BERLIN - Njemačka industrijska proizvodnja oporavila se u veljači temeljem povećanja proizvodnje kapitalnih dobara i energije, ali su oštro naniže revidirani podaci iz siječnja ipak ukazali na slab početak godine, priopćilo je ministarstvo gospodarstva. Industrijska je proizvodnja u veljači porasla na mjesečnoj razini 0,5 posto. Ujedno je revidiran podatak za siječanj koji sada pokazuje 0,6-postotni pad proizvodnje. Prvotno je pokazivao stagnaciju. Povećanje proizvodnje u veljači predvodio je sektor energije, gdje je proizvodnja porasla 3,9 posto, te sektor investicijskih dobara, s rastom od 2,4 posto. Revidirani podatak za veljaču utjecao je pak na ukupan podatak o industrijskoj proizvodnji u prva dva mjeseca ove godine, koji pokazuje njezin pad za 0,2 posto. Dvomjesečni podaci pouzdaniji su pokazatelj od mjesečnih jer isključuju utjecaj eventualnih jednokratnih faktora. Snažna domaća potražnja za kapitalnim dobrima potaknula je neočekivano snažan skok njemačkih industrijskih narudžbi u veljači, pokazali su podaci objavljeni krajem prošlog tjedna.
BRUXELLES - Portugal mora poštovati proračunske ciljeve dogovorene s međunarodnim zajmodavcima ako želi dobiti više vremena za otplatu hitnih zajmova, poručila je Europska komisija u priopćenju od nedjelje. Portugalski ustavni sud odbacio je u petak četiri od devet prijepornih mjera štednje koje su predviđene ovogodišnjim proračunom. Odluka suda udarac je državnim financijama, no malo je vjerojatno da će zakočiti reforme koje vlada u Lisabonu provodi u sklopu dogovorenog međunarodnog paketa pomoći. "Nastavljena odlučna provedba programa... preduvjet je za eventualnu odluku o produljenju roka Portugalu za povrat financijske pomoći, čime bi mu se omogućio povratak na financijska tržišta i postizanje ciljeva programa ", navodi se priopćenju Komisije. Poput Irske, Portugal traži pomicanje rokova za otplatu hitnih zajmova koje dobiva od Europske unije do iza 2022. radi lakšeg ispunjenja financijskih potreba.
MILANO - Pozajmice talijanskih banaka od Europske središnje banke (ECB) spustile su se na kraju ožujka na 268 milijardi eura, s 281 milijardu eura na kraju prethodnog mjeseca, pokazali su podaci talijanske središnje banke. U siječnju i veljači njihov je ukupni iznos na mjesečnoj razini porastao. Krediti koje su banke uzele od ECB-a u takozvanim 'operacijama refinanciranja s duljim rokovima otplate' iznosili su na kraju ožujka 262 milijarde eura, u odnosu na 265,7 milijardi eura koliko su iznosili na kraju prethodnog mjeseca. Na kraju prosinca iznosili su 268,3 milijarde eura. Od siječnja ove godine banke mogu prije roka vraćati trogodišnje kredite koje su uzele u sklopu prve ECB-ove operacije refinanciranja a od kraja veljače isto mogu učiniti i s trogodišnjim kreditima iz druge takve operacije. Talijanski zajmodavci ukupno su se na dvije ECB-ove posebne operacije dugoročnog refinanciranja u prosincu 2011. i veljači 2012. zadužili za 255 milijardi eura.
LUXEMBOURG - Luksemburg je spreman ublažiti kontroverzno načelo bankovne tajne kako bi pomogao u borbi protiv porezne evazije, kazao je ministar financija u intervjuu za jedan njemački list. Potaknut oštrim kritikama partnera u eurozoni koji Luksemburgu spočitavaju striktno inzistiranje na bankovnoj tajni, ministar Luc Frieden kazao je za nedjeljno izdanje njemačkog Frankfurter Allgemeine Zeitunga da će razmotriti poteze za podizanje razine transparentnosti. "Želimo ojačati suradnju sa stranim poreznim vlastima", kazao je. "Međunarodni trend ide u smjeru automatske razmjene informacija o bankovnim depozitima. Više nismo striktno protiv toga." Kao primjer podataka koji bi u okviru izmijenjene politike mogli biti dostavljeni matičnim zemljama naveo je isplate kamata. "Luksemburg ne ovisi o klijentima koji žele uštedjeti na porezu", naglasio je. Luksemburg se našao se pod povećalom u sklopu zakonodavnih inicijativa koje su pokrenute nakon globalne financijske krize kako bi postavile temelje za transparentnije i odgovornije poslovanje financijskog sektora.
BUDIMPEŠTA - Viceguvernerka mađarske središnje banke Julia Kiraly u ponedjeljak je izjavila da je predsjedniku Janosu uputila pismo u kojem od njega traži da je razriješi dužnosti. Među razlozima ostavke navodi kako je uvjerena da će nove upravljačke prakse u mađarskoj središnjoj banci uništiti ugled koji je banka stekla dugogodišnjim radom u zemlji i inozemstvu, prenosi mađarska agencija MTI. Upozorila je na sve veću mogućnost donošenja neutemeljenih odluka i takvih za koje ona ne bi željela preuzeti odgovornost kao viceguvernerka i članica Monetarnog vijeća. Kako prenosi Reuters, Kiraly je kazala da se povlači sa svih dužnosti u središnjoj banci "kako bi signalizirala ozbiljnost situacije" u središnjoj banci nakon što je prošlog mjeseca za guvernera izabran Gyorgy Matolcsy, saveznik premijera Orbana i dotadašnji ministar gospodarstva. U preslici ostavke koju je poslala novinarima među ostalim navodi da svojim potezom želi iskazati protivljenje novim promjenama koje je uveo guverner Matolcsy, a za koje smatra da će naštetiti središnjoj banci i mađarskom gospodarstvu.
LONDON - Cijene nafte stabilizirale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 105 dolara zahvaljujući japanskim planovima za poticanje gospodarskog rasta koji su potisnuli u drugi plan razočaravajuće podatke s američkog tržišta rada. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla za 1,23 dolara, na 105,35 dolara. U petak zaključila je trgovinu u minusu 2,22 dolara nakon objave razočaravajućih podataka s američkog tržišta rada. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 75 centi višoj cijeni, od 93,45 dolara. Središnja japanska banka najavila je prošlog tjedna da će u manje od dvije godine ubrizgati u gospodarstvo 1.400 milijardi dolara kako bi poduprla njegov rast, što će po procjenama ekonomista biti snažan poticaj za cijene nafte i ostalih roba. Ta su očekivanja zakočila snažan pad naftnih tržišta nakon što su podaci s američkog tržišta rada u ožujku pokazali da su poslodavci neto otvorili samo 88 tisuća radnih mjesta. Očekivalo se da će ih otvoriti oko 200 tisuća.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno zbog napetosti na korejskom poluotoku i slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, dok su u Japanu cijene dionica snažno porasle, a tečaj jena pao jer je tamošnja središnja banka počela agresivno kupovati državne obveznice. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 2,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od kolovoza 2008. godine. Cijene dionica porasle su i u Hong Kongu te Australiji, između 0,1 i 0,3 posto, dok su burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju pali između 0,1 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,5 posto. Taj je indeks rano jutros bio u minusu 1 posto zbog dobitonosnih prodaja na koje su ulagače naveli slabi podaci s američkog tržišta rada, ratne prijetnje na korejskom poluotoku i ptičja gripa u Kini.
NEW YORK - Na Wall Streetu su prošloga tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli s rekordno visokih razina, a može li se trend rasta cijena obnoviti, ovisi o predstojećoj sezoni objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija. Dow Jones oslabio je prošloga tjedna 0,1 posto, na 14.565 bodova. S&P 500 skliznuo je, pak, 1 posto, na 1.553 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 3.203 boda, što je njihov najveći tjedni pad u ovoj godini. Klizanje cijena dionica posljedica je niza slabih makroekonomskih izvješća, a ulagače je najviše razočarao podatak da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih porastao za samo 88.000, najmanje u posljednjih devet mjeseci i znatno manje od očekivanih 200.000. To pokazuje da je krajem prvog tromjesečja rast najvećeg svjetskog gospodarstva usporen, što je, smatraju analitičari, posljedica povećanja poreza i smanjenja proračunskih rashoda početkom godine.