410 8,7241 5,9522
Sberbank 7,5300 5,7264 8,6889 5,9486
Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,7429 8,6889 5,9519
Fina 7,5150 5,7146 8,6183 5,8821
Privredna banka 7,5150 5,6941 8,6928 5,9084
Centar banka 7,5108 5,74615 8,6624 5,8882
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4850 5,6818 8,5445 5,8538
OTP Banka Hrvatska 7,4796 5,6836 8,6047 5,8871
Štedbanka 7,4737 5,6696 8,4733 5,8010
Partner banka 7,4900 5,6615 8,6437 5,8739
Erste&Steiermarkische 7,4950 5,6780 8,5700 5,8700
Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,6289 8,4890 5,7939
Splitska banka 7,4985 5,6774 8,6048 5,9111
Podravska banka 7,4950 5,6671 8,5751 5,9100
Istarska kreditna banka 7,4950 5,6800 8,6535 5,8580
Karlovačka banka 7,4950 5,6500 8,5033 5,8215
Croatia banka 7,4935 5,7058 8,6624 5.9159
Sberbank 7,5100 5,6971 8,6448 5,9184
Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,6428 8,5888 5,8518
Fina 7,4950 5,6289 8,4890 5,7939
Privredna banka 7,5050 5,6371 8,6059 5,8494
Centar banka 7,5003 5,7293 8,6447 5,8580
6. Pad BDP-a neće pokolebati Vladu
Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju za 1,5 posto neće pokolebati Vladu, poručio je premijer Zoran Milanović, najavivši nastavak fiskalne konsolidacije, dok čelnici oporbe smatraju da pad gospodarstva pokazuje da su potrebne promjene u ekonomskoj politici.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine pao 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je šesto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi. To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Hine makroekonomisti procjenjivali u prosjeku da će BDP pasti 1,2 posto.
Premijer Milanović ocijenio je da ne može biti zadovoljan podacima DZS-a te najavio nastavak fiskalne konsolidacije.
"I dalje je pad i mi s time ne možemo biti zadovoljni, moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske. Dakle, fiskalna konsolidacija mora ići dalje, ne možemo trošiti više nego što imamo, ne možemo ići u dugove. To naprosto ne drži vodu", rekao je Milanović na sjednici Vlade.
Ministar financija Slavko Linić ni najmanje zadovoljan daljnjim padom BDP-a, no smatra da će rezultati u drugom polugodištu biti bolji.
"Evidentno je da je kriza u privatnom sektoru toliko jaka i da su učinci predstečajnih nagodbi i Vladinih mjera o prolongaciji plaćanja obveza prema porezima u prva tri mjeseca - minimalni. Ali je evidentno i da će rezultati u drugom polugodištu ipak biti bolji", ocijenio je ministar financija uoči današnje sjednice Vlade. Istaknuo je o da su potrebni daleko veći napori i da treba osposobiti privatni sektor da razvija djelatnosti i u njih ulaže.
"Mjere koje je Vlada pripremila i počela primjenjivati krajem prošle godine daju male rezultate, ali prave rezultate ćemo moći vidjeti tek do kraja godine", zaključio je ministar financija.
Za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića ovaj pad BDP-a i nije tako tragičan, s obzirom da su očekivanja bila prilično loša.
"Nije optimistično, ali je bolje nego što smo zapravo očekivali. To je zapravo u ovom trenutku dobro. Ako bi se u sljedeća dva kvartala popravila turistička sezona, uz, nadajmo se, bar jedan znatniji investicijski zahvat do kraja godine, možda bi ova godina mogla biti bez pada, što bih smatrao velikim uspjehom s obzirom na stanje u zemlji, ali i okruženju", rekao je Vidošević novinarima.
7. Industrijska proizvodnja neočekivano pala 0,5 posto
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju pala za 0,5 posto na godišnjoj razini, što je slabiji podatak nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u travnju pala za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine oslabila za 0,5 posto.
To je slabiji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u travnju industrijska proizvodnja porasla za 1,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom je njih troje očekivalo rast između 0,5 i 5 posto, a jedan pad od 0,5 posto.
Od početka godine industrijska proizvodnja znatno oscilira. U siječnju je porasla za 3,4 posto, u veljači pala oštrih 4,1 posto, da bi u ožujku za toliko porasla.
„Posljednji podaci DZS-a o industrijskoj proizvodnji nisu potvrdili oporavak industrijske proizvodnje. Naime, nakon 4,1-postotnog rasta u ožujku, u travnju je obujam industrijske zabilježio pad od 0,5 posto u odnosu na travanj prošle godine. Tako su, uz iznimku kolovoza prošle godine te siječnja i ožujka ove godine, nastavljena negativna kretanja koja traju još od siječnja 2012. godine. Snažniji pad proizvodnje djelomično je ublažen izrazito niskom bazom, s obzirom da je u travnju prošle godine proizvodnja pala za 9,4 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrajući prema GIG-u, najviše je, 13,2 posto na godišnjoj razini, porasla proizvodnja energije, dok je u kategoriji intermedijarnih proizvoda zabilježen rast od 1,2 posto.
U ostalim je segmentima u travnju zabilježen pad proizvodnje. Najviše je, 10,4 posto, potonula proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 7,8, a kapitalnih proizvoda za 6,2 posto.
Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 0,7 posto.
8. OECD poziva ECB na odvažnije poteze uz prognozu pada BDP-a eurozone od 0,6 posto
Europska središnja banka (ECB) morat će razmisliti o uvođenju novih mjera kako bi pomogla izlasku eurozone iz recesije, objavila je danas Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), prognozirajući eurozoni pad BDP-a od 0,6 posto u ovoj godini.
"Europa je u teškoj situaciji", kazao je glavni OECD-ov ekonomist Pier Carlo Padoan. "Držimo da bi ECB trebala razmotriti agresivnije opcije. Mi bismo to nazvali kvantitativnim ublažavanjem u stilu eurozone".
ECB stoga pozivaju da razmotre odvažnije poteze od aktualnog smanjenja ključnih kamatnih stopa i da razmisle i o snižavanju kamatne stope na depozite banka u središnjoj banci, trenutno u visini nula posto.
To bi značilo da bi ECB ubuduće komercijalnim bankama naplaćivala za prekonoćne depozite i time ih zapravo poticala da novac, umjesto da ga drže kod središnje banke, pretoče u zajmove kompanijama i kućanstvima.
Gospodarstvo eurozone prolazi kroz najdublju recesiju od utemeljenja 1999. a uvelike ga je potresla dužnička i bankovna kriza, dovevši u jednom trenutku u pitanje i opstanak 17-članog monetarnog bloka.
Obzirom da još čeka na oporavak, i to gotovo godinu dana nakon što su iz ECB-a najavili "da će učiniti sve što bude potrebno" da bi se spasila eurozona, OECD u najnovijem izvješću poziva ECB da razmotri nove načine pomoći, uključujući i program kvantitativnog ublažavanja po uzoru na onaj koji provodi američka središnja banka Fed. OECD nije detaljnije govorio o tome bi li ECB trebala slijediti primjer Feda, koji svakog mjeseca kupuje 85 milijardi dolara vrijednih obveznica, ali je upozorio da izostanak daljnjih mjera i osnaživanja banaka predstavlja značajan rizik.
Ekonomske prognoze OECD-a općenito su pesimističnije od onih Europske komisije i vlada eurozone. Francuskoj tako prognoziraju pad od 0,3 posto u ovoj godini, nasuprot padu od 0,1 posto koliko prognoziraju u Komisiji.
OECD je manje optimističan i po pitanju gospodarskih prognozi za Grčku u odnosu na njezine međunarodne zajmodavca. Grčko gospodarstvo po prognozama OECD-a u 2014. biti smanjeno za 1,2 posto, što bi značilo da sedmu godinu zaredom bilježi pad aktivnosti. U EK pak očekuju da će grčki BDP porasti iduće godine za 0,6 posto.
OECD je snizio prognoze i za Italiju kojoj za ovu godinu predviđaju pad od 1,8 posto. Za recesiju očekuju da će potrajati do kraja godine, nakon čega bi u 2014. mogao uslijediti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,4 posto.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821