OSIJEK - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izjavio je danas u Bijelom Brdu, kod Osijeka, kako će provedba akcijskoga plana za mljekarstvo, koji uključuje odvoz mlijeka s povećanom razinom aflatoksina u biopostrojenja te dovoz zamjenske ispravne stočne hrane o trošku Ministarstva, omogućiti hrvatskim farmerima da ponovno proizvode zdravstveno ispravno i kvalitetno mlijeko. Nakon što je obišao farmu muznih krava na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Tihomira Bojanića, ministar Jakovina u izjavi novinarima kazao je kako je osigurano oko 300 tona zamjenske hrane, koja će roku od sedam dana sniziti razinu aflatoksina, ali da bi, u ovom trenutku, bilo neozbiljno izići s cijenom obeštećenja za mlijeko koje se odvozi u biopostrojenja. Vidjet ćemo koliki su bili stvarni troškovi i s kojim ćemo iznosom obeštetiti proizvođače, on neće biti isti kao i cijena zdravstveno ispravnoga mlijeka, ali će biti maksimalan iskorak kojim će se pokazati skrb i odgovornost Ministarstva, poručio je Jakovina. Dodao je kako će obeštećenje farmerima obuhvatiti razdoblje od trentuka kada su prestali predavati mlijeko, na temelju prosječnih količina koje su predavane prerađivačima. Na upit hoće li se sastati s predstavnicima seljačkih udruga i Hrvatske poljoprivredne komore, koji su zatražili hitan sastanak s njim, Jakovina je kazao kako je sastanak s predstavnicima HPK i udruga dogovoren za petak u Ministarstvu poljoprivrede.
ZAGREB - Tristotinjak radnika Dioki grupe prosvjeduje danas u Zagrebu. Prosvjednici traže da se napokon definira status Diokija i Dina Petrokemije, pokrene proizvodnja gdje je to moguće i otkupi zemljište za LNG terminal na Krku, kako bi se mogle isplatiti zaostale plaće i otpremnine za 720 radnika. Po riječima Bojana Kovačića, bivšeg radnika Diokijeva pogona na Žitnjaku, radnici prosječno potražuju oko 120.000 kuna po osobi za zaostale plaće i polovinu otpremnina. "Tražimo da podmire naša potraživanja prije stečaja", rekao je Kovačić novinarima, podsjetivši da je 300 radnika sa Žitnjaka potpisalo ugovore po kojima su od 1. siječnja na burzi rada. Osim njih, još 120 radnika ostalo je raditi na Žitnjaku, a njima je poslodavac dužan devet plaća. Diokijevcima sa Žitnjaka priključili su se radnici Dina Petrokemije iz Omišlja, čiji je predvodnik Predrag Mihaljević podsjetio da je 50-ak radnika i dalje na svojim radnim mjestima, gdje brinu o 900 tona kemikalija, iako plaće nisu primili već osam mjeseci. Radnici Diokija i Dina Petrokemije u prosvjednoj šetnji zagrebačkim središtem čekaju povratak svojih predstavnika s razgovora u Ministarstvu gospodarstva. Prosvjed je započeo u 10,30 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, od kuda su prosvjednici otišli pred zgradu Vlade na Trgu sv. Marka, a nakon toga su se spustili na križanje Ilice i Frankopanske ulice gdje su kratkotrajno blokirali promet. U prosvjednoj su šetnji središtem Zagreba, a naročito su bučno prosvjedovali pred sjedištima SDP-a i HDZ-a.
ZAGREB - Članovi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Hrvatskoj u razgovorima sa sindikatima najavili su kako će Vladi predložiti ublažavanje fiskalnog pravila, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić. Fiskalno pravilo traži da se proračunski rashodi mjereni udjelom u BDP-u smanje za najmanje jedan postotni bod godišnje, a MMF smatra da bi za Hrvatsku bilo dovoljno 0,5 posto, kaže Ribić. Sindikalisti se nisu složili s konstatacijom MMF-a da je javna potrošnja u Hrvatskoj previsoka, kaže Ribić i ističe da MMF tu tvrdnju, koja može imati ozbiljne posljedice na milijune ljudi, plasira bez analitičke podloge. Analiza Matice hrvatskih sindikata pokazuje da Hrvatska ima jednu od najnižih javnih potrošnji u Europi, a među tranzicijskih zemljama je u sredini, rekao je Ribić. Sindikati i MMF nisu se, po njegovim riječima, složili ni u ocjeni da je previsok trošak rada po jedinici proizvoda glavni uzrok hrvatske nekonkurentnosti. Pokazalo se, kaže Ribić, da konkurentnost nije funkcija troška rada nego organizacije društva i inovacijskog potencijala privrede.
VARAŽDIN - Zaposlenici Congame, Coning ecogradnje i Coneca, njih stotinjak, danas su se pridružili štrajku koji je prošlog četvrtka započelo dvadesetak radnika varaždinskog Coninga d.d., saznaje se od sindikalnog povjerenik radnika Srećka Vidačeka. Štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva odnosno isplate svih zaostalih plaća, ističu iz štrajkaškog odbora. Predstavnici štrajkaškog odbora danas su proširili svoje zahtjeve te traže uvid u dokumentaciju vezano uz predstečajnu nagodbu, koju su radili vanjski konzultanti, a u kojoj je nužno razraditi petogodišnji plan i strategiju sanacije i razvoja društva. Članovi štrajkaškog odbora izrazili su sumnju u uspješnost otvaranje predstečajne nagodbe, a jedino rješenje vide u stečaju koji bi im, prema njihovom mišljenju, omogućio naplatu barem dijela potraživanja. Tvrtka Coning podnijela je zahtjev za predstečajnu nagodbu, a Fina je 17. siječnja objavila odluku kojom je tvrtki dala rok od 45 dana da upotpune dokumentaciju nakon čega će se donijeti i konačna odluka o pokretanju predstečajne nagodbe.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) smatra da su jučerašnje izjave predsjednike Republike Ive Josipovića na predavanju o razvoju poduzetništva u Hrvatskoj na Institutu za inovacije krajnje neprimjerene te da je Josipović vodeći se vlastitim ambicijama i interesima, pokazao zavidan stupanj političke nonšalancije i neprincipijelnosti. Josipovićev ton graniči s pravom malom inovacijom u njegovu naizgled odmjerenom diskursu, kaže se u današnjem priopćenju HUS-a. HUS drži da izjavama kako je velika hrvatska boljka u kulturi kukanja te da je većina više spremna kukati nego raditi i da se to se mora promijeniti, Josipović jasno poručuje eventualno neopredijeljenim centrima moći u Hrvatskoj da je spreman podrediti se interesima onih koji bi ga željeli i ubuduće gledati na Pantovčaku. HUS se pita zašto Josipović usprkos ustavnoj ovlasti i HUS-ovu zahtjevu, odbija zbog katastrofalnog stanja gospodarstva i tržišta rada sazvati sjednicu Vlade? Upozorava da ga je Ustav zadužio da brine o funkcioniranju i stabilnosti sustava, a ne da, kako se kaže u priopćenju HUS-a, "soli pamet sirotinji na čijim jaslama se pravi pametan i odmjeren".
ZAGREB - Ulaskom Hrvatske u EU privatna ulaganja postat će osobito značajna tijekom idućih 18 mjeseci i Hrvatska bi morala udvostručiti napore kako bi je ulagači prepoznali kao transparentno i profitabilno mjesto za poslovanje i zapošljavanje, kazao je u srijedu američki veleposlanik u RH Kenneth Merten. Novi veleposlanik SAD-a, koji je na dužnost stupio krajem listopada, to je rekao pred oko 140 sudionika uglednih osoba iz hrvatskog gospodarskog i političkog života, na tradicionalnom ručku Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Među gostima na ručku bio je i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko sa suradnicima. Veleposlanik je u govoru istaknuo značenje stranih ulaganja za američko gospodarstvo, napomenuvši kako su SAD prva zemlja u svijetu po ukupnim izravnim ulaganjima stranih tvrtki. Stoga bi Hrvatska, po Mertenovoj ocjeni trebala ulaganja staviti na vrh svojih prioriteta prilikom ulaska u EU, a hrvatska vlada je to prepoznala naporima koje čini "u pronalaženju raznih oblika zakonodavstva čiji je cilj olakšavanje ulaganja i stvaranje radnih mjesta".
ZAGREB - Uz slab obujam trgovanja, na Zagrebačkoj burzi Crobexi su i danas u blagom minusu te se čini da tržište ulazi u razdoblje produljene stagnacije i postupnog klizanja cijena dionica naniže. Oko 12,00 sati Crobex je bio u minusu 0,33 posto, na 1.905 bodova, a Crobex10 0,27 posto, na 1.069 bodova. Redovni promet iznosio je svega 2,7 milijuna kuna. Najveći promet, od 858.000 kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a. Cijena joj je ojačala 0,95 posto, na 214,5 kuna. Slijedi dionica Vupika, sa 728.000 kuna prometa, i rastom cijene za 0,52 posto, na 129 kuna. Dionica Kraša, čija je cijena porasla 2,18 posto, na 410 kuna, imala je promet od 278.000 kuna. Nakon jučerašnjeg izraženog gubitka, indeks građevinskih dionica Crobexkonstrukt danas je u plusu 0,6 posto. Svi ostali sektorski indeksi i dalje su u minusu, dok Crobexnutris ne bilježi promjene.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je prema euru oslabila za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi tako 7,585661 kunu. U odnosu na jučerašnju tečajnu listi blago je povećan i tečaj američkog dolara, za 0,01 posto, na 5,795890 kuna po srednjem tečaju. Nasuprot tome, tečaj švicarskog franka smanjen je za 0,13 posto, a britanske funte za 0,44 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,223877 kuna, a funte 8,771578 kuna.