Po podacima iz IDC-ovog godišnjeg istraživanja, IT tržište u Hrvatskoj prošle je godine bilo vrijedno 6,1 milijardu kuna, što je slična razina kao i 2011. godine, no s obzirom na prošlogodišnje tečajne razlike izraženo u američkim dolarima tržište je vrijedilo 1,05 milijardi dolara što je gotovo 9 posto manje nego u 2011.
Takav pad je poražavajući i za IT sektor, i za potrošače, i za državu, a sve je to loše gleda li se i stagnacija tržišta izražena u kunama, kazao je Žitnik koji procjenjuje kako će 2013. očito biti peta godina za redom u kojem to tržište u Hrvatskoj pada i/ili stagnira.
Time Hrvatska bitno zaostaje za EU i svjetskim trendovima, po kojima IT potrošnja raste zadnjih godina po godišnjim stopama od oko 6 posto u prosjeku, i to najviše zahvaljujući porastu potražnje i prodaje mobilnih uređaja, smartphone-ova i tableta.
I u Hrvatskoj se to događa, pa IDC Adriatics prognozira da bi ove godine manji porast potrošnje na hardver, od oko 2 posto u odnosu na 2012., mogao doći iz tih segmenata, dok će potrošnja na softver i usluge pasti do 2 pa i više posto.
Najveći dio IT tržišta u Hrvatskoj, 31 posto, prošle se godine odnosio na IT usluge, 18 posto na osobna računala, a 16 odnosno 15 posto na pametne telefone i pakirani softver.
U to je uključen i domaći i uvozni softver, a jedina dobra vijest za prošlu godinu u IT-u je, po Žitniku, što je hrvatski izvoz softvera odnosno raznih IT usluga rastao za 22 posto u odnosu na 2011. Iako se tu radi o skromnom iznosu od oko 440 milijuna kuna, Žitnik smatra da je važan jer pokazuje dobar trend i potencijale hrvatskih softverskih i IT tvrtki.
Naznačio je i da bi Hrvatska (privatni i javni sektor, građani), s obzirom na kriznu situaciju u kojoj se nalazi, na IT godišnje trebala trošiti bar 4 do 5 posto više nego sada, a da bi mogla pratiti razinu IT potrošnje u EU u idućih pet do sedam godina ta bi potrošnju svake godine trebala rasti oko 20 posto.
No, za sada najbolje što se može očekivati ove godine je stagnacija tržišta, jer nema najavljenih većih projekata i investicija u IT ni iz države niti iz privatnog sektora, primjerice telekoma koji su, uz banke i trgovinu, prošle godine bili najveći potrošači.