NIKOZIJA/BRUXELLES - Ciparski ministar financija i guverner središnje banke kazali su u ponedjeljak da pokušavaju iznaći novu formulu koja bi izuzela vlasnike malih štednih depozita od poreza predloženog u sklopu europskog paketa pomoći Cipru. Ministar financija Mihalis Sarris i guverner Panikos Demetriades odvojeno su u parlamentu kazali da nastoje ishoditi da se vlasnici depozita manjih od 100 tisuća eura izuzmu od predloženih poreza. Glasanje o tome odgođeno je za sutra. Dosadašnji plan predviđao je oporezivanje depozita većih od 100 tisuća eura stopom od 9,9 posto, dok je za depozite manje od 100 tisuća eura zacrtana porezna stopa od 6,75 posto. Novi plan uključivao bi više stope poreza za vlasnike većih depozita, dok bi se smanjile one za manje depozite. Izvor u Europskoj uniji potvrdio je da vlada u Nikoziji raspravlja s međunarodnim zajmodavcima o izmjenama predloženih poreza na bankovne depozite koji su uzdrmali tržišta i ponovno potaknuli strah od širenja krize po cijeloj regiji. "Ciprani raspravljaju, dovršavaju novi prijedlog, ali cilj ostaje isti, da se prikupi 5,8 milijardi eura", kazao je izvor koji je želio ostati anoniman.
LONDON - Europski regulator kritizirao je u ponedjeljak nedostatnu transparentnost tri vodeće svjetske rejting agencije pri ocjenjivanju banaka, zatraživši od njih da postrože interne kontrole ocjenjivačkih metoda. Analizirajući rad Moody'sa, Fitcha i Standard & Poor'sa, Europska agencija za vrijednosne papire i financijska tržišta (ESMA) konstatirala je da ne daju dovoljno informacija o tome koje metode koriste pri određivanju rejtinga i kako ih interno analiziraju i prilagođavaju. Prilikom objave drugog godišnjeg pregleda bankarskog sektora, ESMA je objavila da je provjerila rejtinge banaka zbog njihove tijesne povezanosti s rejtinzima država, ishodištima krize u eurozoni. EU je u protekle tri godine usvojio tri seta zakona kako bi stvorio uvjete za izravan nadzor rejting agencija, nakon što su utvrđeni nedostaci pri utvrđivanju rejtinga u vrijeme financijske krize, od 2007. do 2009. ESMA, koja nadzire 20 agencija, objavila je da je godišnjim pregledom utvrđeno da rejting agencije u cjelini nisu "dovoljno uvažile" temeljne zahtjeve iz propisa EU-a. "Budući da su kreditni rejtinzi i dalje važni na financijskim tržištima, iznimno je važno da agencije za kreditne rejtinge identificiraju i otklone probleme u svom poslovanju koji mogu potkopati neovisnost, objektivnost i kvalitetu kreditnih rejtinga", kazao je predsjednik ESMA Steven Maijoor.
LJUBLJANA - Štediše u Sloveniji ne trebaju strahovati za svoje depozite u bankama, izjavio je u ponedjeljak predsjednik udruge slovenskih poslovnih banaka France Arhar koji je nakon osamostaljenja Slovenije dva mandata proveo na mjestu guvernera središnje banke. Svi štedni ulozi u Sloveniji do 100.000 eura imaju solidarno jamstvo države. Odbijajući bilo kakve usporedbe s Ciprom koji je, u zamjenu za program financijske pomoći "trojke", pristao na oporezivanje bankarskih depozita, čime namjerava prikupiti 5,8 milijardi sredstava, Arhar je smirio slovenske štediše, rekavši da slovenski financijski sustav nije ugrožen i da su njihovi depoziti sigurni. Najava poreza na bankarske uloge na Cipru u toj je državi zadnjih dana dovela do navale štediša na banke, no Arhar tvrdi da je u Sloveniji stanje u bankama sasvim drukčije i da se to ne može dogoditi. Za razliku od Cipra, čije banke imaju ukupnu bilancu osam puta veću od nacionalnog BDP-a jer je Cipar imao reputaciju porezne oaze, u Sloveniji je ukupna svota bilance svih banaka 30-ak posto veća od slovenskog BDP-a. Arhar dodaje da je Slovenija već donijela mjere za jačanje stabilnosti financijskog sustava i planove za sanaciju banaka, pa joj program financijske pomoći, kako se ocjenjuje, neće biti potreban.
LONDON/NEW YORK - Euro je oslabio u ponedjeljak prema vodećim svjetskim valutama na međunarodnim deviznim tržištima, pogođen zabrinutostima ulagača zbog paketa pomoći za Cipar koji predviđa jednokratno oporezivanje depozita u bankama, što je potpirilo strahove od moguće navale na šaltere banaka i u drugim zemljama eurozone. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru oslabio za 0,2 posto, na 1,2931 dolar. Na gubitku od 1,2 posto euro je bio i prema jenu i njime se trgovalo po 121,68 jena. Jedinstvena europska valuta oslabila je i 0,4 posto prema švicarskom franku, na 1,2228 franka. Dolar je prema jenu poskočio za gotovo jedan posto, na 95,01 jen. Pomutnju na tržištima izazvala je odluka ministara financija eurozone, donesena preko vikenda, prema kojoj se u zamjenu za 10 milijardi eura pomoći od Ciprana zahtijeva da plate jednokratni porez na bankovne pologe. To je u suprotnosti s dosadašnjim EU protokolom da je štednja građana 'svetinja', a izazvalo je navalu Ciprana u banke i na bankomate. "Ako nametnu taj porez, to će biti presedan. Nameće se nužno pitanje hoće li biti sigurni depoziti i u drugim zemljama eurozone", tumači Jane Foley, viša valutna analitičarka u Rabobanku.