SPLIT - U prvim mjesecima nakon ulaska Hrvatske u EU ključne će biti njezine pripreme za ulazak u schengenski prostor i sudjelovanje u Europskom semestru, izjavio je u utorak u Splitu predsjednik izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH-EU. "Razgovarali smo o dvije ključne teme koje smatramo da su u predstojećim mjesecima članstva Hrvatske u EU iznimno bitne, a to su pripreme i ispunjavanje kriterija za ulazak u schengenski prostor te sudjelovanje Hrvatske u Europskom semestru", izjavio je Plenković na konferenciji za novinare u splitskom hotele Le Meridien Lav po završetku dvodnevnog, sedamnaestog i ujedno posljednjeg sastanka Zajedničkog parlamentarnog odbora RH-EU. Naglasio je kako je Hrvatska tijekom pristupnih pregovora iskazala ambicije da će biti u stanju imati dobro ustrojenu vanjsku granicu Europske unije kako bi ušla u schengenski prostor dvije godine nakon članstva.
SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine neće u utorak odlučivati o žalbama odvjetničkog tima uhićenog predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Živka Budimira na određivanje jednomjesečnog pritvora, a odluka o tome hoće li se pritvor nastaviti ili ne vjerojatno neće biti ni donesena prije četvrtka, doznaje Hina iz izvora u tom sudu. Iako je Budimirov odvjetnik Ragib Hodžić žalbu na odluku o pritvoru uložio u ponedjeljak, o njoj će se odlučivati tek nakon što istekne rok za žalbu na koju imaju pravo i Petar Barišić, Hidajet Halilović, Saud Kulosman i Ivan Jurčević, koji su također osumnjičeni za korupciju i primanje mita te im je, kao i Budimiru, određen jednomjesečni pritvor.
SUBOTICA - Vodstvo hrvatske manjine u Vojvodini i Srbiji pozdravilo je u utorak, u izjavi za Radio televiziju Vojvodine (RTV), obnavljanje dobrosusjedskih odnosa Srbije i Hrvatske, ali je istodobno izrazilo ogorčenost što državnici dvije zemlje u taj proces ne uključuju predstavnike srpske i hrvatske manjine. U povodu posjeta potpredsjednika srbijanske vlade Aleksandra Vučića Zagrebu ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i član Međudržavnoga povjerenstva Srbije i Hrvatske Tomislav Žigmanov je izjavio da su "Hrvati u Vojvodini bili pretužni što nisu bili ni na koji način uključeni u razgovore državnika njihove domicilne i matične zemlje". On ističe da to "ponižava ali i šalje poruku da smo mi u srpsko-hrvatskim odnosima ponovno nebitna činjenica".
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je izjavila kako je Italija već poduzela "znatne" korake u borbi protiv slabosti svoga gospodarstva. "Želimo da Europa iz ove krize izađe snažnija nego što je ušla. Za to svaka zemlja mora odraditi svoj dio. Italija je poduzela znatne korake u tome smjeru", rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s talijanskim premijerom Enricom Lettom u Berlinu. Lettina je nova koalicijska vlada u utorak dobila povjerenje parlamenta. Novi premijer najavio je da će se radi oporavka recesijom pogođenog talijanskog gospodarstva zalagati za rast, a ne za štednju.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama upozorio je u utorak da ne treba brzati sa zaključcima o tome je li Sirija upotrijebila kemijsko oružje protiv svoga naroda. Govoreći na novinskoj konferenciji u Bijeloj kući, Obama je rekao da postoje dokazi da je kemijsko oružje u Siriji korišteno, ali i istaknuo da se "ne zna kako, kada niti tko ga je koristio" te da "ne posjeduje dokumentaciju o tome što se zaista dogodilo". Obama je kazao da je Pentagon već pripremio opcije koje bi se mogle primijeniti kao odgovor na tu očitu "eskalaciju" i "prijetnju sigurnosti međunarodne zajednice, naših saveznika i Sjedinjenih Država", no nije rekao kakve. Obama je također obećao da će ubrzati napore za zatvaranje zatvora u Guantanamu na Kubi, gdje sve više zatvorenika štrajka glađu.
NIKOZIJA - Ciparski parlament prihvatio je u utorak paket mjera Europske unije koje će toj zemlji pomoći da izađe iz krize, ali će morati zatvoriti drugu po veličini banku, a velike će gubitke pretrpjeti i neosigurani štedni ulozi, zbog čega Ciprani sve glasnije traže izlazak iz eurozone. Veoma tijesnom većinom od samo dva glasa parlament je prihvatio uvjete pod kojima će Cipar dobiti od Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda paket pomoći vrijedan deset milijarda eura. U glasanju je 29 zastupnika iz triju stranaka vladajuće koalicije desnoga centra prihvatilo tu odluku, a 27 ih je bilo protiv.
VATIKAN - Papa u miru Benedikt XVI. vratit će se u četvrtak u Vatikan gdje će svoju mirovinu provesti u obnovljenom samostanu blizu mjesta s kojega njegov nasljednik Franjo sada vodi Katoličku crkvu, objavio je Vatikan u utorak. Benedikt od 28. veljače, kada je postao prvi papa suvremenog doba koji se odrekao papinskog položaja, živi u papinskoj ljetnoj rezidenciji južno od Rima. Tamo je bio dok su trajali radovi na obnovi samostana u Vatikanu gdje se očekuje da će provesti ostatak svog života.
REYKJAVIK - Islandskoj Naprednoj stranci ponuđeno je u utorak da vodi novu vladu, a druga velika stranka desnoga centra Stranka neovisnosti, koja dijeli njezin plan o ublažavanja duga kućanstava i približavanja Europskoj uniji, vjerojatno će joj biti koalicijski partner. Predsjednik Olafur Ragnar Grimsson odabrao je čelnika Napredne stranke Sigmundura Gunnlaugssona za premijera jer je stranka toga 38-godišnjeg političara na izborima ostvarila najveći napredak i po broju zastupnika u parlamentu sustigla Stranku neovisnosti. "Razgovarati ću s čelnicima svih stranaka izabranih u parlament i tek nakon toga odlučit ću koga pozvati na službene koalicijske pregovore", rekao je Gunnlaugsson.
BEOGRAD - U Beogradu je u utorak propao pokušaj dogovora državnog vrha i izaslanstva Srba sa sjevera Kosova o primjeni bruxelleskog sporazuma s Prištinom. Na sastanku premijera Srbije Ivice Dačića i vicepremijera Aleksandra Vučića sa kosovskim sunarodnjacima dogovor o provođenju sporazuma iz Bruxellesa nije postignut jer su predstavnici Srba sa sjevera Kosova tražili da se prije raspisivanja referenduma Ustavni sud izjasni o tom sporazumu. Premijer Ivica Dačić uzvratio je na te zahtjeve porukom da Beograd nema vremena mjesecima razmatrati sporazum već ga treba provoditi i primjeniti.
WASHINGTON - Većina muslimana u svijetu želi da šerijat, vjerski zakon islama, bude uveden u njihovoj zemlji, premda se razlikuju u pogledu toga što on obuhvaća, pokazalo je istraživanje američkog instituta Pew, objavljeno u utorak. Veliko istraživanje o temi "Religija, politika i društvo" među muslimanima provedeno je od 2008. do 2012. na 38.000 ljudi u 39 država. Islam je druga svjetska religija nakon kršćanstva i ima 1,6 milijarda pripadnika. Većina muslimana u Aziji, Afici i na Bliskom istoku želi uvođenje šerijatskog zakona, uz velike zemljopisne razlike - osam posto u Azerbajdžanu, 99 posto u Afganistanu, navodi Pew, koji tu činjenicu objašnjava poviješću pojedinih država i razdvajanjem religije od države.