LONDON - Povjerenje potrošača u svijetu poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju, pa tako i u Hrvatskoj, koja se međutim i dalje nalazi među 10 najpesimističnijih nacija, pokazalo je danas objavljeno istraživanje konzultantske tvrtke Nielsen. Nielsenov indeks globalnog povjerenja potrošača u prvom tromjesečju ove godine ojačao je 2 boda, na 93. Očitanje indeksa ispod 100 bodova signalizira da su potrošači pesimistični u vezi potrošnje. Povjerenje se poboljšalo na 60 posto tržišta u svijetu, dok je, usporedbe radi, u zadnjem lanjskom tromjesečju poboljšanje povjerenja bilo zabilježeno na svega 33 posto tržišta. Po pojedinim zemljama, najoptimističniji su potrošači u Indoneziji (122 boda), potom u Indiji (120) i na Filipinima (118). U Europi su najoptimističniji potrošači u Norveškoj (106 bodova), pa se ta zemlja na globalnoj Nielesenovoj listi nalazi na 8. mjestu. Slijedi Švicarska, koja je na 10. mjestu, s indeksom 100. S druge, pak, strane, na jugu Europe povjerenje je ostalo vrlo slabo. Tako je na dnu globalne Nielsenove liste Portugal, sa svega 31 bodom. Odmah iznad je Grčka, sa 40 bodova, a zatim Mađarska, sa 43 boda. Iznad Mađarske plasirale su se Hrvatska i Italija, s indeksom povjerenja potrošača na 44 boda. Pritom je indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj porastao za 2 boda u odnosu na posljednje tromjesečje lani, a u Italiji za 5 bodova. Nielsen je on-line istraživanje o povjerenju potrošača proveo između 18. veljače i 8. ožujka, a obuhvatio je 29.000 ispitanika na 58 tržišta.
BRUXELLES - Najnoviji podaci o industrijskoj aktivnosti u eurozoni svjedoče o njezinom padu u travnju već 21 mjesec zaredom, a novi su u nizu pokazatelja koji jačaju pritiske na Europsku središnju banku (ECB) da snizi kamatne stope i time potakne kreditiranje i rast gospodarstva. Kako je objavila u četvrtak londonska istraživačka tvrtka Markit, indeks menadžera nabave (PMI) u 17-članoj eurozoni u travnju se spustio sa 46,8 na 46,7 bodova. Nešto je bolji od prvotno procijenjenih 46,5 bodova, no i dalje se čvrsto drži ispod granice od 50 bodova, što upućuje na pad aktivnosti. "Nema ničeg što bi upućivalo da će doći do skorog zaokreta u industrijskoj proizvodnji i do njezine stabilizacije, a to političarima nalaže veću obvezu da poduzmu brze mjere kako bi se stimulirao rast", kazao je glavni Markitov ekonomist Chris Williamson. Gospodarstvo eurozone bilježi pad već pet uzastopnih tromjesečja. Godišnja inflacija u travnju se spustila na najnižu razinu u posljednje tri godine, a nezaposlenost je dosegnula novu rekordnu razinu u ožujku, pokazali su početkom tjedna objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Indeks o tvorničkoj aktivnosti u Velikoj Britaniji, drugom najvećem gospodarstvu EU-a, koji izrađuju Markit i Chartered Institute of Purchasing and Supply, pokazao je da je PMI u travnju uvećan sa 48,6 na 49,8 bodova.
BRUXELLES - Obiman europski fond spasonosnih zajmova, kreiran s ciljem otklanjanja budućih kriza u eurozoni, dosegnuo je više od polovine ciljanog kapitala i na putu je da postane najimućnija svjetska financijska institucija, objavio je Europski stabilizacijski mehanizam (ESM). "Zahvaljujući doprinosu naših zemalja članica, ESM ima vrlo snažnu kapitalnu strukturu", kazao je Klaus Regling, izvršni direktor ESM-a. "Sukladno predviđanjima, 17 članica eurozone do 30. travnja 2013. prenijelo je treću tranšu uplaćenog kapitala u ESM", dodao je. ESM je ključan u nastojanjima zemalja članica da se privede kraju trogodišnja kriza u eurozoni. Ima za cilj najranjivije vlade poštedjeti situacije u kojoj bi vlastitim snagama morale dokapitalizirati posrnule banke u svojim zemljama, pritisnutima rastućim proračunskim manjkovima koji destabiliziraju svjetska tržišta. Ujedno, Regling napominje da su zemlje članice povećale kapital toga fonda na 48 milijardi eura. Dodaje kako još preostaju dvije tranše, u listopadu ove godine i u travnju iduće godine. "Uplatom posljednje tranše, ESM će imati ukupno 80 milijardi eura uplaćenog kapitala i time postati međunarodna financijska institucija s najvećim uplaćenim kapitalom u svijetu", kazao je Regling. U godinu dana ESM će raspolagati sa zajmodavnim kapacitetima u visini 500 milijardi eura, kazao je. Taj izračun ne uzima u obzir postojeće 192 milijarde eura u preuzetim obvezama prema ESM-ovu prethodniku Europskom fondu za financijsku stabilnost.
BRUXELLES - Novi talijanski premijer Enrico Letta i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavili su u četvrtak u Bruxellesu da europski čelnici na svom summitu u lipnju trebaju građanima uputiti snažne signale, u prvom redu u borbi protiv nezaposlenosti mladih. "Tražit ćemo da se nezaposlenost mladih postavi kao najvažnije pitanje i to treba biti glavna poruka sa sastanka Europskog vijeća u lipnju. Nezaposlenost mladih noćna je mora za Italiju i EU", rekao je Letta nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije. Posjetom Bruxellesu, Letta završava svoju prvu inozemnu turneju na koju je krenuo čim je izabran u talijanskom parlamentu. Barroso je istaknuo da EU više ne može čekati i da je potrebno "hitno donijeti ambiciozne mjere za borbu protiv nezaposlenosti mladih. Svaki euro uložen u vraćanje duga jest euro izgubljen za investicije, za zapošljavanje mladih, za investicije u obrazovanje i istraživanje i u poduzetništvo. Zato moramo nastaviti s politikom zdravih javnih financija, moramo provesti strukturne reforme i moramo imati mjere za poticanje rasta, ponajviše kako bismo pokušali riješiti hitno i dramatično pitanje nezaposlenosti, posebice nezaposlenosti mladih", rekao je Barroso. Letta se zauzeo za provedbu odluka koje su već donesene, u prvom redu o uspostavi bankovne unije.
LONDON - Agencija Standard & Poor's dodijelila je danas planiranom slovenskom izdanju 5-godišnjih i 10-godišnjih euroobveznica rejting A-, objavljeno je iz te agencije. Analitičari S&P-a ističu da taj rejting odražava njihova očekivanja daljnjeg napretka u fiskalnoj konsolidaciji Slovenije pod novom vladom, te da ga podupire otvoreno i relativno bogato slovensko gospodarstvo. U Agenciji očekuju da će Slovenija s planiranim izdanjem euroobveznica s prvenstvom naplate koje nisu pokrivene jamstvom, "financirati dokapitalizaciju posrnulih banaka u državnom vlasništvu, kao i dio financijskih potreba države u 2014. i 2015 godini". Potez S&P-a uslijedio je nakon što je agencija Moody's snizila u utorak za dvije razine rejting Slovenije na Ba1, s Baa2, što je četiri stupnja ispod S&P-jevog. Fitch, pak, drži slovenski rejting na A-, s negativnim izgledima.
DAKA - Tekstilna industrija u Bangladešu u četvrtak je nastavila s radom nakon osmodnevnog zatvaranja izazvanog rušenjem zgrade s tekstilnim radionicama, u kojem je poginulo najmanje 427 ljudi, objavio je taj sektor. "Sve tvornice su danas otvorene i radnici su se vratili na posao", rekao je zamjenik predsjednika Nacionalne udruge tekstilnih proizvođača i izvoznika Šahidulah Azim. Osmerokatnica s pet radionica konfekcije srušila se 24. travnja u Savaru, na periferiji Dake. To je najteža nesreća u industrijskoj povijesti te siromašne zemlje juga Azije. Milijuni radnika tekstilnog sektora su se vratili na posao u industrijskim zonama oko glavnog grada, gdje rade za zapadne marke poput Walmarta i H&M-a. Tekstilni radnici, plaćeni jedva 40 dolara mjesečno, masovno su izišli na ulice nakon prošlotjedne nesreće koja je pokazala svu bijedu radionica i nepostojanje sigurnosnih uvjeta.
LONDON - Cijene nafte zadržale su se u četvrtak na londonskom tržištu oko 100 dolara za barel, pritisnute obilnom ponudom i novim signalima slabosti globalnog gospodarstva, što je povećalo zabrinutost tržišnih sudionika u vezi potencijalnog smanjivanja potražnje za naftom u svIjetu. Cijena barela sirove nafte u Londonu tijekom jutra dotaknula je i 99,51 dolar, no sada se njome trguje po cijeni od 100,20 dolara. Na američkom tržištu cijena barela iznosi 91,17 dolara. I dok je slika potražnje loša, ponuda je velika. Proizvodnja nafte Organizacije zemalja izvoznica nafte porasla je u travnju, pokazuju ovotjedne ankete. Uteg za cijene nafte u srijedu bilo je izvješće američke vlade koje je pokazalo da su zalihe sirove nafte u SAD-u dosegnule rekordnu razinu od 395,3 milijuna barela. OPEC je u međuvremeno objavio na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 99,97 dolara, što znači da je bila 0,68 centi niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama u najvećem fokusu investitora danas su financijska izvješća kompanija, pa su se pod većim pritiskom prodaja našle dionice rudarskih kompanija, dok su ojačale dionice naftnih tvrtki. Londonski FTSE oko 14,00 sati bio je u minusu 0,04 posto na 6.449 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,35 posto na 7.941 bod, a pariški CAC 0,11 posto i iznosio 3.860 bodova. Dionica rudarske kompanije Randgold Resources bila je jedna od najvećih gubitnica, nakon što je izvijestila o padu dobiti u prvom tromjesečju. Cijena joj se spustila 2,1 posto. U prosjeku, cijene dionica rudarskih tvrtki oslabile su 0,4 posto. Ipak, slabost u rudarskom sektoru neutralizirale su dionice naftnih tvrtki BG Group i Royal Dutch Shell, čije su cijene skočile za 2,5 odnosno 1,2 posto, nakon što su im poslovni rezultati premašili očekivanja. Europska središnja banka, pak, snizila je danas ključne kamatne stope, u skladu s očekivanjem tržišta."To je sve uračunato u cijene. Ključno je pitanje hoće li ECB signalizirait uvođenje izvanrednih ili nestandardnih mjera kako bi se potaknulo kreditiranje", rekao je Michael Hewson, analitičar iz tvrtke CMC Markets.
NEW YORK/LONDON - Američki Fed poručio je u srijedu da će nastaviti kupovati obveznice za 85 milijardi dolara mjesečno kako bi potaknuo rast gospodarstva, dok bi Europska središnja banka danas mogla smanjiti kamatne stope kako bi eurozonu izvukla iz recesije. Nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke jučer su poručili da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom, a ako bude potrebno, možda će ih i povećati. Američko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 2,5 posto, nakon anemičnog rasta krajem prošle godine, no zbog povećanja poreza i smanjenja proračunskih rashoda, idućih se mjeseci ponovno očekuje usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda. „Fiskalna politika koči rast gospodarstva. Fed je spreman povećati ili smanjiti programe kupnje imovine kako bi prilagodio politike“, poručili su čelnici američke središnje banke. Fed je lani postavio novi cilj – labavu monetarnu politiku vodit će sve dok stopa nezaposlenosti u SAD-u ne padne na 6,5 posto, a inflacija ne poraste iznad 2,5 posto. S obzirom da se inflacija kreće oko 1 posto, a stopa nezaposlenosti na 7,6 posto, analitičari vjeruju da će Fed još neko vrijeme tiskati svježi novac.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, pa ih ne ohrabruju ni najave središnjih banaka o nastavku vođenja poticajne monetarne politike. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,9 posto, dok su burzovni indeksi u Kini, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji skliznuli između 0,3 i 0,8 posto. Samo su u Singapuru cijene dionica porasle, 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,5 posto. Usporavanje rasta gospodarstva Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo je pad njihovih cijena, pa su se pod pritiskom našle dionice rudarskih kompanija. Zbog toga ulagače nije oraspoložila ni jučerašnja poruka Feda da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom od 85 milijardi dolara mjesečno, a ako bude potrebno, možda ih i povećati.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, nakon dva dana rasta, jer makroekonomski podaci ukazuju na anemičan rast američkog gospodarstva, a ulagače su razočarali i slabi kvartalni prihodi nekoliko kompanija. Nakon što je dva dana zaredom dosezao nove rekordne razine, jučer je S&P 500 pao 0,93 posto, na 1.582 boda. Dow Jones oslabio je, pak, 138 bodova, ili 0,94 posto, na 14.700 bodova, a Nasdaq indeks 0,89 posto, na 3.299 bodova. Kao i niz drugih podataka u posljednje vrijeme, i jučer objavljena makroekonomska izvješća ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva. Zbog toga ulagače nije ohrabrilo ni priopćenje nakon dvodnevne sjednice Feda u kojemu američka središnja banka poručuje da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom, a ako bude potrebno, možda će ih i povećati. Najveće su gubitnice jučer bile dionice u rudarskom i energetskom sektor. S&P indeks rudarskog sektora potonuo je 1,7, a energetskog 1,6 posto. Ulagače su jučer razočarali i slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati farmaceutskog diva Mercka i kartičarske kuće MasterCard.Cijena dionice Mercka pala je 2,8, a MasterCarda 2,4 posto.