BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso smatra da je politika štednje u EU došla do svojih granica, prenose europski mediji. "Premda je ta politika (štednje) u osnovi ispravna, mislim da je došla do svojih granica u mnogim aspektima", rekao je govoreći na sastanku s europskim think tankovima u Bruxellesu. "Da bi bila uspješna, politika mora biti ne samo pravilno oblikovana, nego mora imati i minimum političke i društvene potpore". "Moramo imati rješenja skrojena po potrebama pojedinih zemalja, ne možemo primjenjivati jedan, uniformni program za sve europske zemlje", dodao je. Barrosova izjava novi je znak da je Bruxelles spreman dati zemljama kao što su Francuska, Španjolska i Italija više vremena da provedu nepopularne gospodarske reforme i smanje proračunske deficite. Barroso se također zauzeo za produbljivanje europske integracije. Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy na istom je sastanku ocijenio da gospodarska kriza "traje predugo" i istaknuo potrebu "brže provedbe reformi koje imaju najveći izravni utjecaj na rast".
SARAJEVO - Gradnja novog mosta na rijeci Savi kod Svilaja, koji treba povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu na trasi autoceste na koridoru V.c, počet će u srpnju, najavio je u utorak u Sarajevu ministar transporta i komunikacija BiH Damir Hadžić nakon potpisivanja ugovora o nadzoru radova pri gradnji tog mosta koje će u ime BiH provoditi Institut građevinarstva iz Banje Luke. Banjolučki će institut ovaj posao obaviti u suradnji s hrvatskom stranom odnosno s tvrtkom koju kao nadzornu odaberu Hrvatske autoceste. Trenutačno je u tijeku izbor izvođača radova na gradnji mosta. a ministar Hadžić je najavio kako će taj postupak biti okončan u svibnju. On je istodobno najavio kako će u drugoj polovini ove godine uslijediti intenzivirana gradnja ne samo mostova već i drugih planiranih dionica autoceste na koridoru V.c. Paneuropski koridor V.c, koji treba spojiti Budimpeštu i Ploče kroz BiH prolazi u dužini od oko 330 km, a do sada je u toj zemlji izgrađeno pedesetak kilometara autoceste na dionici između Sarajeva i Zenice.
ATENA - Grčka Piraeus Bank objavila je u utorak da je u sklopu dokapitalizacije kojom namjerava prikupiti 7,3 milijarde eura uspjela prikupiti dovoljno novca iz privatnih izvora da ostane u privatnom vlasništvu. "Budući da je Piraeus Bank već postigao dogovor o sudjelovanju BCP-a i Societe Generale u dokapitalizaciji, osigurao je minimalni udio privatnog sektora koji joj jamči ostanak u privatnom vlasništvu", ističe se u priopćenju. "Potvrđen je privatni karakter banke", naglasio je u razgovoru s novinarima čelnik Piraeus Banking Groupa Mihalis Sallas. U ponedjeljak je Piraeus objavio da je kupio kompletan dionički kapital Millenium Bank Greece čija će krovna kompanija Millenium BCP uložiti 400 milijuna eura u planiranu dokapitalizaciju Piraeus Banka. Dodatnih 170 milijuna eura pribavljeno je sporazumom o kupnji Geniki Banka od francuskog Societe Generalea, naveli su u Piraesu. Sva četiri vodeća grčka zajmodavca, NBG, Piraeus, Alpha i Eurobank, pokrenula su proces dokapitalizacije u sklopu međunarodnog paketa pomoći. Ukupno 50 milijardi eura rezervirano je iz kreditnih linija Europske unije i MMF-a za dokapitalizaciju grčkih banaka koje su pretrpjele teške gubitke zbog otpisa potraživanja prema grčkoj državi. Prema ministarstvu financija, postupak dokapitalizacije mora biti dovršen do kraja travnja.
LONDON - Banke su učinile malo na unaprjeđivanju usluga malim klijentima tijekom 2012. godine, pa tako otprilike polovina od 18.000 ispitanih klijenata razmatra premještanje svojih računa u drugu banku, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja konzultantske tvrtke Capgemini. Izvješće o svjetskom poslovnom bankarstvu u 2013., koje se temelji na istraživanju Capgeminija provedenom u 35 država svijeta, a obuhvatilo je 18.000 malih klijenata banaka, pokazuje da 41 posto ispitanika nije sigurno da li će u idućih šest mjeseci ostati u svojoj banci, dok 10 posto njih tvrdi da će u tome roku promijeniti banku. Najnovije istraživanje Capgeminija, jedno od najvećih te vrste u svijetu, pokazuje i da je najveće zadovoljstvo malih klijenata banaka u Sjevernoj Americi. Pritom najveće zadovoljstvo iskazuju klijenti banaka u Kanadi, gdje postotak zadovoljnih doseže 61 posto. Slijedi SAD, s 57 posto zadovoljnih klijenata. U Njemačkoj je 48 posto ispitanika zadovoljno bančinim uslugama, u Nizozemskoj 39,2 posto, a u Francuskoj 36,2 posto. S druge strane spektra su banke u azijsko-pacifičkoj regiji – najmanje zadovoljnih klijenata je u bankama u Hong Kongu, svega 15 posto. Slijedi Japan, s 22 posto zadovoljnih klijenata. Istraživanje pokazuje i da je kvaliteta usluge jedini i najvažniji faktor koji potiče klijente na promjenu banka diljem svijeta.
LONDON - Euro je u utorak dodatno oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, pod pritiscima prodaja zbog slabih podataka iz njemačkog gospodarstva i špekulacija da bi Europska središnja banka (ECB) mogla sniziti kamatne stope. Euro se u takvim okolnostima nakratko spustio i do 1,2973 dolara, najniže razine u posljednja dva tjedna, i time izašao iz raspona od 1,30 do 1,32 dolara u kojem se kretao proteklih nekoliko tjedana. Potom se njime trgovalo po 1,2989 dolara, što znači da je na gubitku od gotovo 0,6 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Na izrazitijem gubitku jedinstvena europska valuta bila je i prema jenu, oslabjevši više od jedan posto, na 127,87 jena. Time se spustila osjetno ispod najviše razine u tri godine od oko 131,10 jena, na koju se popela 11. travnja. Dolar je prema jenu oslabio 0,34 posto i njime se trgovalo po 98,88 jena.