BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je odobrila izmjenu plana za restrukturiranja za Brodotrogir, što otvara put da se ugovor o privatizaciji toga brodogradilišta potpiše u roku od dva tjedna. "Dobro napredujemo s hrvatskim brodogradilištima. Nakon uspješne privatizacije Brodosplita sada smo našli zadovoljavajuće rješenje za restrukturiranje Brodotrogira. Privatizacija ovoga brodogradilišta može se nastaviti sukladno obvezama Hrvatske. To će omogućiti novim vlasnicima Brodotrogira i njegovim radnicima da grade novu budućnost", izjavio je povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia. Komisija objašnjava da je riječ o izmjeni koja uključuje skromno povećanje državnih potpora tome brodogradilištu, čiji će mogući učinak na narušavanje tržišnog natjecanja biti poništen dodatnim kompenzacijskim mjerama koje je predložila Hrvatska. Komisija dodaje da se Hrvatska obvezala potpisati ugovor o privatizaciji dva tjedna od dana primitka odluke. Europska komisija i hrvatske vlasti odobrile su 2011. program restrukturiranja Brodotrogira, koji je uključivao 2,8 milijardi kuna državne pomoći. Prošli mjesec Hrvatska je zatražila izmjenu koja uključuje skromno povećanje pomoći za restrukturiranje. Kupac Brodotrogira sudjelovat će s 40 posto u ukupnim troškovima restrukturiranja. Za privatizaciju Brodotrogira prihvaćena je ponuda tvrtke "Kermas energija" Danka Končara, s kojom je u siječnju parafiran ugovor. Končarev projekt predviđa zadržavanje brodograđevne djelatnosti u omjeru 60 prema 40 posto, koliko se odnosi na nove djelatnosti - megamarinu, servisnu bazu i poslovno-turističku zonu. U sljedećih pet godina Končar planira smanjenje broja zaposlenih s oko 1.200 na 900.
ZAGREB - Početak građevinskih radova na izgradnji novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb (ZLZ) planiran je za rujan ove godine, a završetak radova očekuje se u travnju 2016., izvijestili su na današnjoj javnoj prezentaciji izgradnje novog terminala predstavnici koncesionara - francuskog ZAIC-a, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i izvođača radova, tvrtke Viadukt. Novi terminal predviđen je s ukupnom površinom od 65 tisuća četvornih metara i kapacitetom od pet milijuna putnika godišnje. Projekt uključuje i izgradnju nove stajanke za zrakoplove i parkirališta za vozila. Financijska konstrukcija je pred zatvaranjem, a finalizacija i potpisivanje ugovora o kreditima te dovršenje glavnog projekta i podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu planirani su za travanj, rekao je direktor razvoja tvrtke Bouygues Batiment International Christophe Petit. Neposredno nakon potpisivanja, ZAIC bi trebao preuzeti ZLZ, kaže Petit, a prvu ratu koncesijske naknade od dva milijuna eura uplatit će na dan zaključivanja financijske konstrukcije. Kako je rekao, za izgradnju novog terminala dosad su osigurani zajmovi Unicredit Grupe/Zagrebačke banke i Erste Banke od po 65 milijuna eura te Europske investicijske banke od 120 milijuna eura. Francuzi naglašavaju da će preuzeti cjelokupno osoblje ZLZ-a, uključujući i dvije tvrtke kćeri i da će tim zaposlenicima u skladu s dogovorom s Vladom jamčiti iste uvjete rada kao i do sada najmanje sljedećih pet godina. Ministar Siniša Hajdaš Dončić kazao je da će ukupna privatna investicija u ZLZ iznositi 236 milijuna eura.
ZAGREB - Malo i srednje poduzetništvo ključ je izgradnje konkurentnog gospodarstva, istaknuto je na konferenciji "Mala i srednja poduzeća budućnosti - primjeri dobre prakse iz Velike Britanije". Britanski veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn je kazao kako britanska vlada sustavno potiče inovativno malo i srednje poduzetništvo, a Velika Britanija spada u zemlje s najmanje barijera u poduzetništvu. Naglasio je važnost suradnje znanosti i gospodarstva u jačanju konkurentnosti te kazao kako se stvari u Hrvatskoj što se tiče malog i srednjeg poduzetništva kreću u dobrom smijeru i nema razloga zašto Hrvatska ne bi postala centar poduzetništva. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo je kako je udio naših malih i srednjih tvrtki sličan kao u EU, u kojoj ih je 99,8 posto, a u Hrvatskoj 99,7 posto. Udio dodane vrijednosti također je podjednak, kao i broj zaposlenih, oko 68 posto u Hrvatskoj, a u EU 67 posto. Ono što nije dovoljno izraženo je udio u BDP-u koji je u EU 67 posto, a u Hrvatskoj nešto više od 50 posto. Maras je istaknuo i kako je pred usvajanjem strategija razvoja poduzetništva do 2020., a glavni joj je cilj povećanje dodane vrijednosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika i dizanje bruto dodane vrijednosti po zaposleniku za 40 posto (sada je to 16 tisuća eura po zaposlenom, a cilj je u 2020. oko 25 tisuća eura).
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina jutros je u Saboru predstavio konačni tekst novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji predviđa ubrzavanje raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, povećanje njegova korištenja te stavljanje u funkciju do sada nekorištenog zemljišta. Jakovina je naglasio kako se novi zakon predlaže i s ciljem formiranja jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivredne proizvodnje, a omogućeno je i ubrzanje procesa okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Uvodi se i veća disciplina u procesu prenamjene poljoprivrednog zemljišta, te informacijski sustav koji će poboljšati upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Sve navedene mjere, istaknuo je ministar, nužne su i zbog statističkih podataka koji ne govore u prilog razvoju poljoprivredne proizvodnje - od gotovo 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj 890 tisuće hektara otpada na vlasništvo države ili 33 posto, a u 10 godina po postojećem zakonu stavljeno je u funkciju manje od 30 posto, odnosno samo 262 tisuće hektara. Velik je problem, dodao je, i stalni trend usitnjavanja proizvodnih parcela - hrvatski prosjek je oko 5,6 hektara po gospodarstvu što je znatno niže od prosjeka EU. Zakon kao osnovni oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države predviđa zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok do 50 godina.
ZAGREB - Porezna uprava zadovoljna je prvim rezultatima fiskalizacije, a podaci za ugostitelje kod kojih su poreznici bili u nadzoru pokazuju da su ti ugostitelji u siječnju ove godine prijavili 31,4 posto veći promet nego u siječnju prošle godine, objavljeno je danas iz Porezne uprave. "Iako se u siječnju 2013. godine velik dio obveznika tek prilagođavao Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno od početka nisu svi proveli sve potrebne mjere, Porezna uprava je zadovoljna prvim rezultatima fiskalizacije", navodi se u priopćenju. Potkrepljuju to i podacima o razlici u ostvarenom prometu kod 3.412 fizičkih osoba, uglavnom ugostitelja, te 1.346 malih pravnih osoba kod kojih je Porezna uprava bila u nadzoru primjene odredbi Zakona u fiskalizaciji. Po podacima koje iznose, te su fizičke osobe, uglavnom ugostitelji, u siječnju prošle godine prijavile isporuke u vrijednosti 139,2 milijuna kuna, dok su u siječnju ove godine prijavile promet od 182,9 milijuna kuna, što je čak 31,4 posto više. Iz Porezne uprave ističu da je dobre rezultate polučila i usporedba prijavljenog prometa kod malih pravnih osoba, a podaci za one kod kojih su poreznici bili u nadzoru pokazuju da su prijavili 23,5 posto prometa više u odnosu na prošlu godinu - u siječnju 2012. prijavile su nešto manje od 148 milijuna kuna prometa, a u siječnju 2013. promet od 182,8 milijuna kuna.
ZAGREB - Kompanija Ericsson Nikola Tesla izvijestila je danas o ugovorima s partnerima na kosovskom, bosansko-hercegovačkom i crnogorskom tržištu, koji za hrvatsku kompaniju predstavljaju nove izvozne poslove vrijedne više od 45 milijuna kuna. Ericsson Nikola Tesla potpisao je s kosovskim operatorom Ipkom okvirni ugovor kojim se definiraju strateški odnosi dviju kompanija za sljedeće vremensko razdoblje. Na tržištu BiH Ericsson Nikola Tesla nastavlja suradnju s telekom operatorom HT Mostar, s kojim je ugovoreno proširenje radijskog dijela mreže te isporuka radio linkova (Ericssonovo Mini Link rješenje) za njihovo povezivanje. S telekom operatorom Crnogorski Telekom Ericsson Nikola Tesla je potpisao novi višegodišnji ugovor kojim se definira suradnja u modernizaciji paketske jezgrene mreže tog operatora. S Crnogorskim Telekomom dogovoren je i niz projekata nadogradnje postojećih čvorova u mobilnoj i fiksnoj mreži.
ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze danas se oporavio, nakon četiri dana klizanja, a najveći doprinos tome dala je dionica Ine, čija je cijena porasla 1,4 posto. Oko 12,00 sati Crobex je bio u plusu 0,33 posto, na 1.991 bodu, prekinuvši tako 4-dnevni negativni niz. Istodobno, Crobex10 ojačao je 0,51 posto, na 1.110 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 5,57 milijuna kuna, što je otprilike 1,1 milijun više nego jučer oko podne. Najlikvidnija je dionica HT-a s prometom od 3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,2 posto, na 217,79 kuna. Najveća dobitnica među likvidnijima je dionica Ine, s rastom cijene za 1,4 posto, na 20,02 kune, uz promet od 336.000 kuna. Većina dionica danas ostvaruje dobitke. Od likvidnijih izdanja, dionica Vupika tako je u plusu 1,14 posto, a Diokija 0,8 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,07 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,586924 kune. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je tako oslabila prema švicarskom franku za 0,20 posto, američkom dolaru za 0,21 posto, a prema britanskoj funti za 0,35 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,212679 kuna, dolara 5,874506 kuna i funte 8,893358 kuna.