"Bruxelleski rebus, kako iz živog pijeska", jedan je od naslova kojima se ilustriraju pozicije državnog vrha, a Radiotelevizija (RTS) neslužbeno doznaje da je krajnji rok za odgovor Srbije na prijedlog koji je dobila u Bruxellesu utorak u 16 sati.
Taj rok određen je, doznaje Hina iz diplomatskih krugova, jer "visoka predstavnica Catherine Ashton ima svoje obveze i rokove za izvješće o pregovorima Beograda i Prištine" kako bi "Europska komisija kompletirala materijale za svoje ocjene o napretku Srbije u eurointegracijskom procesu".
"Tko uzme kajat će se, tko ne uzme kajat će se" sažetak je ocjena i reakcija najutjecajnijih političkih aktera u Srbiji, promatrača, analitičara i dobro upućenih u pregovarački proces, odnose i utjecaj međunarodnih čimbenika, a zajednička je ocjena da bi odbijanje bruxelleske ponude bilo katastrofalno za cijelu zemlju, navodi agencija Tanjug.
Premijer Ivica Dačić ocijenio je da se "dijalog više nema o čemu voditi jer Priština ne odstupa od svojih stajališta" te da "državni vrh smatra da je ponuda loša", ali će "presjeći tek kad razmotri sve posljedice i prihvaćanja i odbijanja". "Beograd odluku donosi bez potpore ijednog iskrenog prijatelja na Zapadu koji bi imao više razumijevanja za naša stajališta", istaknuo je Dačić.
I srbijanski vicepremijer Aleksandar Vučić izjavio je kako Beograd mora pokušati sve da dobije datum za početak pregovora o pristupanju EU i potvrdio spremnost vlade i na teške odluke. "U ovom trenutku zaista ne vidim rješenje, ali ga grčevito tražimo. Srbija mora pokušati sve da dobije datum za početak pregovora sa EU i biti spremna na teške kompromise, ali nikako ne može prihvatiti svoje ukidanje", rekao je Vučić nakon što se srbijansko izaslanstvo, po povratku iz Bruxellesa, sastalo s predsjednikom Tomislavom Nikolićem. Ocjenu da se Srbija nalazi "između čekića i nakovnja" i u "dramatično teškoj situaciji", Vučić objašnjava činjenicom da je prinuđena birati između dvije teške odluke: "prihvaćanja veoma lošeg plana za Srbe na sjeveru Kosova i odbijanja da potpiše bilo kakav sporazum".
Dramatičnost situacije u kojoj se nalazi srbijansko vodstvo pokazuje i upozorenje izvjestiteljice Europskog parlamenta za Kosovo Ulrike Lunaček, koje prenose beogradski mediji, da bi se, ne bude li narednih par dana dogovora Beograda i Prištine, u suprotnom mogao zatvoriti "vremenski prozor Srbije za pristupne pregovore s EU".
"Razočaravajuće je da i pored napora Catherine Ashton dosad nije bilo dogovora", rekla je Lunaček bečkom dnevniku "Die Presse" ocijenivši da se "prije svega Srbi, čini se, još nisu stvarno odlučili za normalizaciju". Nadam se, međutim, da će se oni narednih dana za to odlučiti, poručila je Lunaček, dodajući kako će se u suprotnom "zatvoriti vremenski prozor Srbije za pristupne pregovore s EU".
Mediji prenose i izjavu dužnosnika njemačkih vladajućih liberala (FDP) i zastupnika u Bundestagu Rainera Stinnera kako "ne vidi na koji način bi Srbija mogla dobiti datum" za početak pregovora i da "nikakvog rješenja neće biti" sve dok god Beograd bude pokušavao zadržati svoje strukture na sjeveru Kosova.
"Najveći problem odnosi se na to da Srbija mora prihvatiti da je Kosovo izgubio (Slobodan) Milošević. Dokle god Srbija bude pokušavala zadržati strukture na sjeveru Kosova, koje izravno kontrolira Beograd, neće biti nikakvog rješenja", upozorio je Stinner u intervjuu listu "Danas" uoči posjeta izaslanstva Bundestaga 10. i 11. travnja.
Savjetnik srbijanskog predsjednika Marko Đurić rekao je u petak za Tanjug da će "državni vrh konačano stajalište o ponudi iz Bruxellesa donijeti na temelju detaljne procjene što su gubici u jednom, a što u drugom slučaju" istaknuvši da će "u oba slučaja Srbija biti suočena s velikim izazovima i gubicima".
Iako detalji o sadržaju ponude nisu priopćeni, Đurić je rekao da ta ponuda nije ni po čemu različita od osam točaka nakon prethodnog kruga pregovora u kojoj je Beograd inzistirao na ovlastima za policiju, pravosuđe i prostorno planiranje, tražeći i da vojska Kosova ne bude prisutna na područjima naseljenim Srbima. Po njegovim riječima, u tim točkama ne spominju se nikakave dodatne nadležnosti za srpsku zajednicu, nikakva sigurnosna ni pravna jamstva niti odsustvo kosovskih snaga sigurnosti s područja u kojima žive Srbi ili makar sa sjevera Kosova.
Potpredsjednica vlade zadužena za eurointegracije Suzana Grubješić ocijenila je da bi odbijanje za Srbiju bilo loše i na duži rok je gurnulo u izolaciju. Po riječima Grubješić, visoke dužnosnice Ujedinjenih regiona Srbije (URS), stranke koja sudjeluje u vladajućoj koaliciji s Vučićevim naprednjacima i Dačićevim socijalistima, "URS drži da bi odbijanje sporazuma značilo još jedno okretanje leđa budućnosti i na duži rok bi gurnulo Srbiju u političku i ekonomsku izolaciju koju bismo vrlo teško podnijeli".
"Svatko tko misli da je uskraćivanje datuma jedina posljedica odbijanja sporazuma s Prištinom ne poznaje ni vanjsku politiku ni međunarodne odnose", istaknula je Grubješić upozorivši: "Srbiji bi na duži rok bila zatvorena perspektiva članstva, a dovoljno je samo pogledati kakva nam je ekonomsko-socijalna situacija pa zaključiti koje su posljedice prekida eurointegracija".
Za prihvaćanje sporazuma zalaže se i Srpski pokret obnove (SPO) Vuka Draškovića, početkom 90-tih godina tvrdog nacionaliste, a potom jednog od vodećih protivnika Slobodana Miloševića. Ocjena SPO je da "treba potpisati bruxelleski sporazum s Kosovom jer bi odbijanje izazvalo ekonomski, razvojni i demokratski kolaps države, a položaj Srba na Kosovu bi se dramatično pogoršao". SPO drži i da "izolirana i slaba Srbija ne bi mogla nikako pomoći" kosovskim Srbima, koji u općinama gdje su većina imaju prava "zajamčena planom Marrtija Ahtissarija, pošto su taj plan prihvatile sve članice EU, NATO i kosovske vlasti", navodi se u priopćenju SPO-a.
Istodobno, nacionalistički pokret Dveri srpske zakazao je za nedjelju "veliki narodni prosvjed i obiteljsku šetnju u Beogradu" čiji je moto "Ovako više ne može" aludirajući na pregovore u Bruxellesu, ali i ukupnu situaciju u zemlji.