Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
27. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Milanović: Vlada nije neodlučna
7. Vlada mora zaštititi siromašna kućanstva i ugrožene kupce energenata
8. ECB spreman pomoći pri uvođenju poreza na financijske transakcije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 27. 05. 105.010.000 305.010.000 55.010.000 0,92
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 36.510.000 0,24 1 tjedan 2.500.000 0,8 3 mjeseca 16.000.000 2,5 Ukupno 55.010.000 0,92
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: pozajmice ugovarane uz nižu kamatnu stopu
Unatoč tri puta većoj ponudi od potražnje, na Tržištu novca danas nisu podmirene sve potrebe za novcem, a pozajmice koje su ugovorene imale su u prosjeku nižu kamatu nego u petak.
Ukupno je danas prijavljeno 105,01 milijun kuna potražnje, za četvrtinu manje nego u petak. Istodobno, ponuda je dosegnula 305,01 milijun kuna, što je 15 posto manje. Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 36,51 milijun kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 0,26 posto ili 0,16 postotnih bodova manje nego u petak.
Plasirano je i 16 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tri mjeseca, uz kamatu od 2,5 posto, što je 0,51 postotni bod manje nego u petak. Danas je ugovoreno i 2,5 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, po kamatnoj stopi od 0,8 posto. Ukupni promet na tržištu danas je dosegnuo 55,01 milijun kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 0,92 posto, što je 0,08 postotnih bodova više nego krajem prošloga tjedna.
„Ponuda kuna bila je trostruko veća od potražnje. Unatoč tome potražnja nije u potpunosti podmirena, zbog ograničenja sudionika“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: blage promjene vrijednosti indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su započeli s blagim promjenama vrijednosti, odnosno Crobex je porastao za 0,17 posto, na 1.884,25 bodova, dok je Crobex10 pao za 0,09 posto, na 1.071,56 bodova.
Među sektorskim indeksima promjene su nešto značajnije, pa je tako vrijednost indeksa CROBEXindustrija povećana za 2,39 posto, dok su indeksi CROBEXtransport i CROBEXturist pali za oko 1,20 posto.
Današnji redovni promet Zagrebačke burze iznosio je nešto više od 9,9 milijuna kuna, a više od trećine tog iznosa, odnosno više od 3,5 milijuna kuna, ostvareno je samo dionicama Valamar Adria Holdinga. Njihova je cijena pritom porasla za 0,35 posto, na 142,61 kunu. Dionicama HT-a realizirano je 1,6 milijuna kuna prometa, uz porast cijene za 0,37 posto, na 209,78 kuna, dok je milijunski promet, od 1,1 milijun kuna, ostvaren još samo dionicama Petrokemije, koje su pritom pojeftinile za 1,08 posto, na 230 kuna.
Promet dionicama Diokija iznosio je 868,3 tisuće kuna, a njihova je cijena u današnjem trgovanju porasla za čak 19,33 posto, na 22,22 kune, vjerojatno uslijed očekivanja o rezultatima procesa predstečajne nagodbe.
Više od pola milijuna kuna prometa ostvareno je dionicama Leda, čija je cijena također porasla, i to za 2,25 posto, na 8.037 kuna, dok je dionicama Ingre i Instituta IGH ostvareno po 200-tinjak tisuća kuna prometa. Ingrina je dionicama pritom poskupjela za 3,10 posto, na 3,33 kuna, dok je dionica Instituta IGH pojeftinila za 9,13 posto, na 209 kuna.
Šesteroznamenkasti promet ostvaren je s još šest dionica, među kojima su s rastom cijene dan završile dionice Ericssona Nikole Tesle (2,77 posto) i AD Plastika (0,63 posto), a cijena dionica Turisthotela pala je za 5,92 posto, Belja za 1,34 posto, Atlantske plovidbe za 0,82 posto, dok se dionicama Podravke cijena nije mijenjala i iznosi 249,99 kuna.
Među vijestima dostavljenima danas Zagrebačkoj burzi dominiraju najave glavnih skupština ili objave odluka s već održanih skupština, uz nekoliko iznimki, poput obavijesti DTR-a da je Milan Carić iz Zagreba, koji djeluje zajedno s Antom Nobilom, na javnoj dražbi 20. svibnja stekao 65,45 postotni udio u toj tvornici rublja. Istodobno, u dnevnom je tisku objavljena obavijest Cerića o nastanku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje preostalih dionica DTR-a.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 119,30 120,45 120,40 106.089,50 0,63% ATGR-R-A 620,02 633,00 633,00 17.050,06 -0,63% CROS-P-A 7.300,00 7.300,00 7.300,00 21.900,00 -0,69% DLKV-R-A 28,00 29,50 29,00 33.161,73 -1,69% HT-R-A 208,40 209,78 209,78 1.617.003,91 0,37% IGH-R-A 202,22 230,20 209,00 223.723,80 -9,13% INA-R-A 4.261,50 4.261,50 4.261,50 17.046,00 -1,56% INGR-R-A 3,21 3,36 3,33 239.585,01 3,10% LEDO-R-A 8.000,00 8.039,00 8.037,00 506.058,96 2,25% MGMA-R-A 0,57 0,58 0,57 2.076,23 -12,31% OPTE-R-A 6,81 7,03 6,81 23.197,62 -3,40% PODR-R-A 249,99 250,00 249,99 105.499,90 0,00% PTKM-R-A 230,00 233,50 230,00 1.167.403,07 -1,08% ULPL-R-A 178,00 181,99 180,89 8.287,93 -2,20% VART-R-1 12,13 13,00 12,50 32.199,13 -10,52% Redovito Tržište ACI-R-A 3.455,00 3.549,98 3.455,00 27.890,96 -2,07% ADRS-R-A 327,01 328,00 327,02 42.579,91 -1,80% ARNT-R-A 137,03 137,03 137,03 3.425,75 -5,49% ATPL-R-A 312,43 322,00 312,43 121.616,45 -0,82% BD62-R-A 21,90 21,98 21,98 11.533,50 7,59% BLJE-R-A 66,21 67,00 67,00 105.377,62 -1,34% BPBA-R-A 10,50 10,50 10,50 1.995,00 -25,00% DDJH-R-A 77,10 78,70 77,10 64.315,18 -1,90% DIOK-R-A 18,55 22,96 22,22 868.363,38 19,33% ERNT-R-A 1.312,00 1.340,00 1.340,00 116.207,60 2,77% FNVC-R-A 71,00 73,00 71,00 6.332,25 -2,74% HBVD-R-A 115,09 115,09 115,09 57.199,73 1,85% HCVT-R-A 130,51 130,51 130,51 30.669,85 8,30% HDEL-R-A 106,00 112,00 112,00 59.859,54 -1,71% HIMR-R-A 194,00 194,00 194,00 9.506,00 0,00% HPDG-R-A 20,00 20,00 20,00 3.100,00 14,09% HUPZ-R-A 1.082,00 1.085,00 1.082,00 15.167,00 0,19% INDG-R-A 132,11 132,11 132,11 660,55 1,62% IPKK-R-A 194,03 205,00 205,00 5.832,09 0,00% JDPL-R-A 68,00 70,00 68,00 3.312,00 -6,21% KNZM-R-A 138,00 138,00 138,00 1.656,00 0,00% KODT-P-A 1.055,00 1.055,00 1.055,00 1.055,00 0,96% KORF-R-A 142,60 144,75 142,61 3.511.899,67 0,35% KRAS-R-A 411,00 411,00 411,00 74.391,00 0,00% KSST-R-A 440,00 440,00 440,00 1.320,00 7,31% KTJV-R-A 15,56 16,00 16,00 3.267,48 -1,17% LKRI-R-A 120,00 122,43 122,43 36.175,70 2,03% MIV-R-A 3.400,00 3.400,00 3.400,00 34.000,00 -1,45% PLAG-R-A 2.200,00 2.200,00 2.200,00 6.600,00 1,62% SAPN-R-A 172,00 172,00 172,00 2.580,00 -1,71% SLRS-R-A 378,97 402,99 402,99 15.381,81 6,33% THNK-R-A 651,00 670,01 670,00 71.124,96 3,88% TISK-R-A 215,41 215,41 215,41 29.941,99 0,00% TUHO-R-A 1.350,01 1.352,01 1.350,01 101.259,13 -5,92% VPIK-R-A 118,22 120,00 118,22 37.640,51 -1,48% ZABA-R-A 35,00 36,24 35,95 15.523,18 -1,34% Domaći MTP BCIN-R-A 260,00 260,00 260,00 6.500,00 4,00% ISAU-R-A 26,35 26,35 26,35 26,35 -30,62% PRFC-R-A 14,01 14,01 14,01 1.148,82 -4,04% SNHO-R-A 150,00 150,00 150,00 15.000,00 3,45% VLHO-R-A 90,10 92,50 90,10 10.758,57 0,11% Inozemni MTP FNOI-D-137A 98,71 98,80 98,71 8.980,10 \ FNOI-D-141A 94,60 94,61 94,61 8.603,38 \ FNOI-D-147A 90,02 90,10 90,02 8.189,45 \ FNOI-D-151A 87,38 87,40 87,38 7.947,05 \ FNOI-D-157A 83,10 83,10 83,10 3.215,77 \ FNOI-D-161A 81,00 81,00 81,00 3.134,50 \ FNOI-D-167A 76,40 76,40 76,40 2.956,49 \ FNOI-D-171A 73,40 73,40 73,40 2.840,40 \ FNOI-D-177A 70,40 70,40 70,40 2.724,31 \ FNOI-D-181A 67,40 67,40 67,40 2.608,22 \ FNOI-D-187A 65,20 65,20 65,20 2.523,08 \ FNOI-D-191A 63,50 63,50 63,50 2.457,30 \ FNOI-D-197A 61,40 61,40 61,40 2.376,03 \ Inozemni MTP EGB-S-LBU1 109,90 110,50 109,90 60.475,00 -0,09% EGB-S-LDX2 102,30 102,70 102,30 59.263,30 3,86% EGB-S-LDX3 66,70 68,00 66,70 20.140,00 \ EGB-S-LSL1 24,08 24,08 24,08 12.040,00 7,98% EGB-S-LWL1 64,65 65,23 64,76 11.948,68 2,74% EGB-S-SDX3 74,95 75,43 74,95 17.643,55 \ EGB-S-SGD2 150,27 150,27 150,27 15.027,00 -2,87% Ukupan promet 9.907.570,99
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,05 posto
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda, u petak je ponovno porasla nakon višednevnog pada u prethodnim trgovanjima.
Prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prijašnji dan porasla 0,05 posto, popevši se na 182,8799 bodova. Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je najviše porasla vrijednost fonda Raiffeisen, za 0,1 posto, na 182,1586 bodova.
Vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja ostvarila je rast od 0,04 posto, na 166,2528 bodova, a fonda AZ za 0,02 posto, na 188,1311 bodova. Fond Erste Plavi pritom je ostvario neznatan rast, na 188,8400 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 23. 05. 24. 05. Mirex 182,7961 182,8799 0,05 AZ OMF* 188,0918 188,1311 0,02 Erste Plavi OMF. 188,8311 188,8400 0,00 PBZ Croatia osig.OMF 166,1824 166,2528 0,04 Raiffeisen OMF 181,9712 182,1586 0,10 AZ benefit DMF** 197,4150 196,8577 -0,28 AZ profit DMF 219,0239 218,7442 -0,13 Croatia osiguranje DMF 134,8467 134,8748 0,02 Erste Plavi Expert DMF 158,0641 158,0625 0,00 Erste Plavi Protect DMF 160,2759 160,1654 -0,07 Raiffeisen DMF 173,0149 173,3480 0,19 ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,7443 107,7582 0,01 Auto Hrvatska ZDMF 121,6621 121,4462 -0,18 AZ Dalekovod ZDMF*** 209,8709 209,6869 -0,09 AZ Hr. kontrola zračne plov. 205,1803 204,9503 -0,11 AZ VIP ZDMF 221,2893 221,0830 -0,09 AZ ZABA 102,4760 102,0493 -0,42 AZ Zagreb ZDMF 160,8865 160,7331 -0,10 ZDMF cestarski fond 140,3141 140,3662 0,04 ZDMF Croatia osiguranje 118,4506 118,4742 0,02 ZDMF Ericsson N. Tesla 182,2098 182,5434 0,18 ZDMF HEP grupa 124,5051 124,5269 0,02 ZDMF Hrvatskih autocesta 134,6210 134,5553 -0,05 ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,2844 196,4254 0,07 ZDMF Novinar 167,5078 167,8825 0,22 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,4020 137,4244 0,02 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,0312 120,1090 0,06 ZDMF T-HT 156,2352 156,2995 0,04
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 15.303 Tokyo/Nikkei 14.142 14.612 London/FTSE-100 - 6.654 Frankfurt/DAX 30 8.349 8.342
*Izvor: REUTERS
Nakon mjesec dana neprestanog rasta, prošloga su tjedna na Wall Streetu cijene dionica pale s rekordnih razina, pa je glavno pitanje među ulagačima je li to početak preokreta na tržištu ili samo kratki zastoj pred daljnji uspon.
Dow Jones indeks oslabio je prošloga tjedna 0,3 posto, na 15.303 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,1 posto, na 1.649 bodova, a za toliko je pao i Nasdaq indeks, zaronivši na 3.459 bodova.
Pad cijena dionica posljedica je strahovanja ulagača da će Fed uskoro početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca. Ti su programi najznačajniji pokretači rasta cijena dionica već dugo vremena, pa bi, plaše se ulagači, njihovim smanjivanjem tržište izgubilo glavnu podršku.
„Dosad smo se već trebali pripremiti za povlačenje Feda s financijskih tržišta. No, mislim da ulagači to koriste samo kao izlika za uobičajeno povlačenje s tržišta u svibnju, a mjesec je, eto, pri kraju“, kaže Bryant Evans, savjetnik u fondu Cozad Asset Management.
Trajanje i intenzitet uspona cijena dionica iznenadili su čak i veterane tržišta. Premda je prošloga tjedna pao više od 1 posto, S&P 500 indeks i dalje je na dobitku od početka godine golemih 15,7 posto, dosegnuvši najviše razine u povijesti, a veće korekcije cijena nije bilo još od studenoga prošle godine. Zbog toga su ulagači nesigurni. Povećana nestabilnost tržišta očekuje se i stoga što je ovaj tjedan skraćen za jedan radni dan, jer se u ponedjeljak na Wall Streetu zbog blagdana ne radi.
U fokusu ulagača bit će novi makroekonomski podaci. Očekuju se preliminarni podaci o bruto domaćem proizvodu SAD-a u prvom tromjesečju, povjerenju potrošača, osobnim dohocima i potrošnji Amerikanaca…
Na europskim burzama danas je zabilježen blagi oporavak indeksa nakon oštrih prošlotjednih gubitaka, predvođen talijanskim Fiatom, no uz mršav obujam trgovine jer zbog praznika danas ne rade tržišta u SAD-u i u Londonu.
U takvim okolnostima frankfurtski DAX indeks bio je u plusu 0,53 posto, popevši se na 8.349 bodova, a pariški CAC ojačao je 0,66 posto, na 3.982 boda.
Najveći dobitnik bila je dionica Fiata, sa skokom cijene od 3,2 posto, nakon napisa u Wall Street Journalu da je talijanski proizvođač automobila u pregovorima o potencijalnom financiranju za potrebe skorašnjeg otkupa dionica u Chrysleru koje još nisu u posjedu Fiata. "Tržište drži da se ta priča zakuhava", kazao je strateg tvrtke IG Vincenzo Longo. I dok mnogi ulagači očekuju da bi na tržištu dionica moglo uskoro doći do korekcije, dugoročni trend ostaje pozitivan, s obzirom da dionice nude bolje prinose od obveznica i gotovog novca. "Držim da je srednjoročni trend i dalje uzlazan", kazao je Hendrik Klein, čelnik tvrtke za upravljanje imovinom Da Vinci Invest.
Središnje banke svojim su injekcijama lividnosti i smanjenjem kamatnih stopa s ciljem podupiranja gospodarskog oporavka spustile prinose na obveznice i usmjerile ulagače dionicama, što je rezultiralo uzletom dionica.
Na burzama se, međutim, počelo opreznije trgovati nakon što je čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke prošli tjedan signalizirao da bi središnja banka uskoro moglo smanjiti mjere poticaja. Ulagači kažu da su na oprezu, premda ne očekuju veće korekcije.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 3,22 posto, na 14.142 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD 1,2943 1,2948 1,2914 USD/JPY 100,97 101,35 100,72 GBP/USD 1,5125 1,5156 1,5117 USD/CHF 0,9618 0,9637 0,9589
*Izvor: REUTERS
Na međunarodnim deviznim tržištima euro danas nije zabilježio veće promjene prema dolaru, u uvjetima slabašne i mirne trgovine s obzirom da britanska i tržišta u SAD-u danas nisu radila zbog praznika.
Euro je u takvom ozračju ojačao tek 0,1 posto i njime se trgovalo po 1,2944 dolara. Prema jenu je pak oslabio 0,3 posto, na 130,71 jen. I dolar je prema jenu oslabio oko 0,3 posto, na 100,96 jena, što je nedaleko 100,66 jena, njegove najniže razine od 10. svibnja.
Oštar pad cijena dionica, koji su prošli tjedan izazvale izjave dužnosnika američke središnje banke Fed o mogućem skorom smanjenju programa kupovina obveznica, ulagačima je poslužio kao izgovor za korekcije tečajeva nakon što je dolar prema jenu poskočio gotovo 20 posto od početka godine i time dosegnuo najvišu razinu u četiri i pol godine od 103,74 jena. Novi povod za daljnje prodaje dolara bio je današnji oštar pad indeksa Tokijske burze Nikkeija, od 3,2 posto, dok su tržišni sudionici uglavnom zanemarili blagi oporavak cijena dionica na europskim tržištima.
"Razumno je očekivati da će u idućih nekoliko dana doći do određenih korekcija tečaja dolara prema jenu", kazao je glavni valutni strateg u tvrtki SEB Carl Hammer.
Većina ekonomista ipak očekuje da će jen nastaviti silaznom putanjom, pod utjecajem dramatičnog ublažavanja monetarne politike koje je objavila japanska središnja banka početkom travnja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 24. 05. USLIB 0,13500 -0,008 0,19328 0,27275 0,41740 24. 05. EULIB 0,02500 0,003 0,05786 0,11643 0,19786
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 28. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5683 5,8469 8,8580 5,8008 6,0848 8,7853
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, blago ojačala prema euru, za 0,06 posto, dok je prema svim ostalim važnijim valutama oslabila.
Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,568322 kune.
U odnosu na tečajnicu od petka, kuna je oslabila prema ostalim važnijm valutama, prema američkom dolaru za 0,09 posto, prema britanskoj funti za 0,33 posto, a najviše, za 0,42 posto, prema švicarskom franku.
Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,846973 kune, funte 8,858055 kuna, a franka 6,084838 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 28. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b) Prodajni tečaj za devize c) Kupovni tečaj za devize d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6200 6,0307 9,0679 6,2248 OTP Banka Hrvatska 7,6235 5,9874 9,0181 6,2110 Štedbanka 7,6494 6,0406 9,0290 6,2023 Partner banka 7,6300 6,0271 9,0251 6,2302 Erste&Steiermarkische 7,6220 6,0160 9,0890 6,2460 Hrvatska poštanska banka 7,6250 6,0711 9,1707 6,3428 Splitska banka 7,6200 6,0152 9,0420 6,2298 Podravska banka 7,7469 6,0585 9,0590 6,2259 Istarska kreditna banka 7,6200 6,0200 9,1060 6,2795 Karlovačka banka 7,6250 6,0490 9,1641 6,2950 Croatia banka 7,6318 5,9867 8,9944 6,2126 Sberbank 7,6600 6,0282 9,0706 6,2978 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,0422 9,0792 6,2662 Fina 7,5950 6,0711 9,1707 6,3428 Privredna banka 7,6250 6,1119 9,0630 6,2889 Centar banka 7,6303 5,9756 9,0795 6,2673 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5910 5,8645 8,8846 6,1030 Zagrebačka banka 7,6100 5,9480 8,9435 6,1394 OTP Banka Hrvatska 7,6100 5,9582 8,9563 6,1807 Štedbanka 7,6190 5,9690 8,9396 6,1408 Partner banka 7,6200 5,9804 8,9838 6,2087 Erste&Steiermarkische 7,6100 5,9827 9,0391 6,2113 Hrvatska poštanska banka 7,6150 5,9814 9,0352 6,2491 Splitska banka 7,6100 5,9422 8,9758 6,1752 Podravska banka 7,7461 5,9595 9,0190 6,1959 Istarska kreditna banka 7,6100 5,9750 8,9997 6,2491 Karlovačka banka 7,6150 5,9980 9,0868 6,2420 Croatia banka 7,6167 5,9457 8,9324 6,1761 Sberbank 7,6400 5,9990 8,0264 6,2674 Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 5,9421 8,9791 6,1661 Fina 7,5750 5,9814 9,0352 6,2491 Privredna banka 7,6150 5,9921 8,9733 6,2267 Centar banka 7,6205 5,9463 9,0352 6,2369 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5456 5,8294 8,8314 6,0665 Zagrebačka banka 7,5100 5,7468 8,6411 5,9318 OTP Banka Hrvatska 7,4967 5,7188 8,6916 5,9443 Štedbanka 7,5047 5,7302 8,5820 5,8952 Partner banka 7,5100 5,7046 8,6827 5,9575 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,7023 8,6155 5,9203 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,7007 8,6543 5,9266 Splitska banka 7,5100 5,7378 8,6671 5,9687 Podravska banka 7,5200 5,7396 8,6839 6,0070 Istarska kreditna banka 7,5100 5,7050 8,7074 5,9357 Karlovačka banka 7,5050 5,7100 8,6505 5,9422 Croatia banka 7,5153 5,7417 8,7260 5,9692 Sberbank 7,5400 5,7359 8,6898 5,9936 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,7419 8,6789 5,9659 Fina 7,5150 5,7007 8,6543 5,9266 Privredna banka 7,5150 5,6998 8,7081 5,9229 Centar banka 7,5206 5,7475 8,6986 5,9327 Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4950 5,6893 8,5547 5,8725 OTP Banka Hrvatska 7,4846 5,6838 8,6034 5,9019 Štedbanka 7,4746 5,6729 8,4962 5,8363 Partner banka 7,5000 5,6657 8,6474 5,9371 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,6790 8,5720 5,8960 Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,6152 8,5245 5,8377 Splitska banka 7,5000 5,6823 8,6009 5,9262 Podravska banka 7,5050 5,6696 8,5939 5,9570 Istarska kreditna banka 7,5000 5,6800 8,6897 5,9022 Karlovačka banka 7,4950 5,6600 8,5747 5,8902 Croatia banka 7,5002 5,7066 8,6640 5.9327 Sberbank 7,5200 5,7066 8,6455 5,9631 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,6418 8,5788 5,8658 Fina 7,4950 5,6152 8,5245 5,8377 Privredna banka 7,5050 5,6428 8,6210 5,8637 Centar banka 7,5108 5,7154 8,6808 5,9022
6. Milanović: Vlada nije neodlučna
Sve što Vlada radi je s ciljem otvaranja radnih mjesta i postizanja socijalne sigurnosti te u tom smjeru donosi svoje odluke, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović na današnjem Danu poduzetnika, godišnjem okupljanju poslodavaca i poduzetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Milanović je odbacio kritiku prema kojoj je Vlada nedovoljno odlučna te je, reagirajući na poziv predsjednika HUP-a Ivice Mudrinića za stvaranjem društvenog konsenzusa o razvojnim pitanjima, rekao da je ipak Vlada ta koja na kraju donosi odluke.
Mudrinić, naime, smatra da je Vlada u prvoj godini mandata propustila povući najteže reformske poteze, zbog čega je, kako je rekao, Hrvatska još uvijek u kružnom toku, a ne na brzoj cesti ili autoputu razvoja.
Vlada se, kaže Mudrinić, previše oslonila na strategiju državnih investicija, koje se nisu dogodile.
Čelnik HUP-a drži da je ulazak u EU jedan od onih prijelomnih trenutaka u kojima se mora znati što se hoće i o tome postići društveni konsenzus.
Milanović pak kaže da je Vlada donijela niz važnih odluka i podsjeća na smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje PDV-a u turizmu te ukidanje nekih neporeznih nameta.
Nikako ne stoji da je porezno opterećenje gospodarstvu povećano, ističe Milanović, uz napomenu da prigovor o povećanju ukupnog opterećenja poreza i doprinosa u postotku BDP-a nije prikladan, jer su cijenu platili uglavnom građani.
Vlada će, kaže premijer, nastaviti uvoditi red u javne financije i stvarati povoljnu poduzetničku klimu i u tome je spremna razgovarati sa socijalnim partnerima i političkim rivalima.
Pritom je rekao kako je neprihvatljiva retorika opozicije po kojoj treba "demolirati" vlast, jer je to korak do psovke i pozivanje na najniže strasti.
Na dijalog je pozvao i sindikate javnog sektora poručujući da su korekcije na koje je Vlada bila prisiljena male u odnosu na privatni sektor.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović pozvao je na jačanje poduzetničkog duha i socijalnog partnerstva.
Većina gospodarskih pokazatelja je negativna, ali Hrvatska mora smoći snage kroz socijalni dijalog odrediti ciljeve i potom ih ostvariti, kaže Josipović.
Prostor za gospodarski oporavak vidi u izvozu, posebno u zemlje eurozone.
Smatra da se konkurentnost ne smije graditi isključivo na cijeni rada jer je to politički teško i ekonomski dvojbeno, a poslodavcima preporučuje razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Vrijeme je za dijalog i otvaranje najvažnijih razvojnih pitanja i perspektiva razvoja, kaže Josipović.
"Hukanje tamnoputim igračima, pjevanje ustaških pjesama, paljenje zastava nacionalnih manjina, nered i huliganstvo, nestat će samo ako mladima uz etičke poruke osiguramo budućnost i radna mjesta", kaže Josipović.
Takvu priliku otvara ulazak Hrvatske u EU, smatra šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren.
Članstvo u EU-u nije samo svjedočanstvo transformacije kroz koje je Hrvatska prošla nego i jedinstvena prilika, smatra Vandoren.
Pritom naglašava blagodati zajedničkog tržišta s 500 milijuna potrošača, koje je prilika, ali i kriterij i filter konkurentnosti.
Na Danu poduzetnika okupilo se nekoliko stotina poslodavaca i poduzetnika, više ministara te uglednici iz gospodarskog i javnog života. Uz Dan poduzetnika, HUP danas obilježava 20 godina rada tijekom kojih je izrastao u reprezentativnog i nezaobilaznog zastupnika poslovadaca u tripartnitnom dijalogu u Hrvatskoj i oblikovanju gospodarskih i socijalnih politika.
7. Vlada mora zaštititi siromašna kućanstva i ugrožene kupce energenata
Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske zatražio je danas da vlada zaštiti siromašna kućanstva i ugrožene kupce koji ne mogu plaćati skupu energiju, a zbog čega im se isključuje struja ili šalju ovrhe, te i otvorenim pismom pozvao vladu da donese uredbe o zaštititi energetski siromašnih kućanstava i ugroženih kupaca.
Predsjednik Saveza Nenad Kurtović na konferenciji za novinare u Osijeku je podsjetio da je do 8. svibnja, odnosno šest mjeseci od stupanja na snagu novog Zakona o energiji iz studenoga prošle godine, vlada trebala donijeti uredbu kojom se i u Hrvatskoj, sukladno direktivama EU, moralo definirati energetsko siromaštvo, ali i mjere pomoći kojima bi se to siromaštvo ublažilo.
"Nažalost šest mjeseci je prošlo, a takva uredba nije donijeta. Znamo da u Hrvatskoj brojna kućanstva žive ispod granice minimuma za osiguranje osnovnih uvjeta za dostojanstven život, što svakako podrazumijeva i pomoć za korištenje električne energije, plina i toplinske energije", rekao je Kurtović.
Savez je stoga od vlade i u otvorenom pismu zatražio da hitno ispuni svoju zakonsku obvezu i što prije donese potrebne akte, a kako bi se omogućilo da dio građana-potrošača koji žive u teškim uvjetima ostvari povoljnije uvjete opskrbe, bilo električnom energijom, prirodnim plinom ili toplinskom energijom, te ih se zaštitilo od iskapčanja ili provedbe mjere prisilne naplate.
Sramotno je da u 21. stoljeću u Hrvatskoj ima sve više građana kojima je upravo uskraćeno to pravo na korištenje energenata jer nisu u mogućnosti plaćati inače visoke cijene energenata, rekao je Kurtović, napominjući kako neke susjedne države, koje nisu tako blizu ulaska u EU kao Hrvatska, imaju to pitanje dobro riješeno, poput BiH i Srbije.
Naglasio je kako se direktiva EU o toj problematici odnosi na teško socijalno ugrožene građane, kao i bolesne, kojima se svakodnevno iskapča struja i drugi energenti i dolaze ovrhe.
Savez udruga za zaštitu potrošača ujedno se zauzeo za preispitivanje ovršnih troškova jer u tom sustavu neki za dug od primjerice sto kuna zaračunavaju i po više stotina kuna za odvjetničke ili bilježničke usluge.
Na novinarski upit kako komentira zahtjev ministra financija Slavka Linića da se smanji dopušteni minus na tekućim računima građana putem kredita na rok otplate od dvije godine, Kurtović je rekao "kako bi taj rok morao biti pet godina, jer banke su ionako privilegirane institucije".
Upozorio je pritom i na probleme brojnih građana s kreditima u švicarskim francima koji su dovedeni u bezizlaznu situaciju te podržao Udrugu Franak uz nadu da će uspjeti ostvariti svoje zahtjeve prema bankama.
8. ECB spreman pomoći pri uvođenju poreza na financijske transakcije
Europska središnja banka spremna je pomoći pri uvođenju planiranog europskog poreza na financijske transakcije kako bi ne bi destabilizirao financijska tržišta, izjavio je danas za Financial Times jedan bančin dužnosnik.
Skupina od 11 zemalja Europske unije, uključujući Njemačku, odlučila je u siječnju da će oporezivati transakcije na financijskim tržištima. Nadaju se da će odgovarajući porez biti uveden u siječnju iduće godine i da će pokriti dio troškova koji je prouzročila financijska kriza.
"Spremni smo konstruktivno surađivati s vladama i Europskom komisijom kako bismo bili sigurni da porez neće negativno utjecati na financijsku stabilnost", kazao je član izvršnog odbora ECB-a Benoit Coeure za ugledni londonski financijski dnevnik.
Iako ECB nije javno komentirao taj porez, guverner njemačke središnje banke i član upravnog vijeća ECB-a Jens Weidmann upozorio je prošlog mjeseca da bi njegovo uvođenje moglo imati neočekivane negativne implikacije po monetarnu politiku.
Prema aktualnom prijedlogu, porez bi obuhvaćao takozvane repo transakcije, odnosno kupoprodaje vrijednosnih papira uz unaprijed dogovorenu obvezu povratne kupoprodaje na dogovoreni dan.
Tržište repo ugovora igra pak središnju ulogu u poravnanju likvidnosti među komercijalnim bankama, podsjetio je njemački guverner.
"Ne bude li ono dobro funkcioniralo, transakcije će se preusmjeravati na eurosustav (europski sustav središnjih banaka) pa će središnje banke i dalje biti intenzivno uključene u poravnanje likvidnosti među bankama iako je kriza odavno završila", upozorio je Weidmann.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821