Tema paviljona je proboj 670 logoraša 22. travnja 1945. iz jasenovačkog logora, a na Cvjetnom trgu posjetitelji će ga moći obići do 19. travnja. Izrađen je kao drveni crni kubus s jednim ulazom i bez vidljivih oznaka izvana, a u unutrašnjosti su na panelima dane činjenice o proboju logoraša i o jasenovačkom logoru. Autor koncepta je Saša Šimpraga, arhitekt paviljona David Kabalin, a dizajner panela Niko Mihaljević. U cilju doprinosa kulturi sjećanja, projekat je realiziran kroz program kulture Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Napominjući kako su tim paviljonom Zagrebu željeli približiti dio jasenovačkog logora, Pupovac je kazao da sada svatko u njemu može na trenutak osjetiti ono na što su bili osuđeni ljudi u tom logoru od 1941. do 1945. godine. "To je teška i mokra glinena zemlja ispod, nebo iznad i tamni zidovi oko njih", kazao je.
Istaknuo je i da se odabirom koncepcije paviljona - koji se oblikom i meterijalima oslanja na autentičnu arhitekturu logora, ljudima na Cvjetnom trgu pruža mogućnost osjetiti strahote onoga što su prolazili ljudi u ustaškom logoru u Jasenovcu te se upoznati s nekoliko osnovnih činjenica o njemu.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da smo danas, kada živimo u multikulturnom i multikonfesionalnom društvu, mlađim naraštajima dužni govoriti povijesnu istinu o strahotama i žrtvama Drugog svjetskog rata, ali i Domovinskom ratu, kako se ne bi zaboravilo i ponovilo.
Koncentracijski logor Jasenovac osnovan je tijekom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatočenja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Židova, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čistog teritorija kvislinške Nezavisne Države Hrvatske.
Na večerašnjoj tribini u prostorijama Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" kustos u Javnoj ustanovi spomen-područje Jasenovac Đorđe Mihovilović i viši kustos Muzeja žrtava genocida u Beogradu Dragan Cvetković iznijeli su podatke istraživanja o poimeničnoj evidenciji žrtava jasenovačkog logora, upozorivši kako se zbog protoka vremena na to pitanje teško može dati potpuni odgovor.
Mihoviloviće je kazao da je do sada imenom i prezimenom utvrđeno 83.145 žrtava, od kojih je bilo 20.101 dijete do dobi od četrnaest godina. U Jasenovcu je stradalo 68.410 ljudi, a u Staroj Gradišci njih 14.722. Najviše je bilo Srba (47.627), Roma (16.173), Židova (13.166) i Hrvata (4.225).