MARSEILLES
Hrvatska je jedna od pozitivnih priča Mediterana, jer se u samo 15 godina od završetka rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nalazi pred ulaskom u Europsku uniju, izjavio je u nedjelju predsjednik Sabora Josip Leko na summitu Unije za Mediteran održanom u Marseillesu. "Hrvatska je među ostalim i mediteranska zemlja, pa ima snažne interese na tome području, osobito u očuvanju okoliša i čistoće mora", istaknuo je Leko na skupu na kojem su sudjelovali čelnici parlamentata 43 države članice te međunarodne organizacije. Skup u Marseillesu, lučkom gradu na jugu Francuske, bio je prvi sastanak predsjednika parlamenata Unije za Mediteran, regionalne inicijative koja je utemeljena u Parizu u 2008. za vrijeme francuskog predsjedanja EU-om. Summit organiziran na inicijativu predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza ujedno je i prvi takav sastanak nakon Arapskog proljeća, vala pobuna u kojima su svrgnuti autoritarni režimi u nekoliko arapskih zemalja.
KAIRO
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton sastala se u nedjelju u Kairu s egipatskim predsjednikom Muhamedom Mursijem kako bi ohrabrila razjedinjene političke vođe na postizanje nacionalnog konsenzusa za rješavanje teških gospodarskih i političkih problema. "Ovo je ključna faza egipatske tranzicije. Zemlja je suočena s golemim političkim i gospodarskim izazovima", rekla je Ashton u priopćenju uoči sastanka. Njezin posjet dolazi usred dugo odgađanih pregovora između Egipta i MMF-a o zajmu od 4,8 milijardi dolara nužnih za ublažavanje gospodarske krize. Zalihe deviza dostatne su za financiranje manje od tri mjeseca uvoza, egipatska funta izgubila je u 2013. gotovo deset posto vrijednosti u odnosu na dolar, a postoji bojazan od redukcija struje i nedostataka goriva ovoga ljeta. "Više nego ikad, Europa kao partner i susjed mora poduprijeti Egipat na njegovu putu u istinsku demokraciju. U Kairu ću sa svim strankama raditi na izgradnji povjerenja i pronalaženju zajedničkog jezika o političkim i gospodarskim pitanjima", istaknula je Ashton.
SARAJEVO
Nova politička stranka pod nazivom Demokratska fronta Bosne i Hercegovine (DF BiH) utemeljena je u nedjelju u Sarajevu a za njenog predsjednika izabran je sadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Na utemeljiteljskoj skupštini 432 nazočna izaslanika također su izabrala glavnog tajnika te pet potpredsjednika i dvadeset članova predsjedništva DF BiH te su usvojili status i programske dokumente. U odluci o osnivanju stranke je, među ostalim, definirano kako je DF BiH stranka lijevog centra koja se zalaže za republikansko društveno uređenje i parlamentarnu demokraciju. Osnutak nove stranke Komšić je najavio kada je 2012. godine napustio Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP BiH) čiji je bio dugogodišnji član i visoki dužnosnik. Odlazak iz SDP-a pojasnio je nezadovoljstvom načinom na koji je ta stranka vođena a u obraćanju izaslasnicima utemeljiteljske skupštine DF BiH neizravno je sugerirao kako nova stranka mora izbjeći upravo onakve pogreške kakve rade u SDP-u.
JERUZALEM
Nasilje i antisemitski vandalizam povećali su se u svijetu tijekom protekle godine za 30 posto, osobito u Francuskoj, stoji u godišnjem izvješću koje je u nedjelju objavilo Sveučilište u Tel Avivu. "Znatno povećanje nasilje i vandalizma protiv Židova zabilježeno je tijekom prošle godine", stoji u izvješću u kojemu se navodi 686 incidenata u odnosu na počinjenih 526 tijekom 2011., što je povećanje za 30 posto. Francuska je država s najviše zabilježenih antisemitskih incidenata (čak 200), slijede je Sjedinjene Države (99), Velika Britanija (84) i Kanada (74), stoji u priopćenju objavljenom nedugo prije početka obilježavanja sjećanja na žrtve holokausta u nedjelju navečer. U dokumentu se ističe i da su ekstremno desne grupe iskoristile ekonomske teškoće u Europi za promidžbu svog "jasno antisemitskog programa".
BEOGRAD
Srbijanski premijer Ivica Dačić izjavio je u nedjelju da državni vrh u Beogradu i dalje nastoji naći kompromisno rješenje za Srbe na Kosovu i da nitko od sugovornika u dosadašnjim konzultacijama ne dovodi u pitanje opredjeljenje Srbije za europske integracije, ali je nacionalni i državni interes postići održivo rješenje u odnosima s Prištinom. Dačić je na tiskovnoj konferenciji nakon niza razgovora sa čelnicima parlamentarnih stranaka i predsjednicima zastupničkih klubova u srbijanskom parlamentu izjavio da će državni vrh imati jedinstveno stajalište o rješenju za sjever Kosova. "Tražimo put do kompromisa i državni vrh imat će apsolutno jedinstveno stajalište o ponuđenom rješenju za sjever Kosova", rekao je Dačić, najavljujući da se konzultacije državnog vrha nastavljaju, a stajalište vlade bit će poznato u ponedjeljak nakon izvanredne sjednice.
KAIRO
U nedjelju su u središtu Kaira, nakon pokopa četvorice Kopta ubijenih u sektaškom nasilju u petak, izbili sukobi između grupe Kopta i muslimana, objavila je agencija Mena. Agencija prenosi da je u sukobima ispred koptske katedrale ubijena jedna i ranjeno 17 osoba. U programu javne televizije objavljene su snimke na kojima se vidi kako policija baca suzavac kako bi rastjerala okupljene. U jednom od najgorih sektaških nasilja u posljednjih mjesec dana u mjestu El Kususu, sjeverno od Kaira u petak navečer su u međusobnoj pucnjavi ubijena četvorica koptskih kršćana i jedan musliman. Novi sukobi izbili su ponovno u nedjelju nakon što je nekoliko stotina bijesnih Kopta koji su došli na pokop u crkvu sv. Marka počelo izvikivati "Svojom krvlju i dušom žrtvovat ćemo se za svoj križ".
LONDON
Britanski premijer David Cameron u nedjelju je branio svoju reformu sustava socijalne skrbi kazavši kako je ovisnost o socijalnoj državi za neke njegove sugrađane postala životni izbor. "Socijalna država izmišljena je da bi se osobama kojima je to potrebno pomoglo da izađu iz siromaštva. Socijalna država trebala bi biti privremena mjera u ovim teškim vremenima, no za neke naše sugrađane postala je životni izbor", stoji u Cameronovu pismu objavljenom u nedjelju u tabloidu The Sun. Nitko ne želi uložiti velik trud da bi ustanovio kako od svog teško zarađenog novca ne može priuštiti osnovne stvari, smatra Cameron i dalje braneći sustav reformi socijalne pomoći.
MOSTAR
HDZ-ovi kandidati za zastupnike u Europskom parlamentu pozvali su u nedjelju na javnoj tribini održanoj u Mostaru hrvatske državljane u BiH da podupru tu listu tvrdeći da će se zalagati za priključenje BiH u Europsku uniju i popravljanje položaja Hrvata u toj zemlji. "Hrvatska ulazi u EU, a budući da veliki broj vas ovdje ima putovnice i hrvatske dokumente, i vi postajete integralnim dijelom Europske unije. Hrvatska može učiniti jako puno za BiH, napose za Hrvate u ovoj zemlji", rekla je Zdravka Bušić, kandidatkinja za Europski parlament. Odbacila je i optužbe prema HDZ-u Hrvatske kazavši kako se ne radi ni o kakvoj retrogradnoj ili crnokošuljaškoj stranci, nego zajednici koja je stvorila Hrvatsku. HDZ-ov kandidat Zdravko Krmek rekao je kako je u Hrvatskoj svima jasno da Hrvati u BiH nisu u jednakom položaju.