"Ako se projekt spašavanja banaka ove godine zaustavi, onda će Slovenija vrlo vjerojatno morati zatražiti međunarodnu pomoć", kazao je Šušteršič.
On je je krajem siječnja dao ostavku na svoj položaj, nakon što se iz vlade zbog korupcijske afere premijera Janeza Janše povukla centristička "Građanska lista", čime je vlada izgubila parlamentarnu većinu.
Šušteršič je jedan je od autora zakona prema kojemu bi se loši krediti, nagomilani u vodećim slovenskim bankama, prebacili u tzv. "lošu banku" koja bi onda upravljala njihovom naplatom, a tako sanirane banke se dokapitalizirale uz državna jamstva, kako bi mogle normalno raditi s očišćenim bilancama.
Zakon o tome je u parlamentu prihvaćen, ali "slaba banka" još nije operativna pa je sve postalo upitno zbog političke krize za koju se još ne zna kako će se rasplesti.
Šušteršič je rekao da su mogućnosti za formiranje prijelazne vlade koja bi zamijenila Janšinu sasvim smanjene nakon što je Slovenska pučka stranka (SLS), unatoč najavljenom povlačenju iz vlade, odlučila da u takvoj vladi neće sudjelovati.
Šušteršič je rekao da se boji mogućnosti da takvu vladu s tankom većinom u parlamentu formiraju stranke koje se protive "slaboj banci", jer bi to za Sloveniju bio vrlo loš izlaz.
"Vidim mogućnost formiranja vlade u kojoj bi bili stranka Pozitivna Slovenija (PS), Socijalni demokrati (SD), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i još poneki izolirani zastupnik. No, takva lijeva vlada bila bi, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, prava katastrofa", rekao je Šušteršič.
Podsjetio je da se sanaciji bankarskog sustava preko "slabe banke" najviše protive upravo Socijalni demokrati (SD). Ta je stranka najavljivala da će tražiti preispitivanje ustavnosti zakona, a sam njegov koncept smatra uvodom u "rasprodaju" banaka i državne imovine.
"Slaboj banci" protivi se i stranka Pozitivna Slovenija (PS), jer tvrdi da će se zbog nje Slovenija morati dodatno zadužiti za četiri milijarde eura.
Šušteršič je u razgovoru za "Finance" rekao da nijedna od banaka u državnom vlasništvu ne može biti prodana ove godine te da neke stranke koje se boje da će vlada "preko noći" prodati državnu imovinu samo zato jer ju je klasificirala na strateški dio i dio koji za državu nije toliko značajan "ne znaju o čemu govore", jer do takve odluke ne može doći mimo parlamenta.