ZAGREB
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je danas kako do 2018. Hrvatska treba izgraditi sve centre za gospodarenje otpadom, uspostaviti sustav i sanirati, odnosno zatvoriti sva odlagališta otpada. "To nam je obveza, za to nam stoje na raspolaganju europska sredstva, no za svaki ozbiljan infrastrukturni projekt treba tri do četiri godine da se pusti u pogon", rekao je Zmajlović na konferenciji o okolišu iz projekta EUforija u Muzeju Mimara na kojoj su analizirani problemi vezani uz zbrinjavanje otpada i zaštitu okoliša (modeli, rokovi, cijena). Smatra da Hrvatska do 2018. može stići izgraditi sustav, no vjerojatno će kasniti s međurokovima, ali će se, naglašava, poduzeti sve kako bi se pokazalo da se po tom pitanju radi. Podsjetio je da je prvi ispregovarani rok s Europskom unijom kraj ove godine, do kada se treba smanjiti količina biootpada koja se odlaže na odlagališta. Jedini način da se to napravi je da Hrvatska ima izgrađena postrojenja za obradu biorazgradivog otpada, a u ovom trenutku su to vrlo rijetke situacije, dodao je i ustvrdio kako zbog toga taj rok Hrvatska sigurno neće moći stići.
ZAGREB
Hrvatska je među zemljama s najvećom biološkom raznolikošću u Europi, istaknuto je danas u vladi na predstavljanju Europske ekološke mreže Natura 2000 koja objedinjuje područja važna za očuvanje europskih ugroženih vrsta i stanišnih tipova te mehanizme za postizanje održivog razvoja i kvalitetnog suživota čovjeka i prirode. Razvoj prirode i čovjeka mora ići zajedno, uvažavajući međusobne osobine, a Natura 2000 u tome ima neprocjenjivu ulogu, istaknuo je tom prigodom ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Europa je prepoznala važnost očuvanja prirode u cilju očuvanja ljudskog opstanka, ali je isto tako svjesna kako je i sam čovjek dio te prirode, pa i njezin sukreator, rekao je Zmajlović. Naturu 2000 treba gledati kao veliku priliku, a ne kao kočnicu razvoju, naglasila je Ramona Topić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode. Izvijestila je da je Prijedlog područja Natura 2000 u Hrvatskoj dovršen u prosincu 2012. i obuhvaća 36,92 posto kopna, odnosno 29,64 posto ukupne površine Hrvatske zahvaljujući činjenici da spada u četiri biogeografske regije - alpsku, panonsku, kontinentalnu i mediteransku.
SPLIT
Nastavak sjednice splitskoga Gradskog vijeća, koja je počela 27. ožujka, prekinut je danas pošto je utvrđeno da nedostaje kvorum jer je šestero vijećnika koalicije SPD-HNS napustilo sjednicu zato što im, po njihovim riječima, nije pravodobno dostavljen materijal za sjednicu, a njima se pridružila još dvojica vijećnika. Na sjednici je, kako je rekla predsjednica Gradskog vijeća Nevenka Bečić, bilo nazočno 20 od 25 vijećnika, a kada je s nje otišlo šestero vijećnika SDP-a i HNS-a, pridružili su im se i neovisni vijećnik Igor Boraska te vijećnik Hrvatskoga demokratskog slobodarskog saveza Dalmacije (HDSSD) Luka Roguljić, ukupno osmero vijećnika, čime više nije bilo kvoruma. U ime kluba vijećnika SDP-a i HNS-a Ivo Baldasar zatražio je na početku da se sjednica odgodi jer za neke, kako je rekao, ključne točke dnevnog reda, kao što su informacije o postupcima predstečajne nagodbe nad građevnom tvrtkom Konstruktor-Inženjeringom d.d. i nad Hvidrom d.o.o. iz Splita, materijal im je stigao tek sinoć te nisu imali dovoljno vremena pripremiti se za sjednicu. Te su točke dnevnog reda od životne važnosti, a mi nismo imali dovoljno vremena za proučavanje materijala i zato tražimo odgodu, rekao je Baldasar. Bečić je odbila Baldasarov prijedlog.
SPLIT
Splitski gradonačelnik Željko Kerum ustvrdio je danas, nakon prekida sjednice Gradskog vijeća, kako nije točno da su predloženi članovi u školske odbore u Splitu, o čijem je imenovanju to vijeće trebalo odlučiti, većinom iz njegove Hrvatske građanske stranke (HGS). Na pitanja novinara jesu li se oporbeni vijećnici, koji su napustili današnju sjednicu, naljutili zato što je dnevnim redom bilo predviđeno imenovanje članova, većinom iz njegove Hrvatske građanske stranke (HGS), u više školskih odbora u Splitu, Kerum je odgovorio: "Je, cilo selo sam stavija. Ma tko će dat toliko ljudi. To nije točno. To je samo strah i plašenje moje oporbe za lokalne izbore." Na napomenu novinara da je u tri školska odbora bila predložena i njegova nećakinja, Kerum je odgovorio protupitanjem: "A koja nećakinja, pošto je moja familija velika?" Na novinarsku dopunu da je riječ o kćeri njegove sestre i predsjednice Gradskog vijeća Nevenke Bečić, Kerum je odgovorio kako je to "super jer je ona školovana cura s iskustvom i baš u tim školama fali kadar". Na pitanje hoće li se ponovno kandirati za splitskoga gradonačelnika, odgovorio je da će odluku o tome uskoro donijeti, a na pitanje je li 920.000 kuna koje su vijećnici njegove stranke za Uskrs donirali splitskim umirovljenicima dio kampanje, kratko je odgovorio: "Naravno."
ZAGREB
Nedostatna sredstva u državnom proračunu, neprimjeren obuhvat stanovništva, restriktivni imovinski kriteriji i nejasna procedura za dobivanja besplatne pravne pomoći tek su neki od problema koje bi trebalo jasnije definirati prilikom izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, upozorili su sudionici današnje javne rasprave o nacrtu tog zakonskog prijedloga koja je okupila predstavnike struke, vlasti i organizacija civilnog društva. "Sustav je nefunkcionalan i neprimjeren socijalno ugroženim korisnicima kojima je zakon namijenjen", ocijenila je Ljiljana Božić Krstanović iz osječkog Centra za mir dodavši kako je od 2009. godine, od kada je zakon na snazi, do kraja prošle godine, broj osoba koje su ostvarile besplatnu pravnu pomoć 11.083, što je manje od 15.265 pojedinačnih pravnih slučajeva koliko je pružilo devet udruga. Za usporedbu, iznijela je i podatak prema kojem je prilikom donošenja zakona očekivanje Ministarstva pravosuđa bilo kako će na godišnjoj razini biti preko 60 tisuća zahtjeva. Također, tijekom proteklih pet godina ukupna proračunska sredstva za potrebe financiranja sustava besplatne pravne pomoći drastično su 'srezana', pa su tako 2009. godine ona iznosila 8.250.000 kuna, a nakon rebalansa 2011. 1.671.300 kuna, upozoreno je na skupu.
VARAŽDIN
Gotovo sedamdeset posto građana Varaždinske županije zna za Zakon o pravu na pristup informacijama, rekao je na današnjem predstavljanju rezultata ispitivanja o transparentnosti rada javne uprave u Varaždinskoj županiji Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala Hrvatske ocjenjujući taj postotak "spektakularnim rezultatom". I dok velika većina Varaždinaca zna za taj zakon, samo njih 15 posto odlučilo je tražiti informacije od tijela javne vlasti, a polovica njih uglavnom je bila zadovoljna dobivenim odgovorima. Najvećim problemom ocijenio je to što deset posto ispitanika smatra da - ako i postave pitanje - od tijela javne uprave neće dobiti odgovor. "U uređenome demokratskom društvu na svako pitanje upućeno tijelima javne vlasti treba stići i odgovor. Od toga je jedino izuzeto pitanje nacionalne sigurnosti ili ugrožavanje istražnih radnji", objasnio je Petrović. Kako bi se povećao broj stanovnika Varaždinske županije koji će postavljati pitanja tijelima javne uprave, Transparency International Hrvatske će u suradnji s javnom upravom Varaždinske županije u sljedećih nekoliko mjeseci provoditi "projekt podizanja transparentnosti rada javne uprave".
ŠIBENIK
Kandidatkinja SDP-a, HNS-a, HSLS-a i HSU-a za šibensko-kninsku županicu Anita Bara rekla je na današnjoj konferenciji za novinare kako će nova šibenska bolnica biti jedan od prioriteta te koalicije. Prozvala je lokalne HDZ-ovce da su prije više od 20 godina iz negdašnjeg SIZ-a (samoupravna interesna zajednica) uzeli 14 milijuna njemačkih maraka prikupljenih samodoprinosom građana i podijelili tvrtkama u Šibeniku. Kako je rekla, tvrtke su naknadno propale, a s njima i novac građana. Da je novac ostao u banci, istaknula je kandidatkinja koalicije, on bi danas bio dostatan za gradnju nove šibenske bolnice. Bara je današnju konferenciju sazvala zbog odluke Županijske skupštine o državnoj sanaciji šibenske Opće bolnice. Kako je rekla Bara, "pilići iz Sanaderova inkubatora nemaju moralno pravo kritizirati ministra zdravlja Rajka Ostojića koji sada sanira ruševine dva desetljeća sustavno uništavanoga hrvatskog zdravstva." Nova bolnica bit će jedan od prioriteta koalicije SDP-HNS-HSLS-HSU, istaknula je, dodajući kako je u planu u Šibeniku otvoriti 'bolnicu za Europu' koja će, osim osnovnih zdravstvenih usluga, ponuditi i dio kapaciteta namijenjen zdravstvenom turizmu.
NOVA GRADIŠKA
Pilot program "Ruksak pun kulture", kojemu je cilj umjetnost i kulturu približiti djeci od vrtićke do srednjoškolske dobi, danas su učenicima i nastavnicima Gimnazije Nova Gradiška predstavili ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Ministrica Zlatar Violić rekla je da se ovim projektom želi uspostaviti doticaj umjetnika i kulturnjaka s djecom i učenicima koji će kroz njega, naglasila je, "u vrtićima i školama razvijati kreativnost, stjecati samopouzdanje te slobodu izražavanja vlastitoga identiteta". Djeca tijekom školovanja, ističe ministrica, moraju upoznati sve vrste umjetnosti, a ovaj će projekt omogućiti da kultura sada djeci dolazi u školu i tako im postaje dostupnija. Ističući da su u MZOS-u s radošću prihvatili projekt jer donosi kvalitetu u obrazovanju, a škole učenicima čini zanimljivijim i prihvatljivijim, ministar Jovanović kazao je da se Vlada RH bori da država bude društvo znanja i jednakih šansi te da svatko dijete bude ono što želi. Projekt je okrenut vrtićima, osnovnim i srednjim školama, odnosno djeci od treće do osamnaeste godine.
ZAGREB
Međunarodni festival suvremene glazbe 27. Muzički biennale Zagreb, koji se ove godine održava u znaku glazbe u Europskoj uniji kao primjer doprinosa visoke kulture skorašnjem pristupanju Hrvatske EU, od 6. do 13. travnja donosi bogat program posvećen aktualnoj europskoj i hrvatskoj glazbi kroz radove etabliranih i mladih umjetnika i skladatelja, ne zaobilazeći tradicionalnu komponentu eksperimentalnog i interdisciplinarnog. "Nakon prošlog bijenala koji je obilovao velikim projektima, ove smo godine pokušali ostvariti koprodukcije i na razini regije", kazao je umjetnički ravnatelj ovogodišnjeg festivala Krešimir Seletković na današnjem predstavljanju programa u sjedištu HDS-a u Zagrebu. Dvije su velike koprodukcije, od kojih je jedna ostvarena "unutar" EU-a sa Slovenskim narodnim gledališčem Maribor - riječ je o baletu skladateljsko-koreografskih tandema Sande Majurec i Staše Zurovca te Boruta Kržišnika i Edwarda Cluga, na programu u utorak 9. travnja, a druga sa Srpskim narodnim pozorištem Novi Sad - operna fantazija "Posljednji ljetni cvijet" Zorana Juranića prema istoimenom dramskom tekstu Luka Paljetka, koja će se izvoditi u ponedjeljak 8. travnja, pojasnio je.
ZAGREB
Više od stotinu filmova izabrano je za konkurenciju Dana hrvatskoga filma, koji će se održati od 15. do 21. travnja u zagrebačkom Studentskom centru, a ovogodišnja najveća novost festivala je da će od sada Grand prix za koji će se ti filmovi natjecati nositi novo ime, "Surogat", prema proslavljenom i Oscarom nagrađenom animiranom filmu Dušana Vukotića. Između skoro 300 prijavljenih filmova, izabrano je njih 106, 24 igrana, 20 dokumentarnih, 14 animiranih, 13 eksperimentalnih, 18 namjenskih filmova te 17 glazbenih spotova, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare, na kojoj su selektori, Irena Paulus, Daniel Kušan i Božidar Trkulja predstavili svoj izbor. Po njihovim riječima, nije bilo lako izbaciti oko dvije trećine filmova, no raduje što sve veći broj filmova prati i njihova ve veća kvaliteta, pa se može očekivati dobra budućnost hrvatskog filma i mogućnost da i kratki filmovi postanu gledani kao što je to već slučaj s dugometražnima. Većina izabranih igranih filmova bave temom odnosa u obitelji no, rekao je Trkulja, ima i onih koji su krenuli drugim smjerom, primjerice "Eugen", parodija na mjuzikl redatelja Darija Radusina, estetski lijep "Lili na Mjesecu" Dorotee Vučić, horor "Soba 3" Kristijana Milića.