WASHINGTON - Američka policija uhitila je osobu osumnjičenu za slanje pisma koje je sadržavalo otrov američkom predsjedniku Baracku Obami, objavilo je u srijedu američko Ministarstvo pravosuđa. Agenti FBI-a uhitili su Paula Kevina Curtisa za kojega se sumnja da je poslao tri pisma s granulama koje su se u testiranju pokazale pozitivnima na ricin, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa. FBI je prije objavio da je presreo pismo koje je sadržavalo ricin naslovljeno na Baracka Obamu, dan nakon što je slično pismo poslano republikanskom senatoru iz Mississippija Rogeru Wickeru. Treće je pismo bilo naslovljeno na predstavnika pravosuđa u Mississippiju. Pisma su otkrivena nakon dvostrukoga bombaškog napada u ponedjeljak u Bostonu u kojima su poginule tri i ozlijeđeno 180 osoba, ali između pisama i napada nije uspostavljena nikakva veza, izvijestio je FBI.
BOSTON - Istražitelji su u srijedu zanijekali bilo kakvo uhićenje u okviru istrage o dvama napadima tijekom bostonskog maratona u kojemu su u ponedjeljak tri osobe poginule a 180 je ranjeno. "Usprkos informacijama koje govore suprotno, nije bilo uhićenja u (istrazi o) napadima tijekom maratona", rekli su na svom računu na Twitteru odmah pošto je CNN objavio da je jedan osumnjičenik uhićen. I sama televizijska mreža je promijenila izvješće, govoreći o "zbrci" i o "nesporazumu" te dodavši da sumnjivac viđen na snimci nadzorne kamere nije identificiran. Boston Globe je pak izvijestio da "vlasti posjeduju fotografiju sumnjivca koji nosi, a možda i ostavlja, crnu torbu blizu mjesta druge eksplozije".
ZAGREB/BRUXELLES - Pregovori Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton završili su noćas bez dogovora, no jaz između dviju strana, rekla je Ashton, sada je "uzak i vrlo plitak". "Današnji je dan bio dug i vrlo intenzivan", rekla je Ashton nakon 14 sati pregovora dodavši kako se nada da je dogovor još moguć prije ministarskog sastanka EU u ponedjeljak, izvijestio je Reuters. Kosovski premijer Hashim Thaci je, kako je prenio Tanjug, nešto prije ponoći poručio da je Priština prihvatila sve prijedloge, dok ih je Beograd odbio. Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je da je Beograd bio spreman prihvatiti bruxelleski prijedlog o ovlastima zajednice srpskih općina, ali je Thaci, kako je rekao Dačić, to "minirao vezivanjem tog pitanja s članstvom Kosova u međunarodnim organizacijama". Sastanak je održan na poziv visoke predstavnice Ashton koja bi u ponedjeljak 22. travnja ministre vanjskih poslova zemalja članica EU-a trebala izvijestiti o ishodu pregovora između Srbije i Kosova, o čemu će ovisiti njihov napredak prema europskim integracijama.
MOSTAR - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odbacio je u srijedu optužbe u razgovorima s ruskim vlasnicima iz kompanije Zarubezhneft da je rafinerija nafte u Bosanskom Brodu odgovorna za onečišćenje zraka na što upozoravaju u Slavonskom Brodu te su najavljena probna bušenja nafte tijekom ove godine na području RS-a. "Rafinerija u Bosanskom Brodu radi po ekološkim dozvolama koje je dobila od vlasti Republike Srpske i po tome nadilazi standarde koji su prisutni u samoj Hrvatskoj", rekao je Dodik novinarima nakon susreta s čelništvom ruske kompanije Zarubezhneft. Dodao je da će u suradnji s vlastima u Hrvatskoj riješiti sve prijepore, ali da vlasti u Slavonskom Brodu često politiziraju pitanje onećišćenja čak i u razdoblju od prosinca prošle godine kada zbog remonta rafinerija nafte uopće nije radila. "U toj priči se često moglo prepoznati politiziranje i mi smo o tome intenzivno razgovarali s vlastima Hrvatske i nastavit ćemo zajedno rješavati to pitanje", dodao je predsjednik RS-a. Direktor Zarubezhnefta Sergej Kudrjašev rekao je da vlasti Republike Srpske redovito provjeravaju rad rafinerije te da će uskoro biti instalirana i mjerna postaja koja će stalno nadzirati emisiju plinova.
NIKOZIJA - Paket pomoći Cipru u vrijednosti 10 milijardi eura doveden je u pitanje s viješću da će o njemu posljednju riječ imati podijeljeni parlament, izvješćuje u srijedu Reuters. To iznenadno glasovanje tek je sada zakazano, a prema prvim informacijama, skoro polovica zastupnika u parlamentu koji ima 56 mjesta protivi se paketu pomoći EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB). Ta se pomoć smatra ključnom za ostanak Cipra u eurozoni. Oporbena Stranka zelenih prva je objavila da će glasati protiv. Komunistički AKEL i socijalistička stranka EDEK, koje zajedno imaju 24 mjesta u parlamentu, najvjerojatnije će također biti protiv, no još ima šanse da ostanu suzdržani. Dvije najveće stranke u parlamentu, Demokratsko okupljanje i Demokratska stranka, glasovat će za paket pomoći međunarodnih zajmodavaca, no čak niti zajedno neće imati većinu te će morati tražiti potporu manjih stranaka.
WASHINGTON - Američki Senat nije prihvatio mjere o uvođenju strože kontrole kupaca oružja, zadavši tako snažan udarac kampanji američkoga predsjednika Baracka Obame i njegovu nastojanju da smanji mogućnost oružanih napada nakon pokolja u školi u Newtownu. "Ovo je sramotan dan za Washington", rekao je ljutito Obama komentirajući glasovanje, dodavši samo da "još nije gotovo". Ni ostale mjere koje je podupirao Obama - uključujući prijedlog da se zabrani oružje poput onoga korištenog u napadu u Connecticutu - nisu prihvaćene u Senatu. "Sve se svelo na politiku", rekao je Obama dodavši da se previše senatora boji da će im glasna manjina vlasnika oružja okrenuti leđa na sljedećim izborima.
WASHINGTON - Vrhovni sud Sjedinjenih Država odlučio je u srijedu da američko pravosuđe ne može goniti strane tvrtke osumnjičene za povredu ljudskih prava počinjenu izvan SAD-a, što znači pobjedu za Shell, koji Nigerijci optužuju za pomaganje u zlostavljanju. Devetero sudaca Vrhovnog suda jednoglasno je odbacilo zajedničku tužbu dvanaestero tužitelja koji žive u SAD-u i koji su u rodbinskoj vezi s Nigerijcima koje je pogubila bivša vojna vlada u Lagosu koji optužuju britansko-nizozemsku tvrtku Royal Dutch Shell Plc za "pomaganje u povredama ljudskih prava kojih su oni bili žrtve u zemlji Ogonija u delti Nigera između 1992. i 1995." Te povrede obuhvaćaju "zlostavljanje, prijeki sud i zločine protiv čovječnosti", po tužbi podnijetoj Vrhovnom sudu. U tom predmetu u kojemu su se održale dvije rasprave, u veljači i u listopadu 2012., tužitelji su se pozvali na američki zakon o inozemnim kaznenim djelima Alien Tort Statute (ATS) iz 1789. koji nije korišten skoro dvjesto godina sve do ga odvjetnici nisu počeli rabiti 1980-tih kako bi međunarodne slučajeve kršenja ljudskih prava doveli pred američke sudove. Taj zakon dopušta stranim državljanima da podignu tužbu na američkom sudu za nepoštovanje međunarodnog prava i za ugovor koji je potpisao Washington. Presuda je velika pobjeda za multinacionalne tvrtke sa sjedištem izvan SAD-a poput Royal Dutcha koje rade u zemljama u razvitku i upletu se u lokalne političke kontroverze. Takve tvrtke, koje i dalje mogu biti tužene pred stranim sudovima, strahuju od američkih sudova zbog mogućnosti da oni presude velike odštete.
CARACAS - Pravosuđe Venezuele u srijedu je odbacilo mogućnost ručnog prebrojavanja glasova, a oporba koja osporava pobjedu Nicolasa Madura na predsjedničkim izborima našla se pod pritiskom, javlja AFP i podsjeća da Maduro ima sve veću međunarodnu potporu, uz izuzetak SAD-a. Tijesno izgubivši izbore, guverner sjeverne države Miranda, Henrique Capriles, zatražio je reviziju izbornih rezultata, tj. ručno prebrojavanje glasova. No, Vrhovni sud pravde (TSJ), najveća sudska instanca u Venezueli, to je ocijenio "nemogućim", podsjećajući da je izborni sustav "potpuno automatiziran". "Oni koji su mislili da je takav način prebrojavanja moguć su se prevarili", objasnila je predsjednica suda Luisa Estela Morales. Nicolas Maduro odnio je pobjedu s 50,66 posto glasova, dok je njegov protivnik Henrique Capriles osvojio 49,07 posto glasova. Capriles ga smatra "nelegitimnim predsjednikom", a vladajuću stranku je optužio za izbornu prijevaru.
DAMASK - Sirijski predsjednik Bashar al-Assad u srijedu je izjavio da se Zapad, financirajući al Qaedu, igra vatrom i da će to skupo platiti jer će se ta skupina jednog dana okrenuti protiv njih. "Zapad je već skupo platio činjenicu što je u početku financirao al Qaedu. Danas radi istu stvar u Siriji, Libiji i drugim mjestima i skupo će to platiti u srcu Europe i SAD-a", kazao je sirijski predsjednik u razgovoru za televiziju Al-Ikhbariyu. U tom kontekstu, kazao je Assad, "nemamo drugog izbora osim pobjede, jer ako ne pobijedimo, bit će to kraj Sirije". U srijedu je tijekom borbi poginulo najmanje 92 ljudi. Najviše je žrtava u Homsu gdje je živote izgubilo 15 pobunjenika, 12 civila i sedam vojnika.