ZAGREB/BRUXELLES - Godišnja inflacija u eurozoni i Europskoj uniji ponovo je oslabila u ožujku, objavio je europski statistički ured, potvrdivši prve procjene. U ožujku su potrošačke cijene u eurozoni porasle na godišnjoj razini 1,7 posto a u Uniji za 1,9 posto. U veljači su uvećane za 1,8 posto u eurozoni, odnosno za dva posto u EU27. Među pojedinim zemljama EU-a najvišu je godišnju inflaciju u ožujku imala Rumunjska, od 4,4 posto. Slijede Estonija sa stopom inflacije od 3,8 posto i Nizozemska s 3,2 posto. Najniža je stopa inflacije zabilježena u Latviji, od 0,3 posto, i Švedskoj, od 0,5 posto. U Grčkoj su cijene na godišnjoj razini pale za 0,2 posto. Za Hrvatsku je Eurostat izračunao godišnju stopu inflacije u ožujku od 3,4 posto, nakon 4,4 posto iz veljače. Na mjesečnoj razini cijene su u ožujku u eurozoni porasle za 1,2 posto, a u EU za 0,9 posto. Za Hrvatsku je Eurostat izračunao da su cijene u ožujku porasle na mjesečnoj razini 0,4 posto. Hrvatski Državni zavod za statistiku danas je objavio da je godišnja inflacija u ožujku iznosila u Hrvatskoj 3,7 posto.
MANNHEIM/ZAGREB - Povjerenje njemačkih ulagača osjetno se pogoršalo u travnju, izvijestio je u utorak institut ZEW, ukazujući na razočaravajuće ekonomske pokazatelje, posebno pad njemačkog izvoza u eurozonu, i na dužničku krizu u eurozoni. Indeks ekonomske klime koji izrađuje taj institut a odražava očekivanja ulagača za narednih šest mjeseci spustio se u travnju na 36,3 boda, sa 48,5 bodova koliko je iznosio u ožujku. "Povjerenje anketiranih stručnjaka za financijska tržišta u osnovi je čvrsto ali je njihov optimizam prigušen u odnosu na prošli mjesec. Pogoršanje ekonomske klime podudarilo se s objavom neočekivano slabih ekonomskih podataka", istaknuo je u priopćenju predsjednik ZEW-a Clemens Fuest. U ZEW-u navode primjer pada njemačkog izvoza u eurozonu ali i u ostatak svijeta. Podsjećaju također da još nije riješena ni dužnička kriza u eurozoni, koja po njima i dalje generira neizvjesnost. Indeks koji iskazuje ocjenu sadašnje ekonomske situacije u Njemačkoj također je smanjen u travnju, na 9,2 boda, sa 13,6 bodova koliko je iznosio u ožujku.
LUXEMBOURG - Europski sud pravde (ECJ) odbacio je u utorak žalbe Italije i Španjolske protiv jedinstvenog europskog patenta, objavio je ECJ. Sud je ocijenio da pojačana suradnja 25 država članica u pitanju jedinstvenog europskog patenta "ne šteti unutarnjem tržištu niti ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji Unije." "Kritizirana odluka ne zadire u nadležnosti, prava i obveze država članica", ocijenio je ECJ. Jedinstveni europski patent, o kojem se pregovaralo više od trideset godina, Europski parlament odobrio je u prosincu 2012. Trebao bi omogućiti bolju zaštitu inovacija u Europskoj uniji i smanjiti troškove zaštite patenata za šest puta. Pojačana suradnja na tom području trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2014. Italija i Španjolska odbile su se priključiti toj inicijativi prosvjedujući protiv toga što će se patenti prevoditi samo na tri radna jezika EU-a: njemački, engleski ili francuski. Dvije države tražile su od ECJ-a da poništi odluku Vijeća EU-a kojom je odobrena pojačana suradnja na tom području.
LJUBLJANA - Nakon intervencije slovenskih proizvođača vina s prodajnih polica jednog trgovačkog lanca povučen je istarski teran proizveden u Hrvatskoj, kojega slovenski vinari s Krasa smatraju nelojalnom konkurencijom, objavili su u utorak slovenski mediji. Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan prošlog se tjedna sastao s konzorcijem proizvođača slovenskog terana koji su ga upozorili da se u Sloveniji u prodaji našlo vino iz Hrvatske označeno kao teran. Židan je izjavio je da se crno istarsko vino iz Hrvatske s etiketom terana nedopušteno našlo u prodaji u Sloveniji, gdje je teran zaštićen kao proizvod sa zemljopisnim podrijetlom koji se dobiva na području slovenskog Krasa. Prema pisanju slovenskih medija, slovensko ministarstvo poljoprivrede idućih dana u kontaktu s hrvatskim kolegama namjerava službeno postaviti pitanje pod kojim uvjetima se u Hrvatskoj proizvodi teran, s obzirom na zaštitu tog vina sa zemljopisnim podrijetlom, koja se primjenjuje u Sloveniji.
SARAJEVO - Gospodarska kriza u Bosni i Hercegovini snažno je utjecala na građevinski sektor pa sada u toj zemlji stoji prazno gotovo petnaest tisuća stanova izgrađenih proteklih godina jer za njih nema kupaca. Pozivajući se na Udrugu građevinarstva i građevinskih materijala BiH banjolučke "Nezavisne novine" prenosi i kako je na tržištu u ponudi trenutačno između 14 i 15 tisuća stambenih jedinica, a kupaca za njih nema. Takva je situacija u gotovo svim gradskim središtima i u oba entiteta. "Neprodanih stanova imate i u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banjaluci, Mostaru", izjavio je Šefik Kadirić, predsjednik sindikata građevinarstva BiH. Prodaji stanova nije pomogla ni činjenica da je cijena stambenog prostora proteklih godina za 10 do 15 posto manja nego prije izbijanja sadašnje gospodarske krize. Prodaju nije pomoglo ni to što se u BiH grade sve manji stanovi kako bi bili što jeftiniji. Prosječan stan izgrađen u BiH tako je tijekom 2012. godine imao površinu od oko 50 četvornih metara, a samo četiri godine ranije građene su stambene jedinice koje su bile komfornije za više od pet četvornih metara.
BEČ - Austrijska građevinska tvrtka Strabag potvrdila je u utorak da se povukla iz natječaja za gradnju novog metroa u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu, na koji se prijavila kao vodeća tvrtka u sklopu međunarodnog konzorcija. "Zbog složenosti projekt nije prošao naše kriterije selekcije", napisala je glasnogovornica Strabaga putem e-maila Reutersu, potvrdivši izvješće u austrijskom gospodarskom listu WirtschaftsBlattu. Gradski ured Rijada za prostorno uređenje i razvoj grada nije objavio vrijednost projekta, ali gradnja metroa obično stoji milijarde eura. U srpnju prošle godine u uži izbor ušla su četiri konzorcija. Uz Strabag, koji se sada povukao, na čelu preostala tri nalaze se kanadski Bombardier, francuski Vinci i španjolski FS Engineering i Construction. Konzorcij koji je predvodio Strabag obuhvaća talijanski Ansaldo STS, švicarski Stadler Rail, indijski Larsen & Toubro, britanski Hyder Consulting i američki WorleyParsons. Sustav javnog prijevoza u Saudijskoj Arabiji slabo je razvijen a Rijad bilježi velike prometne čepove u većem dijelu dana.
PARIZ - Francuski prehrambeni div Danone izvijestio je u utorak o solidnom rastu prodaje u prethodnom tromjesečju zahvaljujući snažnoj azijskoj potražnji za dječjom hranom dok u Europi i dalje bilježe negativan trend. Grupa je prva tri mjeseca ove godine ostvarila organski rast od 5,6 posto, između ostalog zahvaljujući snažnoj potražnji za dodacima prehrani i za flaširanom vodom. Ukupni su prihodi, uključujući utjecaj valutnih tečajeva, porasli 4,3 posto, na 5,34 milijarde dolara. U odjelu dječje hrane na koji otpada 22 posto prodaje grupe, ostvaren je rast prodaje za 17,1 posto, zahvaljujući snažnoj potražnji u azijsko-pacifičkoj regiji, posebno u Kini. U Europi prodaja je pala 5,1 posto, pri čemu je najveći uteg bio južni dio kontinenta, pogođen strogim mjerama štednje. U Danoneu upozoravaju da očekuju nastavak negativnog trenda potrošnje u Europi i u ostatku godine. Među velikim je prehrambenim grupama Danone najviše izložen dužničkoj krizi u eurozoni. Grupa je najavila da će ukinuti oko 900 radnih mjesta zbog krize u južnoj Europi koja pogađa njihov ključni odjel mliječnih proizvoda.
ZAGREB - Južna Koreja pridružila se azijskim zemljama koje pokušavaju potaknuti gospodarski rast opsežnom potrošnjom, najavivši plan poticaja vrijedan 17.300 milijardi wona (15,3 milijarde dolara), prenose u utorak europski mediji. Novac će biti upotrijebljen za pomoć malim i srednjim izvoznicima, otvaranje novih radnih mjesta, poticanje tržišta nekretnina koje stagnira i pokrivanje manjka u poreznim prihodima, izvijestio je BBC. Zemlju pritišće slab izvoz i smanjena domaća potražnja. Očekuje se da će najavljeni poticaji povećati godišnji rast za 0,3 postotna boda u ovoj godini i otvoriti 40.000 radnih mjesta. Najavljeni su samo nekoliko tjedana nakon što je južnokorejsko ministarstvo financija snizilo prognozu rasta za tekuću godinu, očekujući sada rast po stopi od 2,3 posto, u odnosu na ranije procijenjenih tri posto. Najveći je uteg rastu usporavanje izvoza na koji otpada gotovo polovina ukupnog bruto domaćeg proizvoda. Isporuke je pogodila slaba potražnja u Sjedinjenim Državama i eurozoni.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u utorak na londonskom tržištu ispod razine od 100 dolara prvi put u devet mjeseci budući da ulagače i dalje muče slabi gospodarski podaci iz Kine i SAD-a. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte potonula 1,03 dolara, na 99,6 dolara, a nakratko je dotaknula i najnižu razinu od 98,00 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 77 centi nižoj cijeni, od 87,94 dolara. Nakratko je potonula i na 86,06 dolara, najnižu razinu od prosinca 2012. Sumorni gospodarski izgledi spustili su cijenu zlata na najnižu razinu u više od dvije godine a snažno su pritisnuli i cijene nafte. Njihov je pad potom zakočen ali je povjerenje ulagača poljuljano, ponajprije slabim gospodarskim podacima iz Kine i SAD-a. Kineski gospodarski rast u prvom ovogodišnjem tromjesečju neočekivano usporio a promet u američkoj maloprodaji u ožujku pao. Cijene nafte jučer su pale oko tri posto. Danas je snažne oscilacije na tržištima dodatno pojačao teroristički napad u finišu Bostonskog maratona, u kojem je poginulo troje ljudi a više od stotinu ih je ranjeno.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, nakon jučerašnjeg oštrog pada cijena dionica, jer ulagače zabrinjava usporavanje najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u minusu 0,1 posto, a pale su, oko 0,5 posto, i cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu te Australiji. Burzovni indeksi u Singapuru i Južnoj Koreji ojačali su oko 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio na gubitku 0,3 posto, nakon što je jučer pao 0,9 posto. Zbog usporavanja rasta kineskog i američkog gospodarstva, cijene sirovina i jutros su pod pritiskom, premda su već jučer oštro pale. Cijena zlata skliznula je jutros daljnjih 1,9 posto, na 1.327 dolara po unci, novu najnižu razinu u dvije godine, dok je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku potonula još dva dolara, na 86,60 dolara po barelu, najnižu razinu od polovice prosinca. Zbog toga su i jutros pod najvećim pritiskom dionice u rudarskom i energetskom sektoru, dok se ulagači povlače iz rizičnih investicija.
NEW YORK - Oštar pad cijena zlata, nafte i drugih sirovina izazvao je u ponedjeljak rasprodaju dionica na Wall Streetu, pa su burzovni indeksi zabilježili najveći dnevni pad još od studenoga prošle godine. Dow Jones indeks pao je 265 bodova, ili 1,79 posto, na 14.599 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,30 posto, na 1.552 boda, a Nasdaq indeks 2,38 posto, na 3.216 bodova. To je njihov najveći dnevni pad od predsjedničkih izbora u SAD-u 7. studenoga prošle godine. Na prodaju dionica ulagače je natjerao podatak da je rast kineskog bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju usporio na 7,7 posto na godišnjoj razini, sa 7,9 posto u prethodnom kvartalu, što je ispod očekivanja i otvara pitanje kakva je situacija u globalnom gospodarstvu. Kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, usporavanje rasta tamošnjeg gospodarstva izazvalo je bojazan od slabljenja potražnje za sirovinama.