LONDON - Pad aktivnosti u proizvodnom sektoru eurozone u veljači je nastavljen devetnaesti mjesec zaredom, premda nešto slabijim tempom, unatoč stabilizaciji u njemačkom gospodarstvu, pokazali su u petak konačni podaci londonske tvrtke Markit. Indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni sektor, koji izrađuje ugledna londonska istraživačka tvrtka Markit, u veljači se zadržao na 47,9 bodova, koliko je iznosio u siječnju. Tek je neznatno poboljšan u odnosu na prvotno procijenjenih 47,8 bodova. I dalje se drži ispod 50 bodova, odnosno u području pada aktivnosti, i to već 19 mjeseci zaredom. Eurozona ne izgleda ništa bliže izlasku iz krize, s obzirom na sve dublji jaz između gospodarstava njezinih članica, poglavito dvaju najvećih. Povratak oporavku u veljači njemačkog gospodarstva, najvećeg u eurozoni, poništila je slaba izvedba proizvodnog sektora u Francuskoj, drugom najvećem gospodarstvu. Njemački proizvodni sektor u veljači je zabilježio rast prvi puta od prošlogodišnje veljače, pridruživši se tako Irskoj, donedavno jedinoj članici eurozone s rastom aktivnosti. U Francuskoj se smanjuju već punih godinu dana.
BRUXELLES/ZAGREB - Godišnja inflacija u eurozoni kliznula je u veljači na 1,8 posto, procijenio je u petak europski statistički ured Eurostat, čije brojke pokazuju u prvom redu slabiji rast cijena prehrambenih i duhanskih proizvoda. U siječnju cijene su u 17-članoj zoni primjene jedinstvene europske valute porasle dva posto. Glavni je razlog slabljenja ukupne inflacije u veljači bio sporiji rast cijena hrane, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za procijenjenih 2,7 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču. U siječnju ti su proizvodi poskupjeli 3,2 posto. Ostale su cijene porasle istim tempom kao i u prethodnom mjesecu, pa su cijene energije na godišnjoj razini porasle 4,0 posto, nakon 3,9-postotnog rasta u siječnju. Cijene industrijskih roba bez energije uvećane su 0,8 posto a isti su postotni rast zabilježile i u siječnju.
ZAGREB/BRUXELLES - Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula je u siječnju novu rekordnu razinu a uvećana je i u 27-članoj Europskoj uniji, objavio je u petak statistički ured EU-a U eurozoni je stopa nezaposlenosti u siječnju porasla na 11,9 posto, s 11,8 posto koliko je iznosila u prosincu. U EU27 dosegnula je 10,8 posto, također se blago povećavši u odnosu na prosinac kada je iznosila 10,7 posto. Bez posla je u 27 članica Europske unije u siječnju bilo 26,217 milijuna ljudi, od čega njih 18,998 milijuna u eurozoni. To znači da je njihov broj povećan za 222.000 u odnosu na prethodni mjesec u EU27, odnosno za 201.000 u eurozoni. Na godišnjoj razini broj je povećan za 1,890 milijuna u EU, te za 1,909 milijuna u eurozoni. Najniže stope nezaposlenosti u EU bilježile su Austrija (4,9 posto), Njemačka i Luksemburg (obje 5,3 posto), te Nizozemska (6 posto). Najviša je zabilježena u Grčkoj (27 posto u studenom 2012.), Španjolskoj (26,2 posto) i Portugalu (17,6 posto). Prosječna stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina u siječnju iznosila 23,6 posto u EU, odnosno 24,2 posto u eurozoni.
WASHINGTON - Američko smanjenje javne potrošnje usporit će rast domaćeg gospodarstva a pogodit će i aktivnosti u svijetu u cjelini, upozorili su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). "To će utjecati na globalni rast. Morat ćemo ponovno razmotriti našu prognozu rasta za Sjedinjene Države a i druge naše prognoze", izjavio je u četvrtak glasnogovornik MMF-a Bill Murray. Naglasio je da će potrošnja biti postupno smanjena za 85 milijardi dolara, kroz razdoblje dulje od sedam mjeseci. Dodatnih 109 milijardi dolara rezova predviđeno je za narednih osam godina. Drastični rezovi stupit će na snagu budući da demokrati i republikanci nisu uspjeli postići sporazum o smanjenju proračunskog manjka. "To je stvarno utjecati na američki rast", ponovio je Murray. MMF trenutno procjenjuje da će američko gospodarstvo u ovoj godini porasti za 2,0 posto a ekonomisti očekuju da će temeljita primjena programa štednje srezati taj rast za najmanje pola postotnog boda. MMF će objaviti revodirane prognoze u travnju u sklopu redovnog polugodišnjeg izvješća.
TOKIO - Japanski potrošači hrabrije su posegnuli za novčanicima u prvom ovogodišnjem mjesecu, podupirući time plan japanskog premijera Shinza Abea da potakne gospodarstvo i inflaciju opsežnom potrošnjom. Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su kućanstva u siječnju potrošila 2,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, puno više no što su u prosjeku očekivali analitičari, prognozirajući 0,4-postotni rast potrošnje. Samo je potrošnja kućanstava s jednim zaposlenim članom poskočila čak 4,1 posto, pokazali su podaci. Pojačana potrošnja ide na ruku premijeru Abeu koji je obećao suzbiti višedesetljetnu deflaciju, štetnu za gospodarski rast. Ujedno je podvrgnuo pritisku središnju banku da utvrdi ciljanu stopu inflacije od dva posto. Najnoviji podatak o rastu potrošnje kućanstava možda pokazuje da Abeova politika poticanja rasta pozitivno utječe na raspoloženje potrošača, kazao je ekonomist Koya Miyamae iz SMBC Nikko Securities. Upozorio je da se povećanje potrošnje vjerojatno neće nastaviti ako ne porastu plaće.
LJUBLJANA - Direktor slovenskog "Triglava" Matjaž Rakovec izjavio je da bi se najveća slovenska osiguravajuća tvrtka mogla natjecati za preuzimanje Croatia osiguranja ako slovenska vlada, koja svoje dionice u "Triglavu" želi prodati, nađe takvog investitora koji bi "Triglavu" omogućio širenje u regiji, za što postoji interes. "Željeli bismo takvog vlasnika koji bi pratio želju uprave da se širimo i jačamo poziciju u regiji", rekao je Rakovec u razgovoru za poslovni list "Finance" od petka. Dodao je da je za "Triglav" zanimljivo hrvatsko tržište pa uprava razmišlja o kupnji Croatia osiguranja, ali i srbijanske osiguravajuće kompanije DDOR, te da ocjenjuje kako bi za obje akvizicije Triglav trebao oko 400 milijuna eura. Na taj bi način Triglav osiguranje svoj tržišni udjel na poslovima osiguranja u regiji povećao na 35 posto, ali za to trenutačno nema potreban kapital, iako su za takvu njegovu ulogu zainteresirani neki strani investitori. Kako je istaknuo Rakovec, problem je u još uvijek neizvjesnim planovima vlade s privatizacijom Triglava, po kojemu bi država zadržala četvrtinu dionica, a ostalo prodala.
BUDIMPEŠTA - Premijer Viktor Orban imenovao je u petak svog najbližeg suradnika Gyorgya Matolcsya na čelo Mađarske središnje banke, a taj potez što se tjednima očekivao mogao bi voditi k ubrizgavanju svježeg novca u posrnulo mađarsko gospodarstvo prije izbora 2014. "To je najmanje opasna odluka", objasnio je Orban za javni radio i poručio da čelnik središnje banke s iskustvom rada u vladi znači stabilnost. Orban je ustvrdio da je Središnja banka neovisna te je istaknuo da u drugim zemljama takve ustanove rabe 16 različitih alata da bi oživjele gospodarstvo. Matolcsy je arhitekt eksperimentalne ekonomske politike koja je razljutila strane ulagače u Mađarsku, a odgovoran je djelomice i za propast lanjskih pregovora Budimpešte s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novim zajmovima. Tjednima se vjerovalo da će upravo Matolcsy biti imenovan što je oslabilo mađarsku nacionalnu valutu forintu, jer se očekuje da će novi guverner ubrizgavati gotovinu u gospodarstvo u recesiji.
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u petak na međunarodnim tržištima prema 110 dolara, pritisnute zabrinutošću za gospodarstvo, budući da je izostanak političkog dogovora u SAD-u povećao šanse za opsežno smanjenje proračunske potrošnje. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 1,32 dolara, spustivši se na najnižu razinu od 17. siječnja od 110,06 dolara. Potom se stabilizirala na 100,2 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 95 centi nižoj cijeni, od 91,10 dolara. Najveće svjetsko gospodarstvo krupnim koracima grabi prema automatskom smanjenju javne potrošnje za 85 milijardi dolara koje bi moglo biti aktivirano već danas budući da se Bijela kuća i republikanci nisu uspjeli postići dogovor o alternativnom planu za smanjenje deficita. Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi rezovi u javnoj potrošnji mogli dovesti do sniženja američkog BDP-a u ovoj godini za najmanje pola postotnog boda i usporiti globalno gospodarstvo. Tržišta je zabrinuo i pad kineske domaće i inozemne potražnje a razočarao je i službeni indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor koji je u siječnju bio 50,1 bod.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice pritisnuli su u petak razočaravajući podaci iz eurozone i Kine i predstojeći američki proračunski rezovi, koji su potpirili zabrinutost za globalno gospodarstvo. Londonski FTSE pao je 0,73 posto na 6.314 bodova, frankfurtski DAX za 1,09 posto na 7.657 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 1,28 posto i iznosio 3.675 bodova. Tržište su pritisnule vijesti o većoj od očekivanja nezaposlenosti u eurozoni, a uteg je bilo i usporavanje rasta u kineskim tvornicama i mogućnost smanjenja američkog proračuna za 85 milijardi dolara. "Ne vidim puno pozitivnih katalizatora u bliskoj budućnosti. Čekat ću bolju mogućnost za kupnju", rekao je Robert Quinn, strateg tvrtke S&P Capital IQ Research. On predviđa da bi europska tržišta dionica mogla oslabiti do pet posto u narednih mjesec ili dva. Najveći je pad zabilježio talijanski burzovni indeks FTSE MIB, oslabivši 1,5 posto na dan uvođenja novog talijanskog poreza na financijske transakcije. Na tržištima je danas najveći gubitnik bio sektor osnovnih resursa, koji je u prosjeku oslabio 2,5 posto, nakon što su podaci potvrdili da je u prošlom mjesecu usporen rast aktivnosti u kineskoj industriji.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer nakon dva dana snažnog rasta cijena dionica ulagači nisu pronašli novih razloga za kupnju. Dow Jones oslabio je 0,15 posto, na 14.054 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,09 posto, na 1.514 bodova, a Nasdaq indeks 0,07 posto, na 3.160 bodova. Dow Jones i S&P 500 kreću se na najvišim razinama u više od pet godina i nedaleko rekordnim dosezima iz 2007. godine, stoga su ulagači oprezni. Tim više što američko gospodarstvo nije baš u sjajnoj formi. Doduše, jučer objavljena druga procjena pokazuje da je u posljednjem lanjskom tromjesečju bruto domaći proizvod porastao, a ne pao za 0,1 posto, kako je pokazala prva procjena. No, rast od mršavih 0,1 posto nije izazvao euforiju. Podaci od početka godine ukazuju, kažu analitičari, da se rast gospodarstva ipak ubrzao, no i dalje nije impresivan. Suzdržanost ulagača posljedica je i neuspješnih pregovora u Washingtonu o izbjegavanju automatskog smanjenja proračunskih rashoda početkom ožujka.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje mirno, a suzdržanost ulagača posljedica je anemičnih podataka iz kineskog i drugih najvećih svjetskih gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,3 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Singapuru. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Šangaju skliznuli su, pak, između 0,3 i 0,9 posto, dok se u Južnoj Koreji zbog blagdana ne radi. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je u veljači ojačao 0,5 posto. Nakon dva dana snažnog rasta cijena dionica, potaknutog naznakama da će američka i japanska središnja banka i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku, optimizam ulagača splasnuo je zbog anemičnih gospodarskih podataka iz Kine. PMI indeks menadžera nabave skliznuo je u veljači s 50,4 na 50,1 bod, niže nego što se očekivalo.