FRANKFURT - Inflacija u eurozoni u značajnoj mjeri usporava, što je važan čimbenik Europskoj središnjoj banci (ECB) kod donošenja odluka o eventualnom smanjenju ključnih kamatnih stopa, izjavio je potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio. U razgovoru za novinsku agenciju MNI u ponedjeljak također je podsjetio da središnjoj banci glavni prioritet ostaje razina inflacije u 17-članoj zoni primjene zajedničke valute. "Inflacija se značajno smanjila, što je nama u središnjoj banci dakako važan čimbenik budući da nam je ona najveći prioritet. Gospodarstvo istodobno pokazuje znakove slabosti pa ćemo na idućem sastanku razmotriti najnovije pokazatelje i onda donijeti odluku o kamatnim stopama", kazao je. Posljednjih dana ojačala su očekivanja da bi ECB mogla dodatno smanjiti ionako rekordno nisku ključnu kamatnu stopu od 0,75 posto nakon objave najnovijeg niza slabih gospodarskih pokazatelja, pri čemu su slabosti očitovala čak i temeljna gospodarstva eurozone. Inflacija je u eurozoni u ožujku smanjena na 1,7 posto, što je njezina najniža razina od kolovoza 2010.
FRANKFURT - Opći rast plaća Njemačkoj ne bi koristio drugim članicama eurozone a naškodio bi području jedinstvene valute u cjelini, ustvrdio je njemački guverner Jens Weidmann. "Zbog relativno slabih trgovinskih odnosa s perifernim europskim zemljama, one bi jedva profitirale od smanjene cjenovne konkurentnosti i povećane potrošnje u Njemačkoj", izjavio je Weidmann za dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). "U konačnici bi stanje u eurozoni u cjelini bilo lošije", dodao je njemački guverner i član upravnog vijeća Europske središnje banke. U kontekstu ponovnog razbuktavanja dužničke krize u eurozoni brojne su partnerske zemlje u eurozoni pozvale Njemačku da poveća napore za poticanje rasta, ponajprije kroz povećanje plaća kako bi stimulirale potrošnju. Weidmann je ponovio stajalište iz siječnja, kada je ustvrdio da bi povećanje plaća u Njemačkoj za pet posto u srednjoročnoj perspektivi smanjilo zaposlenost u Njemačkoj za jedan posto a BDP za 0,75 posto. "Cijela monetarna unija bila bi labavija jer bi zemlje u krizi postale konkurentnije samo u odnosu na Njemačku, ne i prema ostalima zemljama", pojasnio je.
MADRID - Španjolsko gospodarstvo smanjit će se ove godine za jedan do 1,5 posto, izjavio je ministar gospodarstva Luis de Guindos u razgovoru za Wall Street Journal, objavljenom u ponedjeljak. Prema službenim prognozama, gospodarstvo bi se trebalo smanjiti za 0,5 posto ali je izvor u vladi ovog mjeseca za Reuters kazao da bi ta prognoza mogla izmijenjena i iskazati očekivanja o padu u visini do jedan posto. Madrid pregovara s Europskom komisijom o produljenju roka za spuštanje proračunskog deficita unutar dopuštenih granica u Europskoj uniji. U drugoj polovini tjedna dostavit će Bruxellesu više detalja o potrošnji i proračunu. Španjolska središnja banka, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond (MMF) redom očekuju da će se aktivnosti u španjolskom gospodarstvu smanjiti u ovoj godini oko 1,5 posto. Premijer Mariano Rajoy naglasio je pak kako očekuje da će međunarodna i neovisna tijela poboljšati tu prognozu s obzirom na rast izvoza. Ministar gospodarstva kazao je u razgovoru za Wall Street Journal da očekuje "blagi" rast gospodarstva u 2014.
LJUBLJANA - Predstavnici slovenske vlade od ponedjeljka ispituju mogućnost zaduživanja na svjetskom financijskom tržištu u svjetlu programa reformi čiju je objavu za početak idućeg mjeseca najavila premijerka Alenka Bratušek, objavili su slovenski mediji. Slovensko ministarstvo financija navelo je da nizom susreta s potencijalnim investitorima želi ispitati mogućnost financiranja na međunarodnom financijskom tržištu u ovoj godini. Susrete s investitorima u New Yorku, Bostonu, Los Angelesu, San Franciscu i Londonu organiziraju banke BNP Paribas, Deutsche Bank i JP Morgan Chase, a nije riječ o sastancima na kojima će se nuditi kupnja slovenskih državnih obveznica, nego su namijenjeni "opipavanju pulsa" potencijalnih financijskih investitora, javljaju mediji u Sloveniji. Do akcije dolazi nakon završenog summita MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu tijekom kojega su slovenski ministar za financije Uroš Čufer i guverner središnje banke Marko Kranjec objašnjavali prilike u Sloveniji i predstavili mjere nove vlade Alenke Bratušek za izlazak iz krize.
BERLIN - Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa otkazala je u ponedjeljak gotovo sve svoje letove zbog štrajka zemaljskog osoblja koje traži povećanje plaća. Od gotovo 1.800 predviđenih letova, "realizirat će se 20 na kratkim i srednjim dugim te 12 dugih letova", rekao je glasnogovornik tvrtke. Zrakoplovna kompanija upozorila je još u subotu da će gotovo svi njezini predviđeni letovi u deset zračnih luka biti otkazani. U Lufthansinoj glavnoj luci, Frankfurtu, najvećoj njemačka zračnoj luci i trećoj najvećoj u Eu ropi, ostvarit će se samo šest letova od 50 predviđenih. Letovi filijale Germanwings nisu pogođeni štrajkom. Putnici Lufthanse pozvani su obavijestiti se na internetskoj stranici www.lufthansa.com prije polaska u zračnu luku, navodi se. Avionske karte otkazanih letova mogu se refundirati ili zamijeniti za druge letove, odnosno za vlakove, objavila je kompanija. Njemački sindikat Verdi traži za 33.000 zaposlenika Lufthanse koji rade u zračnim lukama te za dio kabinskog osoblja, povećanje plaće za 5,2 posto u 12 mjeseci. Traži i jamstva za radna mjesta.
AMSTERDAM - Nizozemski proizvođač rasvjetnih tijela, medicinske opreme i proizvoda za njegu zdravlja Philips izvijestio je o neočekivano dobrim poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju koje pripisuje dvogodišnjem programu poboljšanja profitabilnosti. Grupa je izvijestila da je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila neto dobit od 162 milijuna eura, u usporedbi s 183 milijuna eura u istom razdoblju prije godinu dana, kada je njegove rezultate podupro neto prihod od prodaje poslovanja s nekretninama i drugih odjela u iznosu od 119 milijuna eura. Usporedivi prihodi porasli su jedan posto, na 5,258 milijardi eura. Philips je najveći proizvođač rasvjetnih tijela u svijetu i među tri je najveća svjetska proizvođača medicinske opreme. Kako bi poboljšao profitabilnost, prodao je većinu poslovanja s potrošačkom elektronikom, uključujući odjele za proizvodnju televizora, audio i video opreme. U Philipsu upozoravaju da i dalje očekuju slabu prvu polovinu godine, osobito u Sjedinjenim Državama i Europi, ali očekuju da će ostvariti zacrtane financijske ciljeve za 2013.
LONDON - Cijene barela nafte stabilizirale su se na međunarodnim tržištima ispod razine od 100 dolara, pritisnute zabrinutošću za svjetsko gospodarstvo a time i za potražnju za gorivima. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte ostala nepromijenjena, na 99,61 dolara, nakon što je nakratko poskočila i iznad 100 dolara. Značajnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po cijeni od 88,09 dolara. "Na londonskom tržištu cijena barela nije u petak dosegnula 100 dolara pa je današnja trgovina počela s vrlo malim zamahom", rekao je Oliver Jakob iz švicarskog Petromatrixa. Od početka travnja cijene su na londonskom tržištu pale gotovo 10 posto zbog usporavanja gospodarskog rasta u SAD-u i Kini, dva najveća potrošača nafte u svijetu, i produbljivanja recesije u Europi. "Svjedočimo li temeljnom preispitivanju potencijala za rast cijena nafte ili tek privremenom slabljenju povjerenja? Realne su šanse da je u pitanju ono prvo", procjenjuje David Hufton iz naftne brokerske kuće PVM.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Talijanske dionice poduprle su rast europskih burzovnih indeksa zahvaljujući naznakama probijanja postizborne političke blokade koje su potisnule u drugi plan zabrinutost za svjetski gospodarski rast. Indeks Londonske burze Ftse porastao je 0,4 posto, na 6.311 bodova, frankfurtski DAX bio je u plusu 0,7 posto i iznosio je 7.514 bodova dok je pariški CAC ojačao 0,5 posto, na 3.668 bodova. Talijanski indeks Ftse MIB poskočio je 1,9 posto nakon što je aktualni talijanski predsjednik Giorgio Napolitano izabran na još jedan mandat. Napolitanov reizbor povećao je izglede za dokončanje dvomjesečne postizborne blokade koju je prouzročio neriješen rezultat parlamentarnih izbora. Nakon objave vijesti prinosi na 10-godišnje talijanske obveznice spustili su se na najnižu razinu u gotovo tri mjeseca od 4,09 posto. Među dobitnicima isticale su se talijanske banke Banco Popolare i UniCredit, koje su dobile na vrijednosti 4,1 odnosno dva posto. Ojačale su i francuske banke, Societe Generale dobio je na vrijednosti 2,3 posto a BNP Paribas 1,5 posto.
TOKIO - Na većini azijskih burzi jutros se trguje oprezno, no u Japanu su cijene dionica skočile gotovo 2 posto, zahvaljujući usponu tečaja dolara prema razini od 100 jena, što pogoduje japanskim izvoznim kompanijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 1,9 posto, primaknuvši se najvišoj razini u pet godina, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,7 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu i Šangaju blago su pali, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,1 posto, nakon što je prošloga tjedna oslabio 0,5 posto. Na većini azijskih burzi jutros se trguje oprezno jer ulagači nisu sigurni da je moguć nastavak trenda rasta cijena dionica, koji traje još od kraja prošle godine. Početkom prošloga tjedna cijene sirovina i dionica oštro su pale zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Premda su se do kraja tjedna stabilizirale, nitko nije voljan znatnije riskirati.
NEW YORK - U uobičajenim okolnostima na Wall Streetu bi, nakon pada cijena dionica za više od 2 posto, što je njihov najveći tjedni pad u ovoj godini, uslijedila tehnička korekcija na više, no ovoga se tjedna očekuju poslovna izvješća niza kompanija koja bi mogla dodatno pritisnuti tržište, posebice ako podbace rezultati Applea. Dow Jones i S&P 500 oslabili su prošloga tjedna 2,1 posto, dok je Nasdaq indeks potonuo 2,7 posto, što je njihov najveći tjedni pad od studenoga prošle godine. Posljedica je to niza makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava krajem prvog tromjesečja, ali i ne baš impresivnih poslovnih rezultata američkih kompanija. Dosad su poslovna izvješća objavile 104 kompanije i banke iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 67 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, no samo ih je 43 posto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo. I to, premda su očekivanja vrlo niska. Prema istraživanju Reutersa, zarade kompanija su u prvom tromjesečju porasle 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prihodi svega 0,7 posto.