Reforma je sastavljena od dva zakona, zakona o regulaciji tržišta rada i zakona o radnim odnosima, a nova regulativa stupit će na snagu 30 dana nakon objave zakona u službenom listu.
Od ukupno 90 zastupnika za prvi zakon glasovala su 83, a za drugi 68 zastupnika, uz nekoliko suzdržanih, no nitko nije glasovao protiv. Nakon dugih pregovora vlade te sindikata i predstavnika poslodavaca na drugoj strani u zakon su ušla kompromisna rješenja.
Ministar za rad Andrej Vizjak rekao je u parlamentu da je cilj reforme jačanje konkurentnosti, ali i fleksibilnije zapošljavanje i otpuštanje, no da se njome štite i prava zaposlenih pa se radi o dobrom i pragmatičnom kompromisu.
Nova pravila iz reforme tržišta rada tako stimuliraju poslodavce na primanje novih djelatnika u stalni radni odnos, što odudara od prakse produžavanja ugovora na određeno vrijeme koja se sve masovnije primjenjivala u praksi. Za zapošljavanje radnika na neodređeno vrijeme poslodavci će biti dodatno stimulirani, dok broj radnika koje smiju privremeno angažirati preko agencija za zapošljavanje ne smije prelaziti četvrtinu ukupnog broja zaposlenih.
Reformom tržišta rada smanjuju se otkazni rokovi za zaposlene, na čemu su inzistirali poslodavci. Tako će zaposleni radnici s više od 25 godina staža imati 80-dnevni otkazni rok umjesto dosadašnjeg 120-dnevnog.
Reformom se smanjuju i naknade za nezaposlene. Oni će prva tri mjeseca nakon gubitka posla dobivati 80 posto osnovice zadnje plaće, idućih devet mjeseci 60 posto, a nakon toga samo 50 posto.
S druge strane, zbog protivljenja sindikata odbačen je prijedlog poslodavaca po kojemu se polusatni odmor za vrijeme rada više ne bi plaćao, pa će on i dalje biti plaćen kao rad. Ostaju i dodaci na plaću na godine radnog staža, na čemu su ustrajali sindikati.