ZAGREB - Ukupni štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hrvatskoj u 2012. godini umjereno su porasli, za 3,7 posto, što je više nego godinu prije kada je rast iznosio 2 posto, a tomu je ponajviše pridonijelo stanovništvo i porast deviznih depozita, dok su ukupni kunski depoziti zabilježili pad, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ukupni devizni i kunski depoziti kod banaka na kraju prošle godine iznosili su 192,9 milijardi kuna, što je za 6,8 milijardi kuna ili nominalno za 3,7 posto više nego u istom razdoblju godine prije. U ukupnim su depozitima s gotovo 80 posto zastupljeni devizni depoziti, u visini od 153,1 milijardu kuna, dok su kunski depoziti na kraju 2012. iznosili 39,8 milijardi kuna. U prošloj je godini došlo i do promjene u valutnoj i sektorskoj strukturi depozita, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Kunski su depoziti, nakon snažnog rasta u 2011. godini, u 2012. smanjeni za 2,7 posto. S druge strane, devizni su depoziti u 2012. bili veći za 5,4 posto, dok je u godini prije zabilježen njihov pad od 3,8 posto (isključujući utjecaj promjene tečaja). Rast deviznih depozita u 2012. velikim je dijelom odraz sezonskog povećanja deviznih depozita stanovništva tijekom ljetnih mjeseci, a analitičari HNB-a dodaju i kako je na zabilježena godišnja kretanja zamjetno utjecala i konverzija kunskih u devizne depozite jednoga velikog poduzeća. Ukupni su devizni depoziti na kraju 2012. iznosili 153,1 milijardu kuna, što je nominalno povećanje za 5,4 posto ili za 7,9 milijardi kuna na godišnjoj razini.
ZAGREB - Radovi na izmjeni sustava signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom glavnom željezničkom kolodvoru mogli bi završiti u nedjelju, 10. ožujka, izvijestili su danas inženjeri HŽ Infrastrukture tijekom posjeta ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, koji je obišao i razgledao radove. Zbog završne faze radova na izmjeni signalno-sigurnosnog uređaja željeznički je promet preko Glavnoga kolodvora obustavljen 1. ožujka u 23 sata, a predviđeno je da ta obustava traje do ponedjeljka, 11. ožujka, u 4,00 sata do kada je na snazi privremena regulacija prometa. Zbog gužvi i kašnjenja putnicima se ispričao predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić. U HŽ-u napominju da kašnjenja ni izbliza nisu onakva o kakvima izvještavaju pojedini mediji, već se kreću u granicama od pola sata. Hajdaš Dončić je u izjavi za novinare rekao da je, uz podizanja sigurnosnih standarda, rekonstrukcija signalno-sigurnosnih uređaja na Glavnom kolodvoru važna zbog njegove uloge u budućem obnovljenom riječkom prometnom pravcu u čiju rekonstrukciju i modernizaciju su u planu ulaganja od 2,5 milijardi eura. Projekt izmjene signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru vrijedan je 11,6 milijuna eura, od čega se 85 posto iznosa financira bespovratno iz fonda EU-a IPA. Izvođač radova je konzorcij tvrtki Siemens AG Östereich i Elektrokem, a nadzor provodi španjolska tvrtka Tecnica y Proyectos.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) protivi se MMF-ovom savjetu Vladi da dob za umirovljenje podigne sa 65 na 67 godina, te upozorava da je prosječni životni vijek u Hrvatskoj četiri do pet godina kraći nego u državama koje podižu dob za umirovljenje. Među hrvatskim umirovljenicima samo je oko 15 posto starijih od 80 godina, dok je prosječna dob onih koji zbog smrti prestaju "uživati blagodati hrvatskih mirovina" između 76 i 77 godina, kaže se u priopćenju SSSH-a. Očekivano trajanje zdravog života nakon 65. godine u Hrvatskoj je samo 6,4 godine, a u zemljama EU-a 8,7 godina, dok je kod nas udio osoba s kroničnim bolestima i dugotrajnim zdravstvenim problemima u općoj populaciji 38 posto, po čemu smo treći u odnosu na zemlje EU-a. Najveće odstupanje zdravstvenog stanja nacije od prosjeka EU-a upravo je u dobnoj grupi od 65 do 74 godine (iznad prosjeka EU za više od 8 postotnih poena). Međunarodne financijske i druge organizacije uporno ponavljaju kako starenje stanovništva ugrožava održivost mirovinskih sustava, što nije točno jer mirovinski i druge sustave socijalne sigurnosti, kao i sam ljudski život, ugrožava ekonomska doktrina koja masovnu nezaposlenost, siromaštvo i ljudsku patnju propisuje kao nužni preduvjet gospodarskog rasta, stoji u priopćenju SSSH-a.
ZAGREB - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je deveti krug natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa za mjeru 101 "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva" i mjeru 103 "Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda", priopćeno je iz Ministarstva poljoprivrede. Natječaj je otvoren 1. ožujka i trajat će do 12. travnja ove godine. Iz Ministarstva poljoprivrede pritom skreću pozornost potencijalnim korisnicima da su novosti, temeljem V. izmjena IPARD programa, u mjeri 101, ulaganja u nabavku poljoprivredne mehanizacije (uključujući i traktore) i opreme, a u mjeri 103 i u cjelokupnu opremu za proizvodnju i trženje vina i maslinovog ulja, te ulaganja u obnovljive izvore energije kroz sve sektore mjere 101 i 103. Prema podacima Ministarstva, u osam dosadašnjih natječaja za te dvije mjere ukupno je zaprimljeno 317 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 1,45 milijardi kuna te iznosom tražene potpore od 722 milijuna kuna. Također, najavljuju kako će se u ožujku raspisuje i prvi natječaj za provedbu mjere 202 "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja", čijim sredstvima će biti omogućeno sufinanciranje lokalnih akcijskih grupa.
ZAGREB - Za kupnju dionica Badela 1862 nije pristigla ni jedna obvezujuća ponuda već dva pisma namjere s neobvezujućim iskazom interesa i to Stock Spirits Group Luxembourg Holdings te češke tvrtke Granette & Starorežna Destilleries, doznaje se danas u Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Rok za podnošenje obvezujućih ponuda za kupnju 65,84 posto dionica Badela 1862 istekao je 18. veljače, a da na taj natječaj nije pristigla ni jedna obvezujuća ponuda već samo dva pisma namjere izvijestio je i Badel putem Zagrebačke burze ne navodeći o kojim je ponuditeljima riječ. "Umjesto obvezujućih ponuda za kupnju dionica društva, nakon provedenog dubinskog snimanja, AUDIO je zaprimio dva pisma namjere s neobvezujućim iskazom interesa i to od ponuditelja Stock Spirits Group Luxembourg Holdings Sari iz Luxembourga i Granette & Starorežna Destilleries iz Češke", naveli su iz Agencije. "O daljnjim koracima vezanim za moguće raspisivanje natječaja ili neku drugu opciju odluku će donijeti Vlada RH temeljem zaključka Upravnog vijeća Agencije koja će se bazirati na iscrpnoj analizi stanja, izvješću Nadzornog odbora društva, analizi najnovijih financijskih izvještaja te mišljenja ministarstava nadležnih za djelatnost društva", najavljuje AUDIO. Badel je putem Burze izvijestio i da je u postupku predstečajne nagodbe Nagodbeno vijeće jučer donijelo rješenje o privremenoj mjeri kojom je Financijskoj agenciji naloženo da na rok od 30 dana zastane s postupcima ovrhe i osiguranja koji su pokrenuti nad tvrtkom. Fina je postupila u skladu s donesenim rješenjem te je račun društva ponovno aktivan, navode iz Badela.
ZAGREB - Crobex indeks Zagrebačke burze oko podneva izbrisao je većinu jutrošnjih gubitaka, dok je Crobex10 čak i blago ojačao, no za znatniji rast tržišta nedostaju poticajne vijesti iz domaćeg okruženja. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,15 posto, na 1.965 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,09 posto, na 1.096 boda. Oba indeksa jutro su započela s negativnim predznakom. Redovni promet iznosio je 5,5 milijuna kuna, što je otprilike 2,5 milijuna više nego jučer oko podneva. Dionicom Ericssona Nikole Tesle ostvareno je do podneva 1,14 milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,43 posto, na 1.500 kuna. Slijedi dionica HT-a s 853.000 kuna prometa. Cijena joj je porasla 0,58 posto na 217,9 kuna. U većem fokusu investitora je i dionica Končar distributivnih i specijalnih transformatora, s 590.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 1,85 posto, na 1.160 kuna. Znatnije se još trguje i dionicom Podravke. Cijena joj je oslabila 0,27 posto, na 280 kuna, uz promet od 576.000 kuna. Među likvidnijim izdanjima ističe se dionica Privredne banke Zagreb, čija je cijena porasla nešto više od 4 posto, te Vupika, gotovo 4 posto. Među većim gubitnicama, pak, dionica je Badel 1862, s padom cijene za 4,69 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,588741 kunu. Kuna je oslabila i prema britanskoj funti za 0,61 posto, a ojačala prema američkom dolaru za 0,18 posto i švicarskom franku za 0,07 posto. Srednji tečaj funte na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 8,826170 kuna, dolara 5,822712 kune, a franka 6,184289 kuna.