Na Forumu, kojemu je cilj bio okupiti poslovne subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje, predstavljeni su osnovni trendovi na tržištu ekoloških proizvoda te je dat uvid u potencijale te industrije.
Sudionici, njih 80-ak upoznati su i s osnovnim asortimanom ekoloških proizvoda u Hrvatskoj.
Predstavljajući rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem prošle godine, direktorica istraživanja tržišta GFK Tatjana Rajković istaknula je kako 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Njih najviše zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu.
U Hrvatskoj se već pojavila urbana populacija kojoj je senzibiliziranost prema ekološkim problemima važan aspekt ne samo promišljanja svakodnevnice već je to i način života, istaknula je. Postoji i populacijski segment koji shvaća važnost očuvanja okoliša pa ta dva društvena sloja predstavljaju okosnicu daljeg razvoja ekološke svijest, dodala jei. Riječ je o ljudima višeg obrazovanja koji ostvaruju uspješne profesionalne karijere, a najviše ih je u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Dalmaciji, i spremni su platiti više za eko proizvode.
Rajković je rekla kako građani diljem svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi s očuvanjem prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima, prvenstveno u razvijenim zemljama.
"U idućih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan 'eko građani' kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil. Eko građani pored ekonomskog aspekta očuvanja prirodnih resursa, poput primjerice smanjivanja troškova za vodu i struju i prilikom kupovine različitih industrijskih proizvoda pažljivo razmatraju njihov utjecaj na okoliš", rekla je.
Njemačka je apsolutni lider u zaštiti okoliša, a i u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu.
Zamjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić rekla je kako je organiziranje tog skupa samo jedna od akcija uz pomoć kojih HGK nastoji pomoći razvoju ekološke poljoprivrede, ali i poljoprivrede te gospodarstva u cjelini.
U Hrvatskoj se nedovoljan broj gospodarskih subjekata bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom ali i ekološkom proizvodnjom općenito, a postoje veliki potencijali. Ekološka poljoprivredna proizvodnja trenutno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina, dok je u EU to 5,4 posto, a jedna od vodećih je Češka s devet posto.
U svijetu se 2011. godine 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, istaknula je članica Uprave Biovege Žana Hinek. Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda 2011. godine iznosila je 62,9 milijardi dolara, a vodeće tržište je SAD. Te godine vrijednost europskog tržišta eko proizvoda iznosila je 21,5 milijarde eura a vodeće tržište bila je Njemačka.
Zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom eko proizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura.
Forum je organiziran uz podršku Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva poljoprivrede.