Svjetski dan očuvanja energije obilježava se na današnji dan, 5. ožujka, a njime se želi potaknuti bolje shvaćanje i rješavanje problema neučinkovitog korištenja energije.
Učinkovito korištenje energije od interesa je za Republiku Hrvatsku i dio je naše energetske politike, ističu iz Ministarstva gospodarstva.
Podsjećaju da je u cilju praćenja ušteda izrađen Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine, a u tom je razdoblju, sukladno EU standardima, obvezna izrada tri trogodišnja akcijska plana.
Nacionalni okvirni cilj ušteda za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ (petadžula), a prvi među-cilj postavljen za 2010. iznosi 6,59 PJ. Na temelju statistika i analiza utvrđeno je da su u 2010. ostvarene uštede od 6,43 PJ čime je cilj gotovo ostvaren, ističu iz Ministarstva.
Naglašavaju kako su poduzete dodatne aktivnosti kako kroz usklađivanje energetskog zakonodavstva s odrednicama najnovije direktive o energetskoj učinkovitosti tako i kroz jačanje institucionalnih kapaciteta.
Drugi akcijski plan provodi se do kraja 2013. te objedinjuje nove i mjere koje se nastavljaju od 2010. godine.
Akcijskim planom je obuhvaćeno 46 mjera, između ostalih za zgrade i kućanstva, mjere ušteda u javnom sektoru te u sektoru komercijalnih usluga, industrije, prometa i energetskih tvrtki.
Fokus se stavlja na poticanje obnove stambenih i nestambenih zgrada jer na sektor zgradarstva otpada više od 50 posto potrebnih ušteda, navodi se u priopćenju.
Akcijski plan uključuje i mjere obnovljivih izvora energije - povećanja uporabe sunčeve energije, dizalica topline, biomase, elektro mobilnosti, čime će se doprinijeti ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije u 2020. od 20 posto u ukupnoj potrošnji energije.
Također, izraženi su i napori u sektoru prometa u kojem se predviđa provođenje mjera usmjerenih poticanju javnog prijevoza u putničkom prometu te željeznice u teretnom prometu kao i promocija električnih osobnih automobila.
Ukupno trogodišnje financiranje do kraja 2013. za sve mjere koje su obuhvaćene financijskim procjenama iznosi oko 5,8 milijardi kuna, od čega čak više od 90 posto otpada na mjere energetske obnove zgrada javnog sektora kao i stambenih i komercijalnih zgrada, ističu iz Ministarstva gospodarstva.
Akcijski će plan zasigurno potaknuti i daljnje aktivnosti u izradi projekata energetske učinkovitosti kako bi se omogućilo korištenje sredstava EU fondova nakon 2013. kada će se većina mjera nastaviti provoditi te pretočiti u 3. nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2014. do 2016. godine.