Znanstvenici su zaključili da unos velikih količina soli povećava broj imunosnih stanica povezanih s autoimunosnim bolestima. Miševima kod kojih je genetskim inženjeringom izazvana pojava multiple skleroze stanje se znatno pogrošalo kad su unosili veće količine soli u prehrani, odnosno količine soli koje odgovaraju unosu soli u ljudskoj prehrani u zapadnim zemljama.
Otkriće sugerira da sol igra dosad nepoznatu ulogu u pokretanju autoimunosnih bolesti poput MS-a ili tipa 1 dijabetesa kod osoba kod kojih već postoji genetska predispozicija.
"Ne radi se o lošim genima. Ne radi se o nezdravom okolišu. Radi se o lošoj interakciji gena i okoliša", kazao je David Hafler, profesor imunobiologije sa sveučilišta Yale u New Havenu, Connecticut koji je vodio istraživanje.
Već je od ranije poznato da je visoki unos soli krivac za povećani rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.