LUXEMBOURG/ZAGREB - Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u veljači, nakon posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda, koji za Hrvatsku procjenjuje njen osjetni pad. U veljači je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,4 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za revidiranih 0,6 posto u eurozoni, te za također revidiranih 0,5 posto u EU. Najviše je u veljači poskočila proizvodnja energije, za 2,6 posto u eurozoni, te za 1,8 posto u EU. Najveći je pad proizvodnje zabilježen u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU. Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast ostvarile su Nizozemska i Slovenija, po 3,4 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Estoniji i na Malti, po 3,9 posto, te Litvi 3,7 posto. U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u veljači smanjena za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, objavio je Eurostat. Europski statistički ured procijenio je da je u veljači u Hrvatskoj na godišnjoj razini industrijska proizvodnja bila niža 4,1 posto.
DUBLIN - Europski ministri financija okupili su se danas u Dublinu na dvodnevnim neformalnim razgovorima na kojima bi trebali produljiti rok Irskoj i Portugalu za povrat kredita i odobriti pomoć Portugalu a u posljednji je tren u dnevni red uvrštena i borba protiv porezne evazije. Očekuje se da će ministri Europske unije dogovoriti da se Portugalu i Irskoj za sedam godina produlji rok za povrat kredita koje im je odobrio EU. Današnji i sutrašnji sastanci u Dublinu neformalne su prirode i na njima se neće donositi službene odluke. Potpora produljenju roka za Portugal vjerojatno biti uvjetovana prijedlozima Lisabona o novim mjerama ostvarenja zacrtanih proračunskih ciljeva za ovu godinu. Te je ciljeve doveo u pitanje portugalski ustavni sud, proglasivši neustavnima pojedine planirane mjere za njihovo ostvarenje. Ministri će se u Dublinu također suglasiti da se Cipru odobri 10 milijardi eura pomoći u sklopu paketa kojem će Nikozija morati pridodati 13 milijardi umjesto početno planiranih sedam milijardi eura.
FRANKFURT - Europska unija mora pojasniti "pravila igre" kada je u pitanju pomoć posrnulim bankama, a mora i ubrzati kreiranje mehanizama kako za pomoć bankama, tako i onih za njihovo gašenje, objavljuju tri lista riječi europskog povjerenika za gospodarstvo Olli Rehna. "Držim da je važno da s obzirom na nastavak neizvjesnost u vezi pravila igre, bilo da se radi o gašenju banaka ili o njihovu spašavanju, sada pojasnimo ta pravila", kazao je Rehn u razgovoru za Wall Street Journal Europe, njemački Die Welt i nizozemski list NRC Handelsblad. Izjava Rehna dolazi pred današnji neslužbeni sastanak ministara financija eurozone u Dublinu. Europski povjerenik ukazuje na projekt EU-a kojim se predviđa točno utvrđen redoslijed instanci za pomoć posrnulim bankama. Na prvom bi mjestu bili ulagači i kreditori. Slijedi matična zemlja a tek u krajnjoj nuždi novac bi se povlačio iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, fonda za spašavanje. Predsjedatelj vijeća ministara financija eurozone, nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem nedavno je uzvitlao prašinu izjavom da bi mehanizam pomoći Cipru trebao biti predložak za rješavanje budućih problema u bankama u eurozoni, odnosno da bi teret njihova spašavanja ubuduće trebali snositi ulagači i kreditori a ne države.
NIKOZIJA - Odlukom ciparske vlade od petka je na snazi blaža kontrola kretanja kapitala, nezapamćene mjere u eurozoni na koju se Nikozija nedavno odlučila kako bi spriječila navalu štediša na tamošnje posrnule banke. Najnovijim potezom ukidaju se ograničenja na sve transakcije u vrijednosti manjoj od 300 tisuća eura. Dnevni limit za podizanje gotovine od 300 eura ostat će na snazi još najmanje sedam dana, prema odredbi ciparskog ministarstva financija. Ublažavanje kontrole bio je neodgodiv cilj vlade u Nikoziji kako bi se kompanijama pogođenim nedostatnim sredstvima omogućila isplata plaća zaposlenicima i podmirenje obveza prema dobavljačima. Ministarstvo je također podiglo dnevni limit za transakcije izvan otoka, za koje nisu potrebna prethodna odobrenja, s 5.000 na 20.000 eura. Veće transakcije koje spadaju u "uobičajene poslovne aktivnosti klijenata", prema odredbi ministarstva financija, odobravat će se od slučaja do slučaja, uz obvezu prethodnog podnošenja potrebne dokumentacije.
LJUBLJANA - Najveća ruska banka Sberbank u Sloveniji vidi priliku za širenje na europskom financijskom tržištu, ali idućih godina namjerava rasti organski i još ne razmišlja o preuzimanju Hypo banke kako to spekuliraju austrijski mediji, izjavio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA u petak predsjednik uprave Sberbank Europe Mark Arnold. "Sberbank je ruska banka koja želi postati međunarodna banka. Napredovat ćemo polako, ali ćemo se s obzirom na svoju poziciju i kapital koji imamo u ruskom zaleđu svakako širiti naprijed, no ne u iduće dvije godine", rekao je Arnold u razgovoru. Sberbank je u Sloveniju ušao prošle godine kupnjom austrijskog Volksbanka, a udjel na slovenskom financijskom tržištu od onda je s početnih 2 povećao na 2,9 posto. Taj udjel organskim rastom u iduće dvije-tri godine namjeravaju povećati na 5 do 6 posto, a u segmentu kreditiranja srednjih i velikih poduzeća deset posto. Arnold je međutim demantirao da Sberbank u kratkom vremenu želi preuzeti Hypobanku, o čime se spekulira u austrijskim medijima.
BERLIN - Njemački inženjerski div Siemens planira ukinuti više od 3.000 radnih mjesta u industrijskom odjelu u sklopu opsežnog plana koji cilja na uštede u visini šest milijardi eura a osmišljen je zbog loših poslovnih rezultata. U prezentaciji na svojim internetskim stranicama kompanija je priopćila da će 500 radnih mjesta biti ukinuto u sjedištu u Muenchenu a dodatnih 500 kroz smanjenje broja tvornica u Njemačkoj sa četiri na dvije. Zatvaranjem tvornice u Pakistanu Siemens će ukinuti još 200 radnih mjesta, a daljnjih 200 bit će preseljeno iz Njemačke u Češku. Nakon toga predviđeno je gašenje još 1.700 radnih mjesta u prodaji. Siemens je najveća europska inženjerska i elektronička kompanija a sučeljava se sa sve većim gubicima. Stoga su zacrtali povećanje produktivnosti u industrijskom odjelu do kraja 2014. u protuvrijednosti 1,1 milijardu eura, proiopćio je jučer čelnik tog odjela Siegfried Russworm. Krajem 2012. grupa je najavila i ukdaje nekih 1.100 radnih mjesta u energetskom odjelu u Njemačkoj.
WASHINGTON - Baterije poput onih koje su se u siječnju zapalile u Boeingu 797 Dreamlineru mogu biti sigurnije no to u ovom trenutku ima za posljedicu smanjenje njihove učinkovitosti i podizanje troškova njihove proizvodnje a time i cijene, zaključili su stručnjaci za sigurnost okupljeni ovoga tjedna u glavnom američkom gradu. Korištenje litij-ionskih punjivih baterija uvelike se proširilo u proteklih deset godina i one danas pokreću sve od sportskog automobila Tesle do iPadova, pa je rizik od njihova zapaljenja dobro poznat, kazali su stručnjaci na forumu koji je organizirao američki nacionalni odbor za sigurnost u prometu. Oko 25 posto tipične litij-ionske baterijske jedinice čini zapaljiva tekućina što povećava rizik izbijanja vatre. Dodavanje aditiva čini ju sigurnijom no smanjuje njezinu učinkovitost, kažu stručnjaci. Iako su te baterije danas najsnažnije i najlakše raspoložive, eksperti ističu da još uvijek ne postoji potpuno siguran način da se predvide ili spriječe unutarnji kratki spojevi kakvi su primjerice doveli do zapaljenja baterije na Dreamlineru.
LONDON - Cijene nafte potonule su na međunarodnim tržištima ispod razine od 103 dolara za barel, pritisnute prigušenim izgledima za rast globalne potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte bila niža 1,23 dolara, kliznuvši na 103,02 dolara. Nakratko se spustila i na samo 102,92 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,02 dolara nižoj cijeni, od 92,49 dolara. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u četvrtak je snizila procjenu rasta svjetske potražnje za naftom u 2013. a nedavno je to učinila i Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC). Svjetska potrošnja nafte rast će u ovoj godini samo 795.000 barela dnevno, objavila je IEA jučer u redovnom mjesečnom izvješću o naftnim tržištima. To je 25.000 barela dnevno manje nego u prošlom mjesecu. Ujedno je agencija snizila svoje procjene već treći mjesec zaredom. IEA-ina prognoza sada se gotovo izjednačila s onom OPEC-a, koji je u svom izvješću u srijedu snizio prognozu rasta potrošnje na 800.000 barela dnevno. Pad cijena nafte obuzdala je objava podataka koji pokazuju manji broj novih zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u SAD-u u prošlome tjednu.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica porasle četvrti dan zaredom, gurnuvši Dow Jones i S&P 500 indeks na nove rekordne razine, jer su novi makroekonomski podaci ublažili strahovanja ulagača od usporavanja rasta američkog gospodarstva. Dow Jones indeks ojačao je 0,42 posto, na 14.865 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,36 posto, na 1.593 boda, a Nasdaq indeks 0,09 posto, na 3.300 bodova. Dow Jones i S&P indeks dosegnuli su nove najviše razine u povijesti drugi dan zaredom jer su tržište podržali dobri makroekonomski podaci. Premda je od početka godine S&P 500 skočio 11,7 posto, ulagači su zabrinuti zbog tempa rasta američkog gospodarstva, posebice nakon što su prošloga petka objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u ožujku. Ta je strahovanja jučer ublažio podatak da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao za 42.000, na 346.000, znatno više nego što se očekivalo. Osim dobrih vijesti s tržišta rada, ulagače je ohrabrio i optimizam trgovaca po pitanju potrošnje. Zbog toga su porasle cijene dionica većine trgovačkih lanaca. No, pale su cijene u tehnološkom sektoru, koji je posljednjih dana bio među vodećim dobitnicima.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno, nakon znatnog uspona cijena dionica posljednjih dana, no ne očekuje se veća korekcija jer ulagače ohrabruju novi rekordni dosezi S&P 500 i Dow Jones indeksa na Wall Streetu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,7 posto, a za toliko su pale i cijene dionica u Južnoj Koreji. Burzovni indeksi u Šangaju, Singapuru, Australiji i Hong Kongu porasli su, pak, do 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,3 posto. Najveći uteg po taj indeks jutros predstavlja pad južnokorejskog Kospija zbog ratnih prijetnji iz Sjeverne Koreje. No, analitičari kažu da je tržište pod pritiskom i zbog toga što se očekuju slabiji kvartalni poslovni rezultati južnokorejskih kompanija, s obzirom na slabost njihovih izvoznih tržišta. Na Tokijskoj su burzi, pak, cijene dionica pale jer su se ulagači odlučili na predah nakon što je Nikkei indeks u posljednjih tjedan dana skočio otprilike 10 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo pet godina. No, ne očekuje se veća korekcija cijena na niže jer tržište podržava agresivna labava monetarna politika japanske središnje banke.