SARAJEVO - Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić i njegov bosanskohercegovački kolega Damir Hadžić izrazili su u srijedu u Sarajevu očekivanje da će izgradnja dva mosta preko Save kod Svilaja i Gradiške, koje će zajednički financirati dvije države uz potporu Europske komisije, započeti u lipnju odnosno početkom sljedeće godine nakon što se ispoštuju tehničke i financijske procedure. "Duboko vjerujem, i poštivajući regulativu Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, da bi izvođači radova na mostu u Svilaju mogli u šestom mjesecu započeti radove", rekao je hrvatski ministar na konferenciji za novinare nakon susreta. Dodao je da istodobno za most u Gradišci treba ishoditi građevinsku dozvolu i izraditi potrebne studije sukladno zahtjevima europskih financijskih fondova i banaka, za koje očekuje da će podržati Hrvatsku u ovome projektu. Ministar Hajdaš Dončić je pri tome istaknuo da je most u Gradišci iznimno važan za Hrvatsku. "Nama je on ekonomski važan jer izgradnjom mosta planiramo privući jedan dio prometa na hrvatske autoceste što povećava godišnji promet autocestama i daje veći prihod", kazao je Hajdaš Dončić. Po njegovim riječima, Hrvatskoj je iznimno stalo da se BiH i zemlje regije snažnije integriraju u europske cestovne i željezničke koridore te se riješe i pitanja poput povezivanja hrvatskoga juga. Resorni ministri BiH i Hrvatske su na sastanku u Sarajevu, kojemu su nazočili i predstavnici dva entiteta u BiH, razgovarali i o usklađivanju zajedničkih prostornih i projektnih rješenja te preuzimanju nadzora zračnog prometa nad BiH.
STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izrazio nezadovoljstvo nacrtom proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020., koji su usvojili europski čelnici, te je zatražio izmjene kako bi mogao dati svoje zeleno svjetlo na plenarnoj sjednici u srpnju. Rezolucija u kojoj se izražava nezadovoljstvo nacrtom proračuna usvojena je s 506 glasova za, 161 protiv i 23 suzdržana. Čelnici zemalja članica dogovorili su na summitu 8. veljače višegodišnji financijski okvir u iznosu od 960 milijardi. Taj dogovor predstavlja zajedničku poziciju zemalja članica, koja se onda mora uskladiti sa stajalištem Europskog parlamenta. Europski parlament suodlučuje zajedno s vladama zemalja članica o višegodišnjem proračunu. "Europski parlament odbacuje dogovor u postojećem obliku", kaže se u rezoluciji. "Parlament ocjenjuje da taj dogovor.. ne može biti usvojen ako se ne ispune određeni ključni uvjeti", kaže se u rezoluciji. U rezoluciji se naglašava rastući problem nedostatka sredstava koji ugrožava neke europske programe, poput prošle godine Erasmus i Socijalni fond. Također EP traži da se svi računi iz 2012. riješe prije usvajanja višegodišnjeg okvira. Parlament traži i dovoljnu fleksibilnost kako bi se omogućilo da se sredstva iz fondova optimalno koriste, odnosno da se mogu prebacivati iz jednog programa u drugi. Zastupnici su se založili da europski proračun ima vlastite izvore, a ne da se najvećim dijelom puni doprinosima zemalja članica. Po Lisabonskom ugovoru, Europski parlament mora usvojiti proračun, ali ne može na njega staviti amandmane već ga samo prihvatiti ili odbiti. Glasovanje će biti održano u srpnju.
PARIZ - Globalna potražnja za naftom u ovoj bi godini trebala porasti za slabih 0,9 posto zbog nesigurnosti koju generiraju američki pregovori o proračunu, sporija od očekivanja kineska poslovna aktivnost i kronično visoka nezaposlenost u Europi, procjenjuje Međunarodna agencija za energiju (IEA) u mjesečnom izvješću objavljenom u srijedu. IEA tako procjenjuje da će u ovoj godini potražnja za naftom rasti za 820.000 barela dnevno, dok je u nerecesijskim godinama u prosjeku rasla za 1,4 milijuna barela dnevno. Ukupna bi dnevna potražnja trebala iznositi 90,6 milijuna barela, u odnosu na ranije procijenjenih 90,8 milijuna barela. "Makroekonomsko okruženje potkopava potražnju za naftom i zasada pokazuje tek malobrojne znakove poboljšanja", navodi se u izvješću. U osvrtu na proizvodnju, IEA je navela da je u veljači rasla za 90.000 barela dnevno i ukupno se proizvodilo 90,8 milijuna barela dnevno, zahvaljujući velikim dijelom većoj proizvodnji OPEC-a povezanoj s većom opskrbom iz Iraka. Ukupna je proizvodnja u članicama OPEC-a porasla za 150 tisuća barela dnevno u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 30,49 milijuna barela dnevno. Ukupna proizvodnja u ostalim zemljama-proizvođačima smanjila se pak u prošlom mjesecu za 60 tisuća barela dnevno u odnosu na siječanj, na 54,1 milijuna barela dneovni, ali je i dalje bila 600 tisuća barela dnavno viša nego u prošloj godini, budući da je povećana proizvodnja u SAD-u nadoknadila pad proizvodnje u Europi i Latinskoj Americi.
MADRID - Španjolska će u iduće četiri godine uložiti 3,5 milijarda eura u borbu protiv rekordne nezaposlenosti među mladima, prenosi Reuters. Španjolski premijer Mariano Rajoy predstavio je u ovaj tjedan stotinjak mjera za poticanje zapošljavanja mladih koje uključuju porezne olakšice za mlade slobodnjake i za tvrtke koje zapošljavaju mlade u dvadesetima. Mnoge od mjera, poput nižih socijalnih doprinosa za samozaposlene mlade ljude i jednokratne isplate naknada za nezaposlenost poduzetnicima unaprijed, već su prije bile najavljene, a u utorak su zaokružene u jedinstvenu strategiju. U pet godina gospodarske stagnacije i recesije, španjolska stopa nezaposlenosti premašila je 26 posto, najviše od 1970-ih i među najvišima u Europskoj uniji, a nezaposleno je više od polovice mladih u dobi od 18 do 25 godina. Sve više mladih Španjolaca uči njemački i engleski i odlazi u potragu za poslom u inozemstvo. Nezaposleno je ukupno više od pet milijuna ljudi, a otpuštanja je sve više. Prvih 35 španjolskih kompanija najavilo je do sada da će ove godine otpustiti više od 35.000 ljudi, dok su ih prošle godine otpustile 18.000, po pisanju lista El Economista. Španjolski sindikati skeptični su, međutim, prema novoj strategiji.
SOFIJA - Ministar financija u prijelaznoj bugarskoj vladi snizio je u srijedu prognoze rasta za ovu godinu, čime je skrenuo pozornost na osjetljivu poziciju najsiromašnije članice EU-a koju u posljednje vrijeme potresaju burni prosvjedi zbog niskog standarda građana. Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev imenovao je prijelaznu vladu da vodi zemlju do izbora koji su najavljeni za svibanj, nakon što je desničarska vlada odstupila zbog vala prosvjeda građana ogorčenih zbog visokih računa za električnu struju i grijanje, niskih plaća i korupcije. Prvog dana na dužnosti ministra financija u prijelaznoj vladi Kalin Hristov kazao je da će gospodarstvo ove godine porasti između jedan i 1,5 posto, čime je snižena procjena prijašnje vlade o rastu za 1,9 posto. Među glavnim nepovoljnim čimbenicima izdvojen je slabi izvoz u recesijom pogođenu eurozonu. Prognoza o rastu ovisi o razvoju situacije u eurozoni - ključnom bugarskom trgovinskom partneru, a temelji se na pretpostavci da će 17-člani blok započeti oporavak u drugoj polovini godine, kazao je Hristov novinarima. Lani je bugarsko gospodarstvo realno uvećano 0,8 posto, što je osjetno slabije u usporedbi sa stopama rasta od šest do sedam posto koje je gospodarstvo postizalo prije gospodarske krize u 2009.
MADRID - Francuski Orange i britanski Vodafon uložit će do jedne milijarde eura u zajedničku optičku mrežu u Španjolskoj koja će dovesti ultrabrzi internet u šest milijuna domova, objavila su u srijedu dva telekomunikacijska operatera, dosadašnja konkurenta. Dvije tvrtke nastoje razviti optičku mrežu kako bi konkurirale domaćoj Telefonici čiju mrežu koju koristi 2,2 milijuna domaćinstava. Trebat će im pritom suglasnost dosadašnjeg španjolskog monopolista za pristup priključcima za pojedinačna domaćinstva, čija bi gradnja bila vrlo skupa. Orange, ogranak France Telecoma, objavio je da će zajedno s Vodafonom uložiti žalbu regulatoru ako Telefonica ne bude željela surađivati. Telefonica je poručila da je uvijek bila spremna na dogovor s drugim operaterima u Španjolskoj i na drugim tržištima.
LONDON/NEW YORK - Euro je u srijedu oslabio prema dolaru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima, pritisnut rastom troškova zaduživanja Italije, dok su američku valutu poduprli snažniji od očekivanih podaci iz američke maloprodaje. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2937 dolara, što znači da je oslabio 0,7 posto u odnosu na dan ranije. U istom je postotku jedinstvena europska valuta oslabila i prema jenu, kliznuvši na 124,40 jena. Dolar se pak stabilizirao prema jenu nakon početnih gubitaka, te se njime trgovalo po 96,11 jena, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Drži se tako nedaleko najviše razine u tri i pol godine, od 96,71 jena, na koju se popeo u utorak.